LIDERI S JUGA
Zoran Milanović, Andrej Plenković ili možda Božo Petrov - premijer će teško postati netko četvrti. No, kad je riječ o ministarskoj kadrovskoj križaljci, u HDZ-u se očekuju veće rošade nego u SDP-u jer se dolaskom novog šefa uspinju i ljudi koji su, baš popout njega, iz nekog razloga bili nepoželjni.

Kako god okrenemo, pobijede li na parlamentarnim izborima 11. rujna lijevi ili desni, ili pak nanovo u rukama Mosta budu ključevi odluke o gospodaru Banskih dvora, budući predsjednik Vlade bit će – dalmatinskih korijena.

Sinjskih, hvarskih ili metkovskih, to još ne znamo, no znamo da dvije najjače stranke, SDP i HDZ, ovaj put neće odustati od svojih lidera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, a ni Most više ne tipuje na nestranačkog premijera, nego nominira svog predsjednika Božu Petrova.

Kome bi pripao koji resor u novoj Vladi dođe li do postizborne koalicije jednih ili drugih s Mostom, ne bi se u ovom trenutku usudio vračati ni Vidoviti Milan, no iako se izborne karte tek miješaju, šefovi SDP-a i HDZ-a, dviju najjačih opcija, u najvećoj su mjeri već složili svoje timove.

Jednako kao i favoriti, poznati su i politički gubitnici kojih više neće biti u Banskim dvorima sve da njihovi i pobijede. S obzirom na vrlo tijesnu razliku u istraživanjima, konačna križaljka u oba slučaja ovisit će u dobroj mjeri o njihovim postizbornim partnerima.

Juretić i Šikić 'out'

U HDZ-u se očekuju veće rošade nego u SDP-u jer se dolaskom novog šefa uspinju i ljudi koji su, baš poput njega, bili nepoželjni i koji su se prvi počeli suprotstavljati Tomislavu Karamarku kada je inzistirao na rušenju Vlade.

Plenković je već na prvoj sjednici Predsjedništva stranke nakon unutarstranačkih izbora poslao jasnu poruku da neće svi biti zadovoljni izbornim listama. Mnogi koji su se vidjeli visoko, u konačnici će ispasti, kako s liste za Sabor, tako i iz Vladine križaljke.

U odnosu na aktualnu tehničku Oreškovićevu Vladu, Plenković ne računa na dvije ministrice koje su se politički pokopale što jalovim radom, što prizemnim izjavama. Iz budućih kombinacija otpisana je ministrica socijale Bernardica Juretić, kao i ministrica rada Nada Šikić, koja ne zna kako se puni proračun i koja je autorica nevjerojatne izjave kako imamo viška obrazovanih koji su nam nepotrebni.

Zanimljiv je slučaj s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem. Plenković s njim igra dupli pas. Ne namjerava ga staviti u Vladu, ali ga i nadalje drži kao kap vode na dlanu i jamči mu visoko mjesto na listi za Sabor.

Nakon što se riješio HSP-a Ante Starčević, Hasanbegović i Ruža Tomašić mamci su za najdesniji dio desnog spektra i u ovoj fazi Plenković ga se nipošto neće odreći.

Više nego klimava je zrinjevačka fotelja Mira Kovača, kojeg bi s pozicije šefa diplomacije mogao istisnuti novi glavni tajnik Gordan Jandroković ili dubrovačka europarlamentarka Dubravka Šuica.

Uspije li pobijediti na izborima, Andrej Plenković želio bi svakako uz sebe u Vladi kao potpredsjednike imati svoga bliskog suradnika i prijatelja Davora Ivu Stiera, kao i kolegicu iz bruxelleskih klupa Ivanu Maletić, koja upravo finišira stranački izborni program.

Od Karamarkovih ministara Plenković i dalje računa na Tomislava Tolušića i Olega Butkovića koji su ga među prvima podržali. Vraća i otpisanog Tomislava Ćorića, docenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kojeg je Karamarko u zadnji tren izbacio iz kombinacije za ministra financija, a Orešković umjesto njega odabrao Zdravka Marića.

Novi šef cijeni i "svojeglavog" Gorana Marića, nekadašnjeg popularnog nogometnog suca i sveučilišnog profesora koji lako ne odstupa od svojih stavova. On je, kao i Ćorić, bio među rijetkima koji su bili pozvani u Središnjicu HDZ-a na objavu unutarstranačkih izbornih rezultata za predsjednika stranke. Uz ova dva "financijaša", kao siguran član Vlade spominje se i umirovljeni general Damir Krstičević na mjestu ministra obrane te karlovački gradonačelnik Damir Jelić kao ministar obrazovanja.

No, iako mu je kao šef stožera jako pomogao u unutarstranačkim izborima, s Krstičevićem se nikad ne zna, pa na koncu ne bi bilo iznenađenje da i ne bude ministar, i to isključivo po vlastitoj želji. S njegovim se imenom spekuliralo i za funkciju glavnog tajnika, pa na koncu nije to mjesto prihvatio, a pojavile su se informacije da neće nositi ni listu u 10. izbornoj jedinici iako mu je ponuđeno.

SDP već sve definirao

Ne bude li Most ovaj put uvjetovao resor unutarnjih poslova, oni će pripasti Tomislavu Čuljku. Vukovarac Zvonko Milas najizgledniji je kandidat za ministra branitelja, a Dražen Bošnjaković za ministra pravosuđa. U kvoti "sve su to moji dečki", kako to ovih dana zna reći nekadašnja premijerka Jadranka Kosor, izgledan ulaz u Vladu, uz Jandrokovića i Stiera, ima i Davor Božinović. Božinović je zajedno s Plenkovićem u HDZ ušao 2011. godine.

Iako su se i po istraživanjima jako približili SDP-u, i opasno im pušu za vrat, HDZ će teško sastaviti Vladu bez Mosta. Poučeni prošlim iskustvom, ovaj će put, kažu, tražiti od svojih budućih partnera da se provodi jedino njihov gospodarski program, na podlozi već izrađene studije njemačkog Ifo instituta.

Što se, pak, tiče Milanovićevih želja i planova, u odnosu na ministre koji su dočekali kraj njegove Vlade, zasad sigurno ispadaju Ante Kotromanović i Berislav Šipuš. Izgleda nevjerojatno, no Tihomir Jakovina, ministar koji je nakićen aferama kao božićna jela kuglicama, i dalje je u igri. Čeka ga i nadalje visoko treće mjesto u petoj slavonskoj izbornoj jedinici.

Dok Plenkovića tek čeka usuglašavanje izbornih lista s partnerima, u Milanovićevoj Narodnoj koaliciji sve je već definirano.  Od 140 kandidata na izbornim listama, SDP će imati 93, HNS 24, HSS 14, a HSU devet. Osvoje li vlast, 15 Vladinih resora pripalo bi SDP-u, tri HNS-u, jedan HSS-u, a još jedan se čuva za IDS. Manje-više riječ je o već poznatim ministrima iz prethodne Milanovićeve Vlade uz tek pokoje novo lice. U Zokijevoj križaljci kao novi ljudi u Vladi spominju se Bojan Glavašević, Peđa Grbin, Sabina Glasovac...

Potpredsjednička mjesta namijenjena su šefovima partnerskih stranaka, HNS-a Ivanu Vrdoljaku i HSS-a Kreši Beljaku. HSS će dobiti resor poljoprivrede, a Beljak bi kao potpredsjednik bio zadužen za ruralni razvoj. Vrdoljak bi ujedno bio i ministar prometa i pomorstva. Treći potpredsjednik Vlade bit će SDP-ovac Ranko Ostojić, a kao četvrti, odnosno četvrta, spominju se Branko Grčić i Milanka Opačić.

U odnosu na broj resora u zadnjoj Vladi, najavljuje se mogućnost spajanja ministarstava uprave i pravosuđa te gospodarstva i poduzetništva. U tom slučaju Bračanin Arsen Bauk i bivši ministar poduzetništva Gordan Maras ostali bi s druge strane Markova trga – u Saboru.

U zadnjoj Vladi koalicije Hrvatska raste, gospodarstvo je pripalo HNS-u, no ovaj put SDP taj resor želi za sebe. Na njegovu čelu Milanović vidi svoga bliskog suradnika i prijatelja, nekadašnjeg ministra prometa i veza Sinišu Hajdaša Dončića. Pravosuđe bi trebalo pripasti Orsatu Miljeniću, a ambiciju da preuzme ovo ministarstvo ima i dojučerašnji šef saborskog Odbora za Ustav, pulski div Peđa Grbin.

Na Iblerovu trgu razgovara se i o mogućem razdvajanju obrazovanja i znanosti. Dođe li do razdvajanja, obrazovanje bi vodila Zadranka Sabina Glasovac, a za znanost se spekulira s imenom HNS-ovca Pere Lučina, riječkog rektora.

Zanimljivo, čak više od HNS-ovaca, za njegov izbor su zagrijani riječki esdepeovci jer Lučin razmišlja o kandidaturi na lokalnim izborima za riječkoga gradonačelnika, čime SDP-ov patrijarh Vojko Obersnel nije najsretniji. Ako bi Lučin otišao u Vladu, Obersnel bi imao jednu brigu manje.

Glavaševiću kultura?

Milanovićev favorit za vanjske poslove je Joško Klisović, no i dalje se u nekim kombinacijama spominje Vesna Pusić, koja još nije donijela konačnu odluku o svom angažmanu u Vladi. O njezinoj odluci ovisi hoće li to ministarstvo pripasti HNS-u.

Uz promet i znanost, narodnjaci bi dobili i graditeljstvo i novu staru ministricu Anku Mrak Taritaš, koja odlukom vrha svoje stranke nanovo kreće s niske osme pozicije u šestoj izbornoj jedinici u lov na preferencijske glasove. Pod motom "Anka je mrak", bivša ministrica već je počela s kampanjom koja je već u prvih nekoliko dana izazvala pozitivne reakcije sa svih strana. Uz glazbu iz serije "Otpisani", Anka poručuje kako je ona tu za "građane i građevine".

Što se, pak, tiče resora branitelja, za tu fotelju nema navale, očekuje se da će pripasti Šibenčaninu Franku Vidoviću. Njegov prethodnik Predrag Matić, zgađen svime što je doživio u Savskoj 66, opraštajući se u zadnjem mandatu rekao je kako nikad više ne želi biti ministar. Međutim, njegovi prijatelji otkrivaju kako se ipak predomislio i kako bi i on rado ušao u Vladu, ali ne na mjesto ministra branitelja, nego obrane.

– Ante Kotromanović se ne vraća u politiku i Fred bi se rado primio tog resora. No, vidjet ćemo kako će to ići i zbog mogućih dogovora s HSU-om. Ako bi u Vladu ušao Silvano Hrelja, njemu bi pripao resor Miranda Mrsića (rad i umirovljenici), a onda bi Mirando išao u sektor obrane – tumači moguće rošade jedan od članova Predsjedništva SDP-a.

Bivši pomoćnik Predraga Matića Bojan Glavašević, po struci lingvist i sociolog, izgledan je kandidat za budućeg ministra kulture. Taj "friški" SDP-ovac, koji se u stranku učlanio u siječnju ove godine, uz poruku "budi promjena koju želiš vidjeti", ujedno bi bio i lijevi odgovor na "ustašluke" desnog prethodnika. Drugo ime koje se spominje u kulturnoj križaljci je ono Nenada Stazića.

U slučaju pobjede "narodnjaka", sigurna fotelja šefa financija čeka Borisa Lalovca, na kojeg Milanović polaže velike nade u 10. splitsko-dalmatinskoj izbornoj jedinici, gdje će Lalovac biti nositelj liste. Regionalni razvoj i europske fondove nastavio bi voditi Branko Grčić, a socijalnu politiku Milanka Opačić.

Unatoč aferi s preseljenjem, Mihael Zmajlović i dalje visoko kotira za poziciju ministra zaštite okoliša, a Siniši Vargi nanovo bi pripalo zdravstvo. Kako Varga u zadnje vrijeme ima ozbiljnih zdravstvenih problema, u kombinaciji za zdravstvo vrti se i ime predsjednice Glavnog odbora, Riječanke Romane Jerković.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_3158)

    sada stanje da su izbori
    - HDZ 33% 53 mandata bez diaspore
    - SDP i kolege 30% 48 mandata
    - ako svi HSP-e idu skupa i Obiteljska stranka i ostali desni 9% 10 mandata
    - MOST 8% 9 mandata
    - Živi Zid i bratija 6% 6 mandata
    - IDS 3 mandata
    - Bandić Čačić 3 mandata
    - Glavaš i njegovi 2 mandata
    ostali 6 mandata nepoznanica.
    Nova procjena 02 rujna 2016 godine,
    Sada počinju radit prodavaći magle , virtualne budučnosti .

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3125)

    Dobro si to druže izračuna bojiš se za katridu oče dobit ce ti A.D.Z.tute o koliko su nas privarili unazadiliti ne govoriś da ti nema ovih doseljenika dobili bi te g...o a oni van glasaju u dvi države nek im se ukine pravo da glasaju na dva mista vidit ce te rezultate.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara