Kao nagrada povodom desete obljetnice rada udruzi Dalmatinski pršut, najveće priznanje stiglo je početkom godine iz Europske unije. Naime dalmatinski pršut zaštićen je EU oznakom zemljopisnog podrijetla.Što to znači za nas i za dvadesetak članova, eminentnih proizvođača ove jako nam drage delicije?

Upravo na to pitanje odgovarali su gosti ovoga četvrtka na konferenciji o jedinstvenosti dalmatinskog pršuta u Kavani Pro caffe u Splitu, i to redom Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, Joško Stella, direktor  Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ante Madir, tajnik Udruge Dalmatinski pršut i Darko Markotić, dipl.ing.preh.teh i predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.

Inicijativu za zaštitom Dalmatinskog pršuta podržala je Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo poljoprivrede te je tako nastala udruga koja trenutno proizvodi oko 300 tisuća komada pršuta.
U veljači ove godine stigla je i zemljopisna zaštita kao poklon za rođendan, što bi značilo a je specifikacijom strogo određeno od koje se sirovine radi Dalmatinski pršut. Sirovina mora biti visoke kvalitete, soljena isključivo krupnom morskom soli, ne smiju se koristiti bojila, aditivi i konzervansi. Propisana je čak i vrsta drveta koja se smije koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i hrastovina, te je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na kraju je dodao:
„Jedana od najvažnijih aktivnosti u planu razvoja turizma je promocija dalmatinskog stila života koji uključuje autohtona jela i enogastronomiju. Svake tri godine sufinanciramo turističke agencije koje promoviraju nove oblike turizma koji će se razvijati u predsezoni i postsezoni. Naime, ljudi sve više biraju destinaciju za odmor na temelju njezine enogastronomije i mislim da tu imamo jako veliku šansu privući što više posjetitelja. Sukladno tome, proizvodi poput dalmatinskog pršuta u našim se restoranima moraju još više istaknuti, turisti moraju biti upoznati s jedinstvenim procesom njegove proizvodnje, jer to je ono što će ih ovdje privući. Na taj način lokalno će stanovništvo izvući najviše iz te promocije, a to je cilj održivog turizma“.


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_2105)

    300.000 .Kom.pršuta ..tribali bi onda bit i prasci iz dalmnacije, a nema šanse da u ciloj hrvatskoj ima toliko prasac.
    A volija bi znat di ga se more kupit.....a ako je to taj pršut ća se prodaje po trgovaćkin centrin , ća je skroz sirov za bacit u škovace, a lipo piše na svakon da je to dalmatinski pršut.
    Na žalost sve nan je ovako......pojavili se neki novi puno pametni dećki, e eee

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6227)

    koji dalmatinski pršut kad u cilu dalmaciju nema štala. dali ovi uopće znaju kakvi je dalmatinski pršut. meni je još u siječanju pršut šta ga je pravija moj otac. kao prvo mali praščići u štali koji bi se gojili na mekinjama, zeleni ,domačin spirinama( ne iz menzi)kukuruzu. meso bi se solilo i sušilo iznad komina na dimu, zračilo na buri. pršut i ostalo meso je vonjalo na dim,danas ovo šta se prodaje bilo panceta, pršut i ostalo vonja kao da je parfimirano. nema mirisa po dimu a kad se kuva više smrdi nego miriše. meso da se izbjegne kvarenje potapa se u neku tekućinu i onda se suši u sušarama. meso se usplisnavi i u frižideru ako nije dobro suho.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara