OPASNO SJEME
Ne koristiti za ljudsku i životinjsku prehranu ili preradu, držati izvan dohvata djece, stoke i divljih životinja, izbjegavati dodir s kožom i respiratornim traktom i nositi prikladnu odjeću prilikom rukovanja, ukloniti od površinskih voda, prekriti zemljom kako biste zaštitili sisavce i ptice...

Kako vam ovo zvuči? Vjerojatno kao upozorenje na bočici cijanida. Ipak, riječ je o upozorenjima kakva stoje na pakiranju tretiranog sjemena brojnih povrtnih kultura dostupnih u bilo kojoj prodavaonici poljoprivrednih proizvoda i pravo je čudo da uz njega ne stoji prekrižena mrtvačka glava.

'Zaobilazim ih na Pazaru'

- Znaju li vaši kupci kako trebaju rukovati ovim – pitamo prodavačicu u jednome od nekoliko takvih "butiga" na splitskom području.

- Naši kupci nisu baš akademici, godinama neke poznajem, kad ih vidim na Pazaru, zaobilazim ih u velikom luku – odgovara ona i potom dodaje kako je obvezni tečaj o sigurnom rukovanju pesticidima pomalo podigao svijest o onome što konzumiramo.

No, informira nas kako je tretirano sjeme uobičajena stvar i kako je preostalo tek nekoliko proizvođača u regiji, iz Srbije i Slovenije, koji isporučuju sjeme s tzv. oznakom standard. Ako nemate povećalo da biste pročitali deklaraciju, bit će dovoljno da zapazite oznaku "X" i sigurno je da u rukama držite sjeme tretirano nekom od otrovnih tvari, poput fludioksonila, metalaksila, imidakloprida, iz skupine fungicida ili insekticida.

- Što će izrasti iz nečega toliko otrovanog da će ptice uginuti ako ga pokljucaju – pitamo susretljivu prodavačicu, koja se, razumljivo, nije htjela predstaviti, a ona lakonski odgovara protupitanjem:

- A što vi mislite? Ali, ne zaboravite, gore je pojesti ono što je tretirano poslije kad proklija, naročito neposredno prije branja, a i sami znate koliko toga ima. Vi se možete pravilno odnositi prema biljci izrasloj iz tretiranog sjemena i potom sjeme sačuvati za sljedeću generaciju. Pitanje je samo koliko ćete imati prinosa od budućeg "nezaštićenog" sjemena...

Da, sjeme se, koliko god to zvuči kontradiktorno, otrovima štiti od propadanja i bolesti.

- Nije li takav slučaj i s lijekovima, u nekim dozama vas liječe, a u nekima truju – komentira dr. Gvozden Dumičić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša i podsjeća na neke bolesti koje su uništile usjeve.

Na primjer, poznati je slučaj ogulinskog kupusa, uzgojenog iz sjemena proizvedenog na obiteljskim gospodarstvima, koji je napala gljivična bolest. Ili smrdljiva snijet koja napada pšenicu zbog nedeklariranog farmerskog sjemena... Takvo sjeme, upozoravaju stručnjaci, treba regulirati pravilnicima.

Varaždinski kupus - iz uvoza

Ali, u dva se navrata prije nekoliko godina u Sloveniji dogodio veliki pomor pčela na kojima su nađeni tragovi fitofarmaceutskih sredstava kojima je tretirano sjeme obližnje uljane repice. Slovensko ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je sumnju da je pomor posljedica klotianidina, sredstva kojim se tretira sjeme kukuruza.

Ipak, i naše Ministarstvo uredbom naređuje korištenje fungicidima tretiranog sjemena pšenice, ječma, zobi, raži, tritokalea, kukuruza, šećerne repe, suncokreta i uljane repice.

Veći je problem, tvrde zagovornici povratka na ekološku proizvodnju, što sjemena za žitarice ponešto još ima iz hrvatske proizvodnje, ali za povrtne kulture gotovo sve sjeme je iz uvoza. U nas se najčešće na deklaracijama spominje zemlja proizvođač Italija, ali pouzdano se zna da se sjeme proizvodi u zemljama jeftine radne snage.

Na sjemenu koje, primjerice, uvozi tvrtka "Impex", lijepo se vide kineska slova, pa se dade lako zaključiti s kojeg kraja planeta je doputovalo na parcelu, primjerice, u Podstranu. To zapravo znači da vam ne treba pitati prodavačicu na Pazaru odakle su, na primjer, blitva ili fažoleti, jer pravi odgovor bi morao biti ovaj: "Rođeno u pokrajini Jiangsu, s istočne kineske obale, pakirano u Italiji, u Valdarnu, naraslo u Bogdanovićima, nekada poznatijima kao Sratok."

Zanimljivo je da se čak i sjeme za čuveni autohtoni varaždinski kupus također uvozi.

Puno puta ste čuli da su neke vrste povrća nepovratno izgubile okus i miris kakve starije generacije pamte iz mladosti. Mnogi to brzinski pripisuju genetskom ineženjeringu, no riječ je o tretiranju biljaka već u zametku. A koliko puta smo čuli kako nema ništa od ekološkog uzgoja kad je već sjeme izmijenjeno i zatrovano.

Blagoslov države

- Kako će ti, majke ti, poma dozrijevati do Božića, ako nije "pojačana" hormonom neke ribe – uvjerena je jedna mušterija koja je došla po sjeme za svoj vrtlić. Znalački dodaje: "Naš svit je bija lin čuvat izvorno sime, eto šta je na stvari, lakše ga je svake godine iznova kupit."

Prevedeno na naški, možemo ovako zaključiti: Dragi Hrvati, sjeme nam se zatrlo! A kad se jednom zatre sjeme neke biljne kulture, više se ne može obnoviti.

A time je "naš svit" na vodu najviše išao velikim proizvođačima, što je država obilato dozvolila, propustivši priliku da sačuva izvorne sorte i vlastitu proizvodnju. Jedan od najpoznatijih velikih proizvođača, kojih je u svijetu tek oko desetak, jest u posljednje vrijeme anatemizirani "Monsanto". Ime te kompanije u svijetu aktivista nešto je poput sinonima za Sotonu, jer je glavni svjetski proizvođač GMO hrane i time stvarni vlasnik ogromne površine usjeva.

U nas se nedavno podigla bura nakon informacije da će ta američka kompanija zakupiti deset tisuća hektara slavonske zemlje, što je ovih dana demantirano, no manje se zna da je upravo "Monstanto" i jedan od najvećih proizvođača sjemenja pa tako već dugo surađuje s kaštelanskim distributerom "Vrelko", čije se sjeme povrtnica, što tretirano, što hibridno, prodaje diljem zemlje, u više od 200 poljoapoteka, a naročito po Dalmaciji.

Tečaj o pesticidima

Osviješteni proizvođači povrća i ostalog bilja sve češće su zato u potrazi za izvornim autohtonim sjemenom. Njegova distribucija dopuštena je u malim količinama pa se često u posljednje vrijeme u gradovima organiziraju razmjene. Sjeme se, uglavnom s oznakom domaće, zbog sve veće potražnje, nudi i preko oglasnih stranica na internetu.

Ekološke udruge sve su glasnije u zaštiti izvornih vrsta kako bi se očuvala bioraznolikost i, nadasve, kako bismo se hranili zdravo. U tom cilju ide i upravo uvedeni spomenuti propis o obveznom polaganju tečaja o sigurnom rukovanju pesticidima pa se tako u posljednje vrijeme po poljoprivrednim dućanima često može čuti odbijenica kad neki kupac bez "diplome" zatraži neko sredstvo za "zaštitu" bilja.

- Najčešće se traži cidokor za korov – kaže nam prodavač u dućanu "Poljoprometa" u splitskoj Dujmovači, u kojemu, za informaciju čitateljima, poglavito malim proizvođačima, nude najveći izbor netretiranog sjemena u gradu uvezenog iz Slovenije.

- Taj propis je dobrodošao jer u praksi sam se nagledao puno nestručne upotrebe pesticida, što je za zdravlje ljudi i životinja razornije nego tretirano sjeme. Jedino je možda apsurdno da taj tečaj moram polagati čak i ja, premda sam inženjer agronomije. Pa to vam je isto kao da liječnici moraju polagati ispit za pisanje recepata – kaže dr. Dumičić.

Zna se, doduše, da onaj tko nema "diplomu" tog tečaja, u dućan može poslati onoga tko je ima, a prijetnja povremenim inspekcijama zasad nikoga ne plaši. Prodavač iz dućana u Dujmovači, međutim, toliko je uplašen da je, kaže nam, vlastitoj ženi zaprijetio usudi li se kupiti verduru i voće izvan samoposluge.

- Vjerujem da se proizvodnja na veliko bolje kontrolira od one na malo, jer vidim što sve ljudi kupuju i znam kako upotrebljavaju. Umjesto jednim decilitrom, zaliju litrom, da brže dozrije – pojašnjava nam. On je očito jedan od onih koji više ne vjeruju ni svojoj košulji kad je zdravlje u pitanju, ali znakovito je da nije prodavač tekstila, već preparata za biljke.


Ekološka proizvodnja

Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj još uvijek je nedovoljno razvijena i provodi se na samo 3,12 posto površina, dok je europski prosjek 5,7 posto. Proizvodnja se iz godine u godinu ipak razvija, a kao cilj akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede od 2011. do 2016. bio je postavljen rast na 8 posto površina. Plan je debelo premašen.


Monopol na svjetskom tržištu

Čak 75 posto svjetskog tržišta kontrolira samo deset najvećih kompanija. Takva koncentracija nije nimalo zdrava sa stajališta slobodne trgovine i zdrave konkurencije, kao ni sa stajališta raznolikosti usjeva - upozoravaju iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG). U ZMAG-u također kažu da je proces gubitka genetske raznolikosti povezan s razvojem tržišta sjemenom, jer je time težište brige o ovom osnovnom resursu prebačeno s poljoprivrednika, koji su stoljećima stvarali raznolikost, na sjemenarsku industriju i znatno manji broj usko specijaliziranih stručnjaka.

Od bogate raznolikosti kultiviranih vrsta odabrane su samo one vrste i sorte koje su pogodne za industrijski oblik proizvodnje, daju visok prinos i mogu uspijevati neovisno o lokalnim uvjetima.
Inače, Europa je treće svjetsko tržište sjemena, proizvodi ga 20 posto, u SAD-u se proizvede 27 posto, a Kina 'izbaci' 22 posto cjelokupne proizvodnje. U 2012. godini vrijednost tog tržišta bila je sedam bilijuna eura.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (6)

  • (Gost_2134)

    "... Prevedeno na naški, možemo ovako zaključiti: Dragi Hrvati, sjeme nam se zatrlo! A kad se jednom zatre sjeme neke biljne kulture, više se ne može obnoviti.

    A time je "naš svit" na vodu najviše išao velikim proizvođačima, što je država obilato dozvolila, propustivši priliku da sačuva izvorne sorte i vlastitu proizvodnju...."

    Imena, molimo, imena. Nije država, nego vlasti. A oni imaju ime i prezime, stranke i takujine.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_4215)

    Prodajen domaći gnjoj prpu

    oko 2 godina prije
  • (Gost_8757)

    Odgovara: # 391415

    jeli neko brani meni ili tebi uvatit sime biljke i dogodine je posadit? ali je lakše meni ka i tebi otić po rasad lipo u kockama. ko će se ić zajebavat za 50kn.
    Eto ti stranka i partija.
    Da ne spominjen voćke,lozu i ostalo povrće.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_8757)

    Odgovara: # 391420

    Pošto

    oko 2 godina prije
  • (Gost_8179)

    vi..e..vi..dr..mr..pr..doc..od nepismeni ..do tkz.pismeni hr tovari..sa i bez diplomi..ne pravite se mutavi..sve ste prodali..i dusu i tilo..zemlju i more..nebo i brdo..jude ..kako svoje tako i strano..bas sve..sve ste rasprodali za par euri..dolari i marki..o stoko nepismena..i kad smo vam govorili..upozoravali..molili..nista..gluvi..i slipi..rugali ste se..ismijavali se..bili veci od ..tita i pape..o stoko nepismena..ovo je nista..sta ce vam..jos doci na naplatu..sime ce vam zatrati..i kuce zapaliti..a oni sta ce ostati..bit ce mutavci i slipci..i jedni druge..ubijati..

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2134)

    " ko će se ić zajebavat za 50kn.
    Eto ti stranka i partija."

    A di je domaće sime? Sve nan je iz uvoza, o tome ti pričam. U rukama smo 4 firme, a zna se ko nas je njima isporučija. To je gori zločin od onoga iz 1941. kad nas je Pavelić šta proda, šta prida strancima, jer je bija rat pa se niko tuka da se oslobodimo. A sad? protiv koga ćemo se tuć?

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara