OPG TJEDNA
Cijela priča počela je na našem malom obiteljskom gospodarstvu. Zajedno sa sinom krenuo sam u pravljenje kulena, koji sam odmah zavolio. Nikada nisam očekivao, koliko god ga volio, da će moj kulen pobuditi toliko zanimanje u Hrvatskoj i šire.

"Osjećam se kao mafijaš otkad sam otvorio pogon za proizvodnju kulena. Ne prođu ni dva do tri dana da nam ne dođe neka inspekcija i češlja nas. Više ništa ne razumijem. Ono što od nas traže pri nadzorima nadilazi moje shvaćanje uređene države. Čini mi se da svako ministarstvo ima neku svoju inspekciju i da nijedna nije povezana s onom drugom. Ono što nas ispituju i od nas traže nadilazi zdravu logiku i poznavanje struke i proizvodnje. Nitko više ne stigne pratiti silne izmjene propisa, pravilnika, restrikcija, ne stignemo se baviti poslom od silne administracije i kontrola." Tako nam je u utorak poprilično razočarano rekao jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača kulena iz mjesta Gat u Osječko-baranjskoj županiji Slađan Novosel.

"Hrvatska država očito ne želi imati svoju proizvodnju. Iz Slavonije ljudi odlaze, svi bježe, a i mi koji nešto pokušavamo raditi i proizvoditi, izgleda da smo osuđeni na propast. Čini mi se da je u Hrvatskoj najbolje biti socijalni slučaj. Primati socijalnu pomoć jer jedino ona dolazi redovno i nitko od tebe ništa ne traži niti te provjerava", dodaje ovaj proizvođač.

No krenimo redom

Dana 6. studenog 2015. godine svečano je otvoren novi pogon za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, u prvom redu kulena, OPG-a Novosel u Gatu, jednog od najnagrađivanijih i nadaleko poznatih kulenara koji je nositelj brojnih nagrada. Sjećate se, bila je to jedna od glavnih i lijepih poslovnih vijesti toga dana, i to samo dva dana prije parlamentarnih izbora prošle godine.

Pogon je otvorio tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji se pohvalio kako se radi o prvom projektu financiranom iz Programa ruralnog razvoja – točnije iz Podmjere 4.2., Potpora za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, a ukupna vrijednost investicije bila je nešto više od milijun eura.

Zanimljivost ovog hvalevrijednog projekta bila je i to što se u njegovu realizaciju uključio i ugledni hrvatski poduzetnik i vlasnik Orbico grupe Branko Roglić. Kako je naglašeno prigodom svečanosti otvorenja, riječ je o projektu koji su zajednički realizirali Slađan Novosel i vlasnik Orbica Branko Roglić. Plan je stvaranje novog brenda "Kulen – Novosel" na način da će Orbico financirati proizvodnju i ekskluzivno distribuirati kulen i druge suhomesnate proizvode Novoselovih na mnogo veće tržište od postojećeg, a do otvorenja pogona obiteljska proizvodnja prvorazrednog kulena i drugih sve cjenjenijih mesnih delicija trebala bi poprimiti okvire industrijske proizvodnje prepoznatljive i izvan hrvatskih granica.

"Cijela priča počela je na našem malom obiteljskom gospodarstvu. Zajedno sa sinom krenuo sam u pravljenje kulena, koji sam odmah zavolio. Nikada nisam očekivao, koliko god ga volio, da će moj kulen pobuditi toliko zanimanje u Hrvatskoj i šire. To je dokaz da se sve što se radi sa srcem isplati", kaže Novosel. "Kulen je počeo osvajati mnogobrojne nagrade, a meni je pak najdraža ona prva i najveća u Jagodnjaku. U cijelu priču sam uz sina počeo uključivati ženu i kćer. U zadnje tri godine potražnja za našim kulenom uvelike je porasla. Odlučili smo se maksimalno posvetiti i tu našu ljubav prema kulenu unaprijediti ulaganjem u novi pogon, kako bi naš vrhunski kulen proizveden na tradicionalan način bio dostupan svima", dodaje ovaj proizvođač.

Roglić želi povezati Slavoniju i Dalmaciju - poljoprivredu i turizam

Vlasnik Orbica Branko Roglić u ovaj je partnerski projekt ušao iz uvjerenja kako su Slavonija i Dalmacija dva najvažnija hrvatska resursa, koja se kroz ovakve projekte snažno povezuju na prirodan način, pa bi zahvaljujući tom plasmanu kulena iz Gata na jadranske stolove, upravo Dalmacija mogla postati izlog kroz koji će se turistima prezentirati najpoznatiji slavonski proizvodi.

Nad ovu lijepu poduzetničku priču, koja bi trebala biti inspirativna i za druge proizvođače da se okrenu investicijama i razvoju, nažalost svakodnevno se nadvija tužna i klasična hrvatska stvarnost, isprepletena birokratskom histerijom, brojnim nelogičnostima i nepostojanjem jasnih pravila.

"Iako smo dobili odluku da nam je projekt prošao u Programu ruralnog razvoja, do danas nismo dobili novac, a i ne znamo kada ćemo. Iz Agencije za plaćanje stalno traže dodatne potvrde da nemamo poreznog duga. Da sam znao da ovo neće ići tako lako, ne znam bih li se usudio ući u investiciju", kaže Slađan Novosel. Dodaje kako je samo za konzultantske usluge dao preko 100.000 kuna, jer je osim ovog projekta, pogona kulena, prijavio i projekte za nabavku poljoprivredne mehanizacije jer 54 hektara obrađuje traktorima i mehanizacijom starom i do 40 godina.

Obitelj Novosel bavi se klasičnom poljoprivredom, ratarstvom na 54 hektara na kojem proizvode hranu, imaju svoju farmu tovljenika, proizvode kulen i suhomesnate proizvode, a uza sve to bave se i ruralnim turizmom jer imaju nekoliko soba.

"Zamislite, inspekcije od nas traže do vodimo evidenciju radnog vremena. Pa mi stalno radimo, kako da upišem u knjige da sam radila 15 minuta, pa sam kuhala ručak ili s vama razgovarala. To je samo jedna od nelogičnosti koju ne razumijemo", dodaje supruga Sandra.

Zbog izmjene propisa Novoseli su morali zatvoriti kušaonicu kulena za oko 40 ljudi. "Netko je promijenio propise i od nas su tražili da moramo imati drugačiji toalet od onoga kakvog smo imali. Trebate imate pretprostoriju, pa omogućen ulaz za invalide i slično. Pa kako da to radim, da sve rušimo i gradimo novu kuću. Zbog toga smo zatvorili kušaonicu", dodaje uglas bračni par Novosel.

Dodaju kako ovih dana imaju problem i s tzv. e-visitor sustavom. Naime, oni izdaju račun za svoje goste, registrirani su u ovaj sustav, ali im stalno u inbox stiže obavijest da nemaju dugovanja.

"Mi smo račune izdali, ali u slučaju da nam dođe turistička inspekcija, nemamo dokaz da smo uplatili namet državi jer nam taj supersustav to nije registrirao. U Turističkoj zajednici u Belišću nam već četiri mjeseca govore kako su poslali mail u centralu, ali još nisu dobili odgovor zbog čega sustav ne funkcionira", priča nam Slađan Novosel.

Za 15 kuna više u blagajni kazna 20.000 kuna

Ovo je samo jedan od problema s kojim se svakodnevno susreću, a kako kaže, na inspekcije i brojne nelogičnosti žale se i drugi kulenari. "Nedavno mi je jedan kulenar rekao kako je imao na nekom sajmu višak u blagajni od 15 kuna, a zbog toga je dobio kaznu od 20.000 kuna. Nema šanse da će taj novac zaraditi mjesecima, a pitam se što je s trgovačkim centrima koji ne vraćaju onih par lipa kupcima", kaže Novosel.

Nabrojao nam je još niz nelogičnosti s kojima se svakodnevno susreće i, kaže nam, sve to skupa dovodi ga do nervoze i pitanja isplati li se uopće dalje raditi i proizvoditi. "Vidim i po sinu, koji trenutno radi u jednoj tvrtki nakon što je završio fakultet, da je počeo gubiti volju. Bojim se da će na kraju i on kao ogroman broj mladih iz Slavonije dići ruke i otići trbuhom za kruhom", žali se ovaj proizvođač.

Ipak, najviše ga muči što mu porezna inspekcija uporno traži nekakav normativ za proizvodnju suhomesnatih proizvoda od svinje teške 200 kilograma. Pitao je na fakultetima, konzultirao se s veterinarskom inspekcijom, slao upit u Ministarstvo poljoprivrede jer ne razumije o čemu se radi i kako objasniti da svaka svinja ima svoju kilažu, količinu mesa, masti, kako dati logično objašnjenje da se gubi na kalu u proizvodnji, različitim proizvodima. I svi su se čudili i svatko mu je dao drugačiji odgovor.

Slađan Novosel uvjeren je i tvrdi kako hrvatske institucije ne žele da se razvija poduzetnički duh i da se proizvodi i radi. Ovo sve skupa postaje jako smiješno i tragično, kaže nam.

"Moja obitelj, od oca preko mene i sina, cijeli se život bavi poljoprivredom. Radili smo mljekarstvo, pa smo prešli na sustav krava i teladi, pa na svinjogojstvo. Nije da nismo spremni na prilagođavanje tržištu i podizanje konkurentnosti, borci smo, imamo srce i želimo ovdje živjeti i raditi, ali naš sustav koji smo napravili, čini se, hrani sam sebe i živi za sebe, jede zdravo tkivo, uništava ga i ne da Hrvatska bude uspješna i bogata", kaže Novosel.

Prva sezona za kulen iz novog pogona

Obitelj Novosel ovih dana čeka da krene turistička sezona i da prve količine kulena i drugih suhomesnatih proizvoda, preko distribucije Orbica, krenu prema hrvatskim hotelima i restoranima na obali. "Imamo dosta zaliha, prva izravna prezentacija, popraćena nizom marketinških aktivnosti, uslijedit će tijekom turističke sezone", kaže Slađan Novosel.

Kako se ovaj njihov integrirani poduzetnički pothvat temeljen na poljoprivredi bude širio, u OPG-u Novosel su za potrebe proizvodnje spremni pojačati i svoje kapacitete na farmi na oko 500 tovljenika godišnje, a ovisno o potrebama, u pripremi je i uključivanje kooperanata u proces uzgoja, ali prema strogo kontroliranim uvjetima i načinu prehrane i uzgoja. Zahvaljujući tome, iz ovog novog pogona u Gatu, planiraju u budućnosti godišnje na tržište plasirati između 700 i 800 komada kulena.

Nova radna mjesta

Novosel kaže kako će taj cilj nastojati postići proizvodnjom i preradom mesa u novom pogonu koja bi trebala iznositi oko 12 do 13 tona mesa godišnje i na proizvodnji gdje će biti zaposleno između sedam i deset osoba.

"Obrađujemo 54 hektara zemlje, sami proizvodimo stočnu hranu kojom tovimo na našim farmama 30 krmača i prasce, te farmu tovljenika. Unatoč tome što smo proizvodili kulen koji je na raznim natjecanjima osvajao brojna visoka priznanja, već godinama nam je bio problem mala količina kulena, stoga nam je iznimno drago što smo upravo u gospodinu Rogliću pronašli partnera i distributera s kojim ćemo stvoriti preduvjete za osvajanje novih tržišta s mnogo većim količinama od sadašnjih. Naglašavam da će bez obzira na to što se povećavaju količine, naš kulen zadržati svoju postojeću kvalitetu jer ga proizvodimo isključivo od domaće sirovine bez aditiva, od zrelog mesa naše svinje i s isključivo domaćom paprikom", poručio je Slađan Novosel, u čijoj se obitelji kulen proizvodi već više od četiri desetljeća.

Savjeti za bolju poljoprivredu

  • smanjiti birokraciju
  • inspekcije moraju biti povezane i moraju biti u službi proizvođača te olakšati poslovanje, a ne ga otežavati
  • mlade ljude treba stimulirati da ostaju na selu, a ne da ih se tjera u inozemstvo
  • pojednostaviti zakone, pravilnike, propise
  • smanjiti nepotrebnu administraciju i vođenje dokumentacije na OPG-ima
  • ukinuti pravila za proizvodnju kakvih nema u EU
  • zadržati proizvodnju pod svaku cijenu
  • kontrolirati uvoz i olakšati prodaju domaćih kvalitetnih proizvoda

Osobna karta

  • 54 ha zemlje
  • 300 tovljenika, s planom povećanja na 500
  • 700-800 komada kulena godišnje bit će plasirano na tržište
  • 12-13 tona mesa godišnje će se preraditi u pogonima
  • web stranica

Izvor: Agrobiz.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • Prodaj sve, uzmi novce, zatvori, potom im j... m... birokratsku.
    Poduzetnici svih zemalja, ujedinite se.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2838)

    e moj lipi slavonac..falia si..sta si reka da ti poso..dobro ide....jer ta je gamad..naucena jos od 45..misliti..pa ako ti je dobro..e od sad ne ce biti..a pa sta ti onda treba novac iz eu fonda..zapamti..zavist..ljubomora..neznanje..nepismeni kurbini sinovi..zatvori butigu i bizi..;)

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara