BANKE NA MUKAMA
Visoki upravni sud presudio je da se odbija zahtjev Hrvatske narodne banke (HNB) za poništenje rješenja povjerenice za informiranje, kojim je HNB-u naložena dostava traženih podataka Udruzi Franak u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima.

ZAGREB – Presuda Visokog upravnog suda temeljem koje će Hrvatska narodna banka (HNB) u roku od osam dana Udruzi Franak morati dostaviti tražene podatke u vezi s konverzijom CHF kredita, velika je pobjeda Udruge, ocijenili su u srijedu saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) i Denis Smajo iz Udruge Franak.

Visoki upravni sud presudio je da se odbija zahtjev Hrvatske narodne banke (HNB) za poništenje rješenja povjerenice za informiranje, kojim je HNB-u naložena dostava traženih podataka Udruzi Franak u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru Smajo, koordinator razvojno istraživačkog tima Udruge Franak, u srijedu je podsjetio da je ta udruga u siječnju ove godine od HNB-a zatražila podatke o konverziji, odnosno odgovore na pet pitanja o tome je li HNB pokrenuo postupak supervizije nad bankama obveznicama provedbe postupka konverzije; nad kojim je bankama postupak pokrenut i kada; jesu li i kod kojih banaka utvrđene nepravilnosti u postupku konverzije; je li HNB prema bankama poduzeo kakve mjere i o kojim bankama i mjerama se radi; je li HNB pokrenuo prekršajne postupke protiv banaka i kojih?

Kako HNB nije odgovorio pozivajući se na tajnost podataka, Udruga se obratila povjerenici za informiranje, koja je u srpnju rješenjem naložila HNB-u da mora odgovoriti Udruzi Franak, na što je HNB zatražio od Visokoga upravnog suda da ispita njezinu odluku, uzimajući u obzir da, kako su naveli iz središnje banke, tri hrvatska zakona nalažu HNB-u čuvanje tajnosti i povjerljivosti podataka koje sazna u obavljanju svojih dužnosti.

»Ovo je velika pobjeda Udruge Franak jer smo po prvi put uspjeli dobiti informacije od supervizije koje je HNB štitio tajnošću. Na taj način ćemo dobiti, a čuli smo da je HNB i potvrdio da će nam ih dostaviti, sve informacije o konverziji«, rekao je Smajo.

Od pet pitanja koje je Udruga Franak postavila HNB-u nije odgovoreno na tri koja se odnose na postupak konverzije – je li HNB utvrdio nezakonitosti u postupku, kakve su mjere poduzeli i o kojim bankama i mjerama se radi te jesu li pokrenuti prekršajni postupci i protiv kojih banaka a sve kako bi se znalo da li banke krše zakon, rekao je Smajo. Dodao je se Udruga zalaže za transparentnost podataka u bankarskom sektoru, jer to može povećati povjerenje potrošača u banke.

»Upravo takvo transparentno ponašanje će natjerati banke da se ne ponašaju više tako i na taj način će povećati kvalitetu usluga, a i posljedično povjerenje potrošača u banke i nadzorni organ (HNB)«, rekao je Smajo te istaknuo da je u cijeloj presudi najvažnije to »što je sud zaključio isto što je govorila i Udruga Franak, da se tražene informacije odnose prvenstveno na financijski interes korisnika kredita u francima, ali i na interes svih potrošača, građana Republike Hrvatske«.

Aleksić je pritom rekao da se »s jedne strane dopušta bankama da manipuliraju kamatnim stopama, a s druge strane se benigna stvar koja se zove informacija građanima smatra nekakvom velikom tajnom i kršenjem zakona« te je HNB nazvao »jednom velikom tvrđavom koja se mora otvoriti, čija se vrata moraju otvoriti«.

Smajo se osvrnuo i na podatke koje je u srijedu objavila središnja banka, a prema kojima je HNB zaprimio i obradio više od 2.251 prigovora potrošača, izmijenjeno je 27.220 aneksa ugovora o kreditu nakon što su iz njih isključene sporne odredbe, izrađena su 6.954 nova, tj. ponovljena izračuna konverzije, ponuđena klijentima dviju banaka, za 400 klijenata jedne banke ispravljeni su izračuni korištenjem kamatne stope na točan datum, a 544 nova izračuna konverzije dostavljena su i klijentima s otkazanim kreditima.

Smajo je tomu dodao i podatak da se samoj Udruzi s pitanjima oko konverzije javilo 15-tak tisuća građana, ističući da sve to »dokazuje koliko su banke spremne na nezakonito ponašanje, a HNB je najviše kriv za to, jer dopušta takvo ponašanje«.

Kazao je i da je Udruga Franak dala HDZ-u i Mostu prijedlog, »koji je nažalost odbačen«, da se prilikom izmjena zakona o HNB-u, uz omogućavanje ulaska Državne revizije u središnju banku, uspostavi i tijelo civilnog nadzora rada HNB-a u dijelu zaštite potrošača.

Tražit će i skidanje tajnosti s podataka Ministarstva financija

Aleksić je, pak, rekao da su i od Ministarstva financija zatraženi podaci što to banke traže u arbitraži, što Europska komisija traži i što je odgovoreno EK, a da te informacije također nisu dobili, jer se i one smatraju tajnima.

Pojasnio je kako nije dobio odgovor zbog čega javni podaci Ministarstva govore o trošku konverzije kredita vezanih uz CHF iznosi 6,5 milijardi kuna, a banke govore o 7,5 milijardi kuna, odnosno »gdje je nestala ta milijarda kuna, koja je neobjašnjiva«.

»U Ministarstvu se se izmotavali da je to tajna, da se to ne smije reći«, rekao je Aleksić, ističući da takvi podaci ne smiju biti tajni, jer se radi o prevelikom interesu za Republiku Hrvatsku te da će i dalje inzistirati na tome da mu se objasni gdje je ta milijarda kuna.

Kazao je i da je na jučerašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, na kojoj su razmatrane predložene izmjene Ovršnog zakona, a čiji je on član, predložio da se u taj zakon ugradi odredba o izuzeću ovrhe za sve dužnike koji su ugovorili kredite s nezakonitim parametrima za promjenu kamatnih stopa.

»Dakle, svi dužnici kojima su banke kasnije samovoljno odredile parametre za kamatne stope trebali bi biti izuzeti od ovrhe. Takvih dužnika je preko sto tisuća, to su u biti svi dužnici koji su svoje kredite ugovorili prije 1. siječnja 2013. godine. Nadam se da će vladajući prihvatiti taj prijedlog, jer je on argumentiran, utemeljen i mnogim bi ljudima skinuo teret s leđa, teret straha da bi ih netko mogao ovršiti zbog toga jer su dužni. Ne smije se dopustiti da netko tko nezakonito posluje ovršuje nekoga zbog toga što mu je dužan, a istovremeno je taj dug opterećen viškom duga, koji je naplaćen neosnovano zbog nezakonitih promjenjivih kamatnih stopa«, zaključio je Aleksić.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_1106)

    Nek činu šta oće, samo ne želim da se ko takne budžeta radi ovoga. Neka lipo tužu banke ili stranku koja je iste pustila sa švicarcima na tržište, a more i HNB. Mene ne interesiraju. Hvala.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara