Uočljiv je trend kontinuiranog blagog rasta prometa u rujnu i listopadu, kao i stagnacija svibnja i lipnja.

Hrvatski turizam i dalje posluje s vrlo visokom sezonalnošću, uz neke iznimke glavnina prometa ostvaruje se u dva ljetna mjeseca uz blage naznake rasta posezone, a eventualan rast predsezone izrazito je ovisan o rasporedu praznika. Također, imamo najkraću sezonu na Mediteranu i to zato što Hrvatska ima značajno manje hotela od konkurencije, pokazala je još jednom najnovija analiza Hrvatske turističke zajednice napravljena na temelju rezultata u protekle dvije, odnosno šest godina.

Pokazalo se tako da se oko 50 posto dolazaka, kao i više od 60 posto noćenja realizira u srpnju i kolovozu. Štoviše, ostaje primjetan trend dominantnog kolovoza dok čak i srpanj, nakon relativno kontinuiranog pada udjela, tek u 2015. ponovno dobiva na značaju. “Govorimo li o pred i posezoni, uočljiv je trend kontinuiranog blagog rasta prometa u rujnu i listopadu, kao i stagnacija svibnja i lipnja, tijekom kojih rezultat u velikoj mjeri ovisi o praznicima i blagdanima, pogotovo u ožujku i travnju. Preostali mjeseci i nadalje su gotovo zanemarivi u sveukupnoj strukturi turističkog prometa”, kažu analitičari HTZ-a.
Krivulja distribucije turističkog prometa domaćih turista različita je od krivulje prometa stranaca, posebice kada su u pitanju dolasci koji su kod domaćeg turističkog prometa znatno ravnomjernije raspoređeni tijekom čitave godine. Jednako je s noćenjima, iako koncentracija prometa na srpanj i kolovoz ipak ostaje naglašena.

Posezona je ipak jača nego predsezona i ima jači rast, vrlo vjerojatno zbog još uvijek toplog vremena, pogotovo kad su jadranske županije u pitanju. Promet pokazuje blagu tendenciju ili pak stagnaciju pada prometa u razdoblju od siječnja do lipnja, uz istovremeno povećanje prometa u razdoblju rujan– prosinac, pogotovo kod domaćih gostiju.

Najveću sezonalnost pritom imaju Zadarska i Šibensko kninska županija, dok od prosjeka najviše odskaču Zagreb i Dubrovnik. Zadarska županija ima najsnažnije izraženu koncentraciju turističkog prometa tijekom vrhunca ljeta (srpanj i kolovoz) na razini čitave zemlje, uz ostvarenih više od 70 posto noćenja na godišnjoj razini u navedena dva mjeseca, iako se „ovisnost“ o rezultatima ovog razdoblja ipak ne povećava, dok promet u razdobljima siječanj–lipanj i rujan–prosinac u zadnje tri godine blago raste. Šibensko-kninska županija bilježi drugi najveći rezultat vezan uz koncentraciju turističkog prometa, s vrlo blagim povećanjem udjela posezone.

Strani turisti Splitsko-dalmatinsku županiju preferiraju tijekom ljeta pa se u srpnju i kolovozu ostvaruje više od dvije trećine 2/3 stranih turističkih noćenja, a promet u pred i posezoni gotovo je izjednačen.
U usporedbi s ostatkom regija Jadrana, Dubrovačko-neretvanska županija bilježi bitno manju sezonalnost, s trendom pomicanja sezone i daljnjeg rasta prometa u pred i posezoni. Pritom strani gosti Dubrovačko-neretvansku županiju sve radije posjećuju u razdoblju predsezone, a kod prometa domaćih turista afinitet prema posjetima Dubrovniku u pred i posezoni snažno je naglašen. Čak 40 posto domaćih gostiju u Dubrovniku boravi od siječnja do lipnja, za razliku od nacionalnog prosjeka koji iznosi približno 30 posto.

I kad je Zagreb u pitanju, strani turisti nešto su skloniji posjetima tijekom ljeta nego li je to slučaj s domaćim turistima, no kod stranaca dominantno je prisutan interes za razdoblje siječanj – lipanj, kada se u Zagreb ostvaruje više od 40 posto stranog turističkog prometa.

Kada se promatra udjel „top 10 tržišta“ u ukupnom turističkom prometu po pojedinim turističkim regijama, primjetno je kako u Istri deset vodećih tržišta čini više od 80 posto ukupnog broja noćenja na. U najvećoj mjeri to je Njemačka s 23 posto udjela u ukupnom prometu u lipnju i srpnju, zbog čega i male promjene u opsegu prometa s dominantnih tržišta, kao što je nesretan raspored praznika, mogu imati značajan utjecaj na konačan rezultat regije. Za razliku od Istre, u nekim drugim regijama poput Splita, a posebice Dubrovnika ili Zagreba, udjel „top 10“ tržišta u ukupnom prometu primjetno je niži, zbog čega su te destinacije manje ovisne o jednom tržištu.

Hrvatska i dalje ima kraću sezonu od svih svojih mediteranskih konkurenata, Španjolske, Grčke, Italije i Portugala čije su krivulje sezonalnosti međusobno slične. Grčki turizam naglašenije je određen mjesecima ljetne sezone, no krivulja za Hrvatsku vidljivo odskače od ostatka Mediterana. U HTZ-u ističu kako se razlika u sezonalnosti može protumačiti i razlikama u strukturi smještajnih kapaciteta, drugim riječima Hrvatska ima premalo hotela. Naime, krivulja sezonalne distribucije prometa u hrvatskim hotelima znatno je sličnija krivuljama rezultata konkurenata, što nije slučaj s kampovima te posebice sa smještajem u domaćinstvima, koji su snažno fokusirani na usko vremensko razdoblje vrhunca ljetne sezone. Da imamo više hotela imali bi i dulju sezonu, pokazuje i ova analiza.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_8139)

    a sta se ima tu analizirati..lincine..neznalci..neradnici od dna do vrha..;)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_5111)

    "Hrvatska" politika se potrudila da uništi baš sve šta se uništiti da!!!
    Jer su plačenici bankara, koji će onda pokupit nekretnine ovršenih...

    Zašto bi netko plaćao sulude poreze i davanja u polovičnim mjesecima i ukupnu bilancu doveo u minus, kad može doć u špicu sezone, platiti radnike i davanja za manje miseci i raditi samo kad se to baš isplati???
    A platit mora sve jednako i kad radi i kad se krpi...

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara