Energija u vlasništvu građana: Energetske zadruge omogućavaju građanima da postanu proizvođači vlastite električne energije i upravljaju uloženim sredstvima za dobrobit zajednice.

U selu Fintry u Škotskoj stanovnici su, umjesto bojkota gradnje vjetroelektrane na brežuljku ponad sela, tražili investitora da u projekt uključi dodatnu vjetro-turbinu i ponudi je stanovnicima sela na otkup. Tako su osigurali izvor prihoda za svoju zajednicu i već u prvoj godini ostvarili 140.000 funti dobiti (preko milijun kuna). Sredstva su iskoristili za lokalne projekte energetske učinkovitosti, a više od 300 domaćinstava postavilo je toplinsku izolaciju na svoje kuće. Nakon otplate kredita za kupnju turbine, novac od prodaje električne energije će se nastaviti ulagati u razvoj lokalne zajednice i povećanje energetske efikasnosti.

U Danskoj su energetske zadruge već dio tradicije. Koncept se razvio uslijed naftne krize 1970-tih, a dodatno osnažio u proteklih 15-tak godina s razvojem obnovljivih izvora energije. Također, danas je u Njemačkoj više od 50% svih obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana i energetskih zadruga, dok je svega 6% u vlasništvu velikih energetskih tvrtki koje su donedavno imale monopol na proizvodnju električne energije.

Korist od energetskih zadruga ostaje lokalnoj zajednici

Premda svaki kupac električne energije u Hrvatskoj kroz svoje račune plaća i posebnu naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije, te poticaje u pravilu iskoriste veliki investitori dok građani nemaju nikakve koristi od plaćene naknade.

Suprotno tome, kroz energetske zadruge građani upravljaju uloženim sredstvima u energetske projekte i sami odlučuju o prioritetima za njihovu zajednicu. Projekti pri tome ne rješavaju samo ekonomske, već i društvene i ekološke probleme zajednice, kao što je stvaranje novih radnih mjesta ili poboljšanje kvalitete zraka (npr. zamjenom grijanja na lož ulje grijanjem na lokalno prikupljenu biomasu).

Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj energetske zadruge tek čine svoje prve korake. Među 10-tak pionirskih nalazi se energetska zadruga Otok Krk čiji je cilj ostvariti energetsku neovisnost otoka Krka. Članovi zadruge su zajedničkim nastupom uspjeli dobiti 40% povoljniju cijenu solarne opreme te spustiti cijenu projektne dokumentacije za čak tri puta. Osim realizirane sunčane elektrane snage 137 kW, u planu je Energetski edukativni centar, izgradnja vjetroelektrane 36 MW, elektrana na bioplin, kogeneracija na biomasu.

Prva energetski neovisna škola Ostrog u Kaštel Lukšiću rezultat je truda energetske zadruge Kaštela.

Braniteljska zadruga Kapela je ujedno i energetska zadruga čiji članovi pretvaraju šumski otpad u energent – drvnu sječku, a planiraju i proizvodnju peleta.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji sa Zadrugom za etično financiranje razvija i prvu zadrugu koja će svoje članove opskrbljivati zelenom električnom energijom. Aktualni projekti usmjereni su na zelenu energiju u kampovima, apartmanima i OPG-ovima te biomasu u sklopu europskog projekta Biomasud. ZEZ podupire razvoj drugih energetskih zadruga, izrađuje dokumentaciju i studije za nove projekte zelene energije i priprema projekte za financiranje iz EU fondova.

Izvor: 24sata.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (6)

  • (Gost_3151)

    U Kaštelima bi građani trebali tražiti izgradnju još jedne cementare. I otkupit je. Na krov bi stavili solarne panele a prekomjernim loženjem oslobodilo bi se puno topline te bi postali kogeneracijsko postrojenje. I solar i kogeneracija su povlašteni proizvođač.
    Osim toga mogli bi u pećima cementare ložiti škovace umjesto ugljena. Tako ne bi morali plaćati Karlovac i Lećevice. A mogli bi zarađivati i spaljivanjem tuđih škovac.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_1195)

    Haha! MOgu samo ako in energiju Bog da. Kai vino: ne možemo napravit istu kvaliteu ka iz uvoza sa zapada (o istoku neću ni govorit), a da nije skuplje. A sirotinja smo. Neka, zato imamo 200 milijardi euri duga. Pa neka neko reče da nećemo ništa ostavit unucima.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_4218)

    1195.. Ne se.... i nisu ti blizu Kaštila rodnon kraju.Nikad Kaštila nisu bila sirotinja; ali ji je netko, oli nešto stvarno doveo na prag siromaštva gledajući u globalu.
    A oni dug ća spominješ nije Kaštelanski; vengo kerumov i slićni njemu, neznan kako ti je prezime.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_1189)

    "A oni dug ća spominješ nije Kaštelanski; vengo kerumov i slićni njemu, neznan kako ti je prezime."

    Ne nije, a da od čega živu kaštelani? Od rada? Zaboravija si ko su bili ideolozi adeze u kaštilima 90-tih: Mijo, Ivna, Ivanka Batina i slični. Za njiova vrimena se ubila privreda ne samo naša, nego i cile države.
    A prezime? Fetivo.

    oko 2 godina prije
  • za1189 (Gost_6003)

    Koliko razumin ćini se da ti je kerum i sl. njemu bar niki rod.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2158)

    Pogrešno: šta se tiče vlaške krvi, tu sam čist. I mirisan.

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara