INTERVJU S PREMIJEROM
Kad je HDZ odbio podržati imenovanje Oreškovićevog kandidata za šefa SOA-e, a do medija došla informacija kako će premijer zaposliti bivšeg ravnatelja SOA-e Lozančića za svog savjetnika, mnogi politički analitičari kao i vrlo utjecajni političari procijenili su da Orešković više neće imati podršku HDZ-a. Je li ova Vlada mrtva? Postoji li snaga koja zaista može iznijeti nacionalni plan reformi nakon sve češćih i sve žešćih sukoba na relaciji HDZ-Most kao i očitih razmimoilaženja premijera i Tomislava Karamarka?

Kad smo mislili da su se počele smirivati trzavice oko imenovanja novog šefa SOA-e, vidjeli smo da je HDZ na saborskom odboru glasao protiv vašeg kandidata i kandidata predsjednice. Stranka koja vas je dovela na poziciju premijera glasala je protiv vas. Znači li to da više nemate njihovu podršku, je li to znak za nove izbore?

- Ne bih to baš tako gledao. Svi znaju da smo predsjednica i ja zajedno predložili gospodina Markića za kojeg smatram da je odličan i vrlo sposoban kandidat. On ima podršku i mnogih drugih u Hrvatskoj, koliko znam podršku mu je dao i general Gotovina. Isto tako, podršku je dobio od američkog i kanadskog veleposlanika.

Kad je u pitanju to što se dogodilo u Saboru, moram podsjetiti kako smo prije mjesec i pol predsjednica i ja odlučili da će gospodin Markić biti naš kandidat, već tada se znalo kako gospodin Karamarko ima drugačije mišljenje. Tu se ništa nije promijenilo. To je demokracija. Saborski odbor glasao je šest prema četiri, mislim da neki ili nisu glasali ili nisu mogli doći. Bilo kako bilo, Markić je dobio podršku zahvaljujući, koliko sam čuo, vrlo uvjerljivom životopisu i iskustvu. Može se netko pitati zašto HDZ nije dao podršku, ali isto tako se može reći da smo jednostavno imali različito mišljenje od početka.

Već se počelo govoriti o Lozančićevom nasljedniku, ali što je s dosadašnjim šefom SOA-e? Predsjednica je izašla s dosta teškom optužbom da je on bio svojevrsni osobni agent gospodina Milanovića. Vi navodno niste vidjeli nikakve nepravilnosti u njegovu radu, a prema našim informacijama dobili ste od predsjednice informacije u kojima ukazuje na cijeli niz sumnji na nepravilnosti. Jeste li pokušali provjeriti teze o ozbiljnim nepravilnostima u radu SOA-e dok ju je vodio gospodin Lozančić?

- Poštujem predsjednicu, njezinu poziciju i mišljenje. Uostalom, ona je vrlo jasno rekla da je izgubila povjerenje u gospodina Lozančića te smo pokrenuli proceduru. Nisam odmah reagirao jer sam želio dobiti više informacija pa smo na kraju donijeli zajedničku odluku oko novog ravnatelja.

Kad se radi o gospodinu Lozančiću moram reći kako u svakoj ozbiljnoj državi nije prihvatljivo da ravnatelj tajne službe završi na ulici. Ako čovjek radi svoj posao, bez obzira na pozicije predsjednice po tom pitanju, barem je zaslužio fer razrješenje te neku novu poziciju na kojoj će raditi.

Za mene je cijela priča oko SOA-e sada gotova. Novi ravnatelj počet će s radom ovih dana, Hrvatska je u sigurnim rukama i sigurnosno-obavještajni sustav obavlja svoj posao.

A što se tiče Lozančića, mogu reći da je priča također došla do kraja. Ovih dana vrtjelo se po novinama da će biti moj savjetnik, ali to nije točno. On neće biti moj savjetnik, ali naći ćemo mu adekvatnu poziciju. O njegovoj novoj poziciji pravodobno ćemo izvijestiti. Sigurno je, ponavljam, da neće raditi u sastavu Vlade niti biti moj savjetnik.

Jeste li odustali od Lozančićeva postavljanja na mjesto savjetnika na pritisak HDZ-a? Čuli smo da ste mu ponudili mjesto vašeg savjetnika?

- Ne. Mogu reći da se radilo o tranziciji. Gospodin Lozančić je bio zainteresiran za poziciju jer je vrlo sposoban te ima vrlo visoke menadžerske kompetencije. Dakle, rekao bih da je to bila tranzicija prema traženju nove pozicije.

No, jeste li s obzirom na dosta teške optužbe po pitanju nepravilnosti u SOA-i pokrenuli neki proces provjere, ili ste zaključak donijeli na osnovi osobnog razgovora s gospodinom Lozančićem?

- Nisam ništa pokrenuo. Ukoliko netko misli da je nešto potrebno pokrenuti, neka to učini.

VAKUUM KRIVIH INFORMACIJA

Na osnovi slučaja Lozančić otvorilo se ključno političko pitanje u zemlji: uživate li kao premijer potporu predsjednika najjače stranke koja je zapravo oformila ovu Vladu? Uostalom, postoji li uopće s vaše strane bilo kakva komunikacija s gospodinom Karamarkom te ako je postojala, kako je izgledala? Kroz odgovor na ova pitanja možemo doznati ono što najviše muči građane: je li ova Vlada, koja se ne može dogovoriti oko SOA-e, uopće funkcionalna kad su u pitanju važniji reformski procesi?

- Tu su ključne riječi razgovor i suradnja i u tome se slažemo i gospodin Karamarko i ja. Gospodin Karamarko mi je, uostalom, pružio priliku da postanem premijer. Čast mi je što sam nakon više od dvadeset godina iskustva u privatnom sektoru dobio priliku pomoći hrvatskoj državi. Jasno je, naravno, da je HDZ najveća i najznačajnija stranka u državi. Kad se radi o pitanju podrške, mislim da apsolutno mogu reći kako je imam.

Birao sam ministre, ali to je bio zajednički posao. Proračun smo mogli donijeti samo kao Vlada, kao tim. Proračun smo morali predložiti pa ga onda braniti u Saboru. Prošli tjedan prezentirali smo zajednički Nacionalni program reformi. Kad ne bismo imali odgovarajuće odnose, kako bismo uopće donijeli paket reformskih mjera? Evo, danas sam razgovarao s predstavnicima MMF-a koji su potvrdili kako smo donijeli kvalitetni plan reformi i dobar proračun, to su optimistične poruke. OK, možemo reći da se vide neke tenzije, ali ovo je koalicija. I meni je puno toga novoga. Nisam došao iz političke sfere nego iz biznisa. Dakle, ako netko zaista ne razgovara, ako netko zaista ne funkcionira, onda ne bi mogao donijeti ni kvalitetni proračun niti plan reformi.Mislim da imamo podršku, ali i različita mišljenja. Što nije loše. Zdrave rasprave ponekad vode u bolje rezultate.

HDZ i pojedini politički partneri, kako se priča, već rade na političkoj strategiji preslagivanja saborske većine koja će im omogućiti sastavljanje Vlade bez nekih predstavnika Mosta i vas kao premijera. Jeste li otvoreno razgovarali na tu temu? Niste odgovorili jeste li uopće razgovarali s gospodinom Karamarkom o slučaju Lozančić…

- Svaki dan razgovaramo.

Kako to izgleda - vi jedno, on drugo… Ili?

- Svima je jasno ako imate dvije osobe ili tim da ćete imati različitih mišljenja, a onda i raspravu. Ako sam odgovoran za rezultate, onda smatram kako moram donijeti i odluke. Ne možeš nekome dati odgovornost bez prava donošenja odluke. Surađujemo, u mnogo toga se slažemo, ali, evo, ima situacija u kojima imamo različito mišljenje.

Do sada smo slušali kritike iz izvora bliskih HDZ-u, ali sada i javno neki zastupnici HDZ-a kritiziraju vaše postupke. Savjetujete li se dovoljno s gospodinom Karamarkom i HDZ-om?

- Apsolutno. Kad je bio u pitanju Nacionalni program reformi o svakoj smo točki raspravljali potpredsjednik Karamarko, potpredsjednik Petrov i ja te zajedno donijeli odluku o podršci reformama. Nakon toga Vlada je jednoglasno dala podršku planu.

Ali što se tiče konkretnog slučaja SOA-e…

- Ma meni se čini da tu ima puno probnih balona. Kad čitam novine, često se pitam otkud dolaze određene poruke. Možda širi krug ljudi u HDZ-u treba dobiti nešto više informacija. Možemo gospodin Karamarko i ja više komunicirati direktno s članovima HDZ-a.

Kad se nađemo te kad dobijem priliku tumačiti zamisli, onda je sve jasno. Nažalost, izgleda da netko puni vakuum informacijama koje nisu prave. Evo, recimo, kad se radi o mirovinskoj reformi, onda govorimo o primjeni reforme za 12 godina. Učinak te reforme građani neće odmah osjetiti, ali ipak dolazi do različitih političkih interpretacija. Kad, nadalje, govorimo o porezu na nekretnine, ništa se također neće dogoditi preko noći, već u dvije faze i to prva 2018., a druga 2020.

Ne čini li vam se da se stvorila prekrupna razlika između ljudi koji vode HDZ i onih koji vode Most? Dojam je, recimo, da Most jače podržava neke nepopularnije stvari iz plana reformi dok HDZ oponira. To je, primjerice, slučaj kad je u pitanju mini mirovinska reforma, odnosno produženje radnog vijeka. Utjecajni članovi HDZ-a oštro govore da to neće podržati u Saboru. Otkud sigurnost da će plan reformi zaista proći? Je li vam gospodin Karamarko rekao da budete mirni jer će bez obzira na izjave članova HDZ-a u novinama on ipak osigurati dovoljno glasova u Saboru?

- Ponavljam; zajedno smo definirali nacionalni plan reformi. To je naš program, to su naše reforme - HDZ-ove, Mostove, Vladine. Uvjeren sam da ćemo ih provesti u djelo. Kad je riječ o Saboru, podsjećam da sam i tamo prezentirao reforme. Meni se čini da u Saboru možemo govoriti o pojedincima s različitim mišljenjem. Uostalom, još nismo došli do toga da bismo mogli reći da je saborska većina protiv našeg plana. To još nisam čuo. Čuli smo pojedinačne komentare na reforme. Nadam se da je svima jasno kako bez kvalitetnih reformi Hrvatska neće moći naprijed.

IMAMO PREVIŠE OPĆINA

Je li sve to podržao gospodin Karamarko? I mirovinsku reformu i porez na nekretnine?

- Je, naravno.

Što je sa županijama? Ako govorimo o reformi svih reformi onda bismo mogli reći da je to reforma državne uprave i lokalne samouprave. Prije nekoliko dana gledali smo sastanak na Pantovčaku gdje je predsjednica okupila župane svih političkih opcija i svi su se složili da županije ne treba dirati, prekrajati. Vjerujete li da Hrvatska treba zadržati usitnjeni teritorijalni ustroj?

- Prvo moramo napraviti detaljnu analizu teritorijalnog ustroja. Kako ćemo napravi plan reforme bez analize. Tek slijedi rasprava u Vladi. Zasad je najlakše reći, barem je takav moj stav, da imamo previše općina. Njih ćemo morati konsolidirati, previše ih je koje ne mogu samostalno opstati. Što se tiče županija, tek trebamo napraviti analizu.

Što ako analiza pokaže da je previše županija?

- Onda je na nama da prezentiramo moguće nužne promjene. To je ipak hipotetsko pitanje i nećemo tek tako donijeti teške, strateške odluke.

Dojam je u javnosti da i kada se Vlada nešto dogovori, da oko toga poslije nastanu svađe. Primjerice, Ina. Očigledno je da Most ima jedan stav, a HDZ drugi. Gdje ste vi u toj priči? Na Mostovoj ili HDZ-ovoj strani?

- Ja sam na hrvatskoj strani. A ta je strana da čekamo ishod arbitraže, koju nećemo usporavati. Ali, u isto vrijeme trebamo razgovarati s MOL-om. To je šira priča jer mi prvo moramo definirati energetsku strategiju.

Što biste vi tražili od MOL-a?

- Dok je arbitraža u proceduri, mislim da nije vrijeme da definiramo što bismo tražili. Ali, sigurno da ćemo štititi strateški interes Hrvatske.

U Nacionalnom programu reformi predvidjeli ste privatizaciju dijela državnih tvrtki. Mediji spekuliraju o kojim je tvrtkama riječ, a onda opet imamo protivljenja. HDZ i HSS nisu za prodaju Podravke, netko će reći da ne da Končar. Hoćete li inzistirati da se vaša temeljna zamisao o 500 milijuna eura prihoda od prodaje imovine provede, i jesu li mirovinski fondovi već s vama razgovarali o tome, jer smo čuli da su zainteresirani za te tvrtke?

- Interes je tu velik, ali mi nismo još definirali koje su to tvrtke. Istina jest da sam ovih dana dobio popis 20-ak tvrtki za koje su zainteresirani mirovinski fondovi. Ključno je da aktiviramo 30 milijardi kuna koje imamo u DUUDI-ju, jedan dio je u nekretninama, zemljištima, a drugi dio u dionicama tvrtki. U mjesec dana cilj je aktivirati 100 do 200 milijuna eura, ali budući da su neke tvrtke na burzi, ne mogu o tome govoriti. Ali postoji interes mirovinskih fondova i kada dođe do prodaje, bit ćemo u win-win situaciji, jer će od toga koristi imati i građani. Od tog novca ćemo isplatiti dio duga, čime šaljemo poruku investitorima i Europskoj komisiji. To će biti sjajna poruka da smo kao Vlada spremni donijeti odluke, i one teške. Na kraju će se podići rejting i svi ćemo plaćati manje kamate. Uvjeren sam da ćemo to provesti. Uz podršku Karamarka i Petrova prvu fazu ćemo provesti prije ocjena rejting agencija u srpnju.

Vi stvarno vjerujete da će u HDZ-u reći ‘da’ prodaji Podravke?

- Nitko nije spomenuo Podravku. Svi se vrte oko toga, ali mi nismo definirali koje su to tvrtke, ali vrlo brzo ćete to saznati.

Neki analitičari kažu “da” prodaji, ali možda ne bi trebalo žuriti s time kako bi se poslije postigla bolja cijena. Što kažete na te opaske?

- Meni je vrijeme novac. Sada ćemo imati priliku to aktivirati. U trenutku kada se BDP diže, smanjuje se deficit, a ako riješimo i taj treći indikator, odnosno da slomimo dug, uvjeren sam da će to imati veću vrijednost. Jer ako sada aktiviramo 100 do 200 milijuna eura da smanjimo dug i povećamo rejting, plaćat ćemo 1,5 milijardi kuna manje za kamate. To je stimulator koji će pokrenuti gospodarstvo. Ako ćemo gubiti vrijeme kad će neka tvrtka malo više vrijediti, a država će gubiti novac na kamate, to nema smisla.

Procjenjuje se državni udio u Podravki i Končaru vrijedi 1,2 milijarde kuna. Kako onda planirate do kraja godine uprihoditi 500 milijuna eura?

- Jedan dio će ići kroz prodaju dionica, tu su hotelski kompleksi, zatim kroz prodaju nekretnina, zemljišta, vojarni. Spremni smo i vidjet će se rezultati.

Na zadnjoj sjednici CERP-a uspjeli su odraditi tek jednu trećinu točaka. Tim će vam tempom trebati 10 godina da namaknete ta sredstva.

- Vidjet ćete za 10 dana. Vrlo brzo će se vidjeti rezultati. Na zadnjoj sjednici Vlade smo aktivirali 100 milijuna eura za istraživanje i razvoj iz fondova EU. Prošli tjedan smo potpisali ugovor za prugu Dugo Selo-Križevci vrijedan 200 milijuna eura...

DVIJE FAZE POREZNE REFORME

Kada vi kao premijer i ministar financija planirate predstaviti izmjene poreznog okvira? Možemo li, primjerice, računati sa smanjivanjem izrazito visoke progresivnosti poreza na dohodak, tj. na ukidanje najviše, 40-postotne stope? Razmišlja li se i o povećanju neoporezivog dijela plaće na 3000 kuna?

- Poreznu politiku bih odvojio u dvije faze. Rekli smo da u 2016. nećemo mijenjati tu politiku jer investitori žele stabilnost, a ne da se porezi mijenjaju svakih šest mjeseci. Ministar Marić je definirao poreznu politiku i fokusirat ćemo se na to da pojačamo konkurentnost, povučemo investicije. Sada ne bih govorio o tome što ćemo točno promijeniti, ali cilj je da budemo konkurentni. Svima nam je jasno da porezna politika može ubrzati gospodarski rast, da se smanjenjem poreza na plaće potiče potrošnja.

Svi imaju neke svoje rokove i uvjete dokad će podržavati ovu Vladu. Imate li vi neki svoj rok dokad ćete tolerirati ove svađe koalicijskih partnera?

- Onog dana u Saboru kada se Vlada izglasavala rekao sam otvoreno da mi je ovo velika čast, da sam spreman biti i žrtva jer ovo nije lagan posao. Imam nešto za ponuditi, uvjeren sam da Hrvatska ima ogroman potencijal i to sam vidio u ovih 100 dana. Za Hrvatsku novi izbori ili preslagivanje ne bi bila dobra opcija. Poslala bi se kriva poruka građanima i investitorima. Sada smo krenuli, imamo pozitivne indikatore, a suradnju ćemo pojačati. Nadam se da je ova faza koju smo prošli iza nas i da ćemo krenuti naprijed. To građani žele, takvu mi poruku šalju. Osjećaju neku nadu, svjesni su da se nešto mijenja i da ne bi bilo dobro da se sada ugasi taj optimizam. Koliko god izvana izgleda da Vlada ne funkcionira, stvari idu naprijed. Hrvatska se mijenja i na kraju se gledaju rezultati. Sve drugo će se zaboraviti, a na kraju će se gledati rezultat. Vjerujem da će se to uskoro i pokazati.

Izvor: Jutarnji.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (3)

  • (Gost_108)

    Da triba velike škole uavršit za naucit kako se prodaje i krpaju rupe,hvala jer bez vas to nikako nebi znali,prodajte nas vec jednom jer državu ovaki svit ni ne zaslužuje!

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2862)

    pravi kanadski premijer misli za svakoga kanadska gradjanina da je jednak pred zakonom i ima ista prava..a ovaj nas..polako pokazuje manire..kada cili zivot zivi u hr..tako..da ce mu tribat par dobri godina ..za naviknit se ..ponovno na zivot u domovini kanadi..;)

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara