Hrvatska vlada je u kratkom priopćenju obavijestila javnost da je zaprimila službeno upozorenje Europske komisije koja smatra da je donesenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama prekršeno pravo Europske unije.

O daljnjim koracima Europske unije i Republike Hrvatske vezanim za ovo pitanje javnost će biti pravovremeno obaviještena. Ova će Vlada učiniti sve kako bi spriječila moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim Ustavnim ovlastima, stoji u Vladinom priopćenju.

U Udruzi Franak smatraju da hrvatske banke dulje od 10 godina nezakonito povećavaju kamate u svim kreditima te im je neprihvatljivo ponašanje Europske komisije. Ukupni trošak konverzije, smatra Goran Aleksićiz Udruge Franak, nije veći od 5 milijardi kuna, a država bi ga lako mogla nadoknaditi kaznenim postupcima protiv banaka koje su prijavili DORH-u, te uvođenjem poreza na aktivu banaka.

Vanessa Mock, glasnogovornica Komisije za financijske usluge, kazala je kako se zna da krediti u stranim valutama, poput onih u švicarskim francima, mogu postati problem kada se zajmoprimci ne mogu zaštiti od iznenadnih promjena tečaja te "u potpunosti podržavamo potrebu da im se pomogne u tim teškim okolnostima". Međutim, zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira o njihovoj sposobnosti za vraćanje kredita. Time su  troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita, rekla je Mock.
Osim toga, retroaktivna primjena zakona ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo, dodala je. Istaknula je kako Komisija smatra da je potrebno "postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira". Nadamo se da će Hrvatska pronaći razmjerno rješenje. To je važno i u interesu svih, potrošača i investitora, rekla je Mock.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom oodgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema  zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti Sudu EU-a.

 

U HRT-ovom Dnevniku 3 Slavko Linić, bivši ministar financija, kazao je da ga ne čudi  upozorenje Europske komisije upućeno Vladi RH u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima. Vlada Zorana Milanovića to je učinila kao izborni trik, a ne kao ozbiljno rješenje. Čak sam u svojim raspravama upozoravao da ako se zaista želi učiniti ono što je potrebno u Hrvatskoj, to je čuvati građane koji su ušli u rizik "švicaraca" za prvu nekretninu. Smatrao sam da bi rješenje trebalo prenijeti i na euro kredite s euro devizama koje su građani uzimali, ali samo za prvu nekretninu. Oni koji nisu kupili nekretninu u kojoj stanuju, već su gradili apartmane i kupovali jahte smatrao sam da jednostavno to nikako nije smjelo biti prebačeno na banke. I naravno ako već idete na socijalnu mjeru, a to su ugroženi zbog prve nekretnine - tada je odnos između države i banaka trebao biti 40-60 u kojemu je 40 mogla biti država, a banke 60, rekao je Linić

 

Ljubo Jurčić kazao je za Dnevnik 3 da devizna klauzula nije nikada trebala biti dozvoljena u Hrvatskoj. Trebalo je specificirati štete koje su očite za hrvatsko društvo, potom se dogovoriti s HNB-om, bankama i drugim sudionicima. Zbog negativnih posljedica promjene tečaja na svjetskom tržištu, građani su plaćali veće iznose, a šteta se prenijela pomoću mehanizma devizne klauzule. Veća naplata pogoršava stanje u zemlji. To je ukupna društvena šteta. Vlada je radila krivo i sada treba razgovarati s bankama i Europskom komisijom kako štetu ne bi osjetile ni banke ni građani, kazao je Jurčić.

 

Izvor : HRT


KOMENTARI:

Stari Komentari (7)

  • (Gost_1966)

    Oćemo regerendum ,o izlasku!!!
    I poljski porez bankarima.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7531)

    nebi van ja da ništa. tili ste neovisnost ,imate je. vojska ide na istok evrope jer je u nato-u, banke vas muzu jer su svjetske nisu hrvatske,dica van idu vanka radit jer ovde ne mogu nač posal ka školovani ljudi a ako i nađu ne dobiju plaću. zanemarite sve to i vičte da imate neovisnu slobodnu državu

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6160)

    "...namjerno rušite državu da biste dokazali da je jugoslavija rješenje..."

    :D:D:D:D:D:D:D:D Pogledaj sastav vlada od 1991. do danas.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_5222)

    Za eu i nato je po hrvatskom ustavu tribala dvotrećinska većina svih hrvata, a ne dvotrećinska većina saborskih kvislinga, ili volja korumpiranog sanadera!!!
    Nismo u nikakvim asocijacijama, porobljeni smo!!

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7189)

    HDZ=FoREvEr :)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6431)

    Lipo nas je SDP prije izbori privaria srušija kurs franka a sa Europska komisija će nas natirat da bankama vratimo 6 - 8 milijardi Eura i na tome dobija oko 80 000 glasova ili 10 saborskih mandata.
    Zašto ja obični građanin i oni koji plačan porez nisan diza nikakvi kredit moran plačat za drugoga. Naročito za ove koji su radili stanove za tržište, ovako je SDP kad je bija na vlasti 2001 godine proda Hrvatske zlatne rezerve koje je proda za 300 milijuna US dolara(unca vridila 280 US dolara) a svaka budala znala da će zlato skakati poslin niti dvi godine ( unca zlata vridila oko 1800 US dolara) ta količina zlata je vridila poslin 1 milijardu i 800 milijuna Us dolara.
    Jesu li ikad novine pisale otom lopovluku SDP, nikad nisu pisali jer su njihovi to kupili a sad prodaju pamet.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_5113)

    Ovo je JEDINA zemlja u EU di su se ovakvi krediti plasirali i u ovolikom broju. A to je bilo prije crvenih mundira, za vrime gnjilih.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara