NAJGORI SMO OD SVIH 28 ZEMALJA
U deset godina Hrvatska je povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8

Prosječna veličina kućanstva u Europskoj uniji prošle je godine bila 2,3 osobe po kućanstvu. Najveći prosječan broj ljudi koji žive u jednom kućanstvu zabilježen je u Hrvatskoj i Slovačkoj, uz napomenu da je, osim što je na začelju prema još jednom statističkom mjerilu, Hrvatska i jedina zemlja Europske unije u kojoj je posljednjih deset godina broj ljudi po kućanstvu porastao.

To vjerojatno svjedoči o problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja, tako da je sve više obitelji u kojima zajedno živi nekoliko generacija - bake i djedovi, roditelji, djeca...

Negativni trendovi

Da kuća nije tijesna gdje čeljad nije bijesna mogli su na svojim leđima osjetiti mnogi građani, a mnogi će i dalje svjedočiti istinitosti te poslovice s obzirom na to da ovi negativni trendovi u Hrvatskoj nikako da se zaustave. Hrvatska je, prema tom parametru, naime, nazadovala u posljednjih deset godina. Za primjer, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima 2,8 osoba, dok na vrhu ljestvice zemlje poput Švedske imaju 1,8 osoba po kućanstvu, a Njemačka i Danska imaju točno dvije osobe prosječno po kućanstvu.

Smanjenje broja osoba koje žive u jednom kućanstvu trend je u svim zemljama EU-a, a posebice u istočnoeuropskim državama koje su nakon izlaska iz jednopartijskih sustava doživjele i ekonomski rast koji je preduvjet za povećanje kvalitete života i ranije osamostaljivanje mladih.

Rekorder u tom skoku je Litva koja je 2005. godine imala 2,8 osoba po kućanstvu, a deset godina kasnije, 2015., ta je brojka pala na 2,2, dok je Hrvatska u tih deset godina povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8.

Kako je hrvatski natalitet godinama u padu, jasno je da povećanje broja ljudi koji žive u jednom kućanstvu nije posljedica rađanja više djece, već smanjenja broja stambenih jedinica i najčešće (socijalne) potrebe da pod jednim krovom živi više od dvije generacije.

Eurostat je ovim podatcima to i pokazao. U Hrvatskoj je, naime, 2006. godine bilo 1.569.900 kućanstava, a 2015. godine taj je broj pao na 1.494.100. Taj trend je upravo obrnut od onoga što se događa u Europskoj uniji. Naime, u EU-u se prosječna veličina kućanstva smanjuje, ukupni broj stanovnika (iako vrlo polako) raste, a povećava se broj kućanstava. Ukupan broj kućanstava u EU-u bio je 199 milijuna u 2006. godini, a narastao je na 219 milijuna 2015., što odgovara prosječnoj stopi rasta od 1,1 posto godišnje.

Najveći rast broja kućanstava zabilježen je u Luksemburgu (2 %) te 1,9 posto na Malti i u susjednoj Sloveniji. Za razliku od Slovenije, Hrvatska je jedina zemlja koja ima sve manje kućanstava i taj je pad već deset godina po stopi od 0,5 posto godišnje.

Hrvatska je na dnu ljestvice i po još jednom parametru - u cijeloj Europskoj uniji ima najmanje kućanstava u kojima živi jedna osoba s djetetom (ili djecom). Taj postotak iznosio je prošle godine samo 1,6 posto (i u padu je), što dovoljno govori o položaju samohranih majki i očeva u hrvatskom društvu. Postotci kućanstava koja se sastoje od jedne osobe i djeteta (ili djece) u EU-u su nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj, pa tako u Francuskoj iznosi 6,3 posto, u Danskoj 9,1 posto i Irskoj 6,2 posto.

Europljani samci

Kada se gleda po postotcima, najveći broj kućanstava u Europskoj uniji su ona samačka u kojima živi samo jedna osoba bez djece. Za razliku od Hrvatske gdje takav tip kućanstva obično znači da je u pitanju udovac ili udovica čija su se djeca davno odselila, u EU zemljama u samačkim kućanstvima žive uglavnom studenti i mladi koji još nisu zasnovali obitelj. Takav tip stanovanja u porastu je za više od četiri posto u posljednjih deset godina. Naravno, hrvatski trendovi opet idu u različitom smjeru od europskih, pa su tako samačka kućanstva pala za više od dva posto u posljednjih deset godina. Iako je iz analize podataka teško zaključiti koji je uzrok tom padu, zasigurno razloge treba tražiti u tome što su samačka kućanstva vrlo skupa i svi troškovi stanovanja padaju na samo jednu osobu.

Umirovljena profesorica psihologije Mirjana Nazor kaže kako je normalno da se mlada osoba odseli iz obiteljskog doma i prije nego zasnuje obitelj ili se odluči na zajednički život s nekim. “Mlada osoba, ako i ne misli stupiti u novu zajednicu, jednostavno bi voljela živjeti sama. Imati svoj stil života, svoj prostor i živjeti na način koji oni žele, ali si to jednostavno ne mogu priuštiti. Mislim da se to svodi uglavnom na nedostatak novca. Sigurno ima i 'parazitskih' primjera gdje je mladoj osobi lakše da joj mama kuha i brine se o njoj, ali smatram da su oni u manjini. Materijalna situacija je glavni uzrok ostajanja u zajednici s roditeljima”, kaže Mirjana Nazor.


BAJKA O DEMOGRAFSKOJ POLITICI

Kada se pogledaju ovi podatci Eurostata, jasno je da sve priče o demografskoj politici padaju u vodu. Stanovanje je u Hrvatskoj skupo jer je najam stanova skup. Kako je prosječna rata stambenog kredita otprilike jednaka najmu stana iste veličine, svatko tko planira budućnost radije će se okrenuti kupnji nekretnine nego najmu. No, bez sigurnog posla nema ni stambenog kredita. A bez vlastitog doma teško da će se itko odgovoran odlučiti na zasnivanje obitelji. Porezne olakšice za prvu nekretninu su ukinute davno, a porez na kupnju nekretnine je prevelik. S druge strane, tržište nekretnina stagnira jer nitko nema novca.


ŠTO DUŽE OSTAJU S RODITELJIMA, SVE MANJE ŠANSE DA ZASNUJU OBITELJ

Umirovljena profesorica psihologije, dr. sc. Mirjana Nazor, kaže kako je ovakva situacija pogubna za mlade ljude jer što duže žive s roditeljima, sve su manje šanse da će se jednog dana osamostaliti, a te šanse se smanjuju iz godine u godinu. “Što smo stariji, teže ćemo se odlučiti na brak ili zasnivanje obitelji. Komotnije je ostati u roditeljskoj kući gdje su neke potrebe zadovoljene, ne brinemo se o hrani, pospremanju... S druge strane, ekonomska situacija za mnoge mlade je katastrofalna i, zaista, oni koji bi se htjeli maknuti od roditelja ne mogu si to priuštiti. Sigurnost posla je nepostojeća, pa čak i ako rade, teško se odlučuju na dizanje kredita jer ne znaju hoće li imati posao i iduće godine”, kaže Mirjana Nazor.

Izvor : Glas Slavonije


KOMENTARI:

Stari Komentari (4)

  • (Gost_2354)

    Divota jedna kakvo smo društvo izgradili..

    oko 1 godine prije
  • (Gost_201)

    Evo krasnog člankau kome osvrt daje dr.scMirjana Nazor ona je to krasno iznijela situaciju u drustvu zasto mladi cesto ostaju kod roditelja sad se u Kastelima otvorila kuča za buduce majke cija obitelj ih ne želi žalosno da se to dogodi mojoj čeri ja bi je prigrlila sa djetetom nebi je pustila da netko drugi za nju brine eto tu kuču vodi žena koja?dali je netko provjerio tko je ona bez obzira na njenu stručnu spremu pravjerite kome prepustate svoju dicu žalosno.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1212)

    Pomalo, bit će ih i više. na radost Stiera i kaptola, rast će brojnost hrvatske obitelji. A to šta će ukupan broj past, nema veze.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2333)

    Stvarno, ali baš stvarno me zanima zašto Hrvatska izumire???

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara