Zasad je pripremljena dokumentacija za gradnju tri elektrane snage po 48 MW, a gradnja prve mogla bi početi iduće godine.

Projektom Energetski sustavi Dinara na području Kupresa i Tomislavgrada u BiH splitsko brodogradilište ulazi u biznis proizvodnje električne enegrije. Riječ je o koncesijskom prostoru od 160 kilometara kvadratnih na kojemu je predviđeno postavljanje više vjetroelektrana ukupne snage 400 MW, a zasad je pripremljena dokumentacija za gradnju tri elektrane snage po 48 MW, ističe direktor Brodosplitovog sektora za energetiku Tomislav Čorak.  

Prema njegovim riječima, za prvu vjetroelektranu (Kupres 1) ishođena je već energetska dozvola, a u tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole, dok će sam početak gradnje ovisiti o dinamici rješavanja regulatornog okvira u BiH, u kojoj trenutno ugovori o otkupu električne energije nije na razini koju podupiru banke. No, u Brodosplitu su optimistični da bi početak gradnje startao tijekom 2017. godine. Financiranje projekta biti će osigurano preko Brodosplit-holdinga, tvrtke iz grupacije koja ima ambiciozne planove za ulazak na tržište proizvodnje energije iz obnovljivih i višegeneracijiskih postrojenja, a procjena je da je ulaganje u prvu od tri vjetroelektrane vrijedno oko 70 milijuna eura. Ta će sredstva biti osigurana projektnim finanicranjem, kroz kombinaciju kredita razvojnih i komercijalnih banaka.  

Dosad samo izvođač

Splitski škver dosad je, inače, u projektima gradnje vjetroelektrana sudjelovao tek kao izvođač radova. Točnije, za španjolskog koncesionara Acciona u vjetroparku Jelinak iznad Trogira prije nekoliko godina izgradio je 20 čeličnih stupova, a potom je i za Končar-Inženjering za energetiku i transpor gradio čelični stup za vjetroagregat snage 2,5 MW za projekt Pometeno Brdo.

 Međutim, za novi iskorak u sektor proizvodnje energetike presudan je bio ulazak u partnerstvo s mostarskom tvrtkom Kamen-Dent, koja je još prije nekoliko godina izradila projekt vjetroelektrana na klimatski pogodnoj lokaciji kod Kupresa i Tomislavgrada, koja, inače, tijekom godine ima između 65 i 70 posto vjetrovitih dana. Široj javnosti nije poznato, no prije dvije godine Brodosplit je ušao i u vlasničku strukturu mostarske tvrtke Kamen-Dent, koja se inače bavi vađenjem i obradom kamena i ima sjajne reference u gradnji velikih građevinskih i infrastrukturnih projekata od Mostarskog mosta, sakralnih objekata, hotela do marine na otoku Ugljanu. 

Imaju dozvole

No, i za Kamen-Dent projekt vjetroelektrana prvi je na kojemu radi od samog temelja i za koji je pripremio glavni projekt, uspio sklopiti koncesijske ugovore s Hercegbosanskom županijom, te ugovore s općinama Tomislavgrad i Kupres za korištenje zemlje i naknade, a tvrtka je obavila i sva potrebna mjerenja brzine i pravca vjetra, te dvogodišnja mjerenja na 60-metarskim stupovima, a među ostalim ishodila je i okolišnu dozvolu Federalnog ministarstva. Za sam Brodosplit i njegovog većinskog vlasnika, samoborsku grupaciju DIV Tomislava Debeljaka, ulazak u sektor obnovljivih izvora energije kroz ovaj projekt u BiH dio je plana grupacije da osim u brodogradnji i proizvodnji strojnih dijelova i metalnih proizvoda svoje aktivnosti proširi i na nove sektore u kojima očekuje veliku profitabilnost.

Iz Diva tako poručuju da razvijaju i projekt ekološke tri-generacijske elektrane i energane na zemni plin u Splitu. Napominju i kako već imaju razgranatu mrežu kontakata s međunarodnim tvrtkama, te očekuju da se njihova ulaganja realiziraju i izvan granica Hrvatske. Što se samog Brodosplita tiče, u DIV-u su uvjereni da novi vansektorski iskoraci neće naići na negativne ocjene u Brusellesku, koji još narednih godinu i pol prati realizaciju privatizacijskog ugovora i restrukturiranja Brodosplita. Štoviše, ističu kako sam ugovor s državom o stavljanju na noge Brodosplita predviđa i paraleno razvijanje drugih djelatnosti, osim brodogradnje, a u uvjetima kada na svjetskoj razini pada intenzitet i vrijednost narudžbi, takva orijentacija još je potrebnija.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara