EU DAO DIREKTIVU
Na jučerašnjoj sjednici Vlade RH govorilo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona.

Predloženim izmjenama nacionalno zakonodavstvo zapravo se usklađuje s propisima Europske unije, odnosno s izmjenama Direktive 2001/18/Z o namjernom puštanju genetski modificiranih organizama u okoliš, koje su na razini EU-a donesene u ožujku 2015. godine i koje zemljama članicama, pa tako i Hrvatskoj, daje autonomnost u odlučivanju o tome hoće li zabraniti ili ograničiti uzgoj GMO-a na svom teritoriju, odnosno omogućava im da zatraže izuzeće svog teritorija iz europskih odobrenja za uzgoj GMO-a.

Konkretni razlozi

– U trenutku kad se mijenjala ta direktiva EU-a mi smo bili dosta kritični, jer ona dobro zvuči po tome što članicama nominalno omogućava da zabrane uzgoj na svom teritoriju, ali radi se zapravo o prebacivanju odgovornosti s Europske komisije na države članice – kaže Hrvoje Radovanović, asistent na Programu zaštite prirodnih resursa u Zelenoj akciji, objašnjavajući kako biotehnološke kompanije, u slučaju da se pobune protiv tih zabrana, neće napadati Komisiju, nego države članice, te da je u tom smislu Direktiva "dvosjekli mač".

– U našim komentarima izmjena i dopuna Zakona o GMO-u tražili smo, među ostalim, da se razlozi zbog kojih države članice mogu uvesti zabrane dodatno konkretiziraju i specificiraju kako bi se dala veća pravna sigurnost u slučaju tužbi biotehnoloških kompanija. Kako vidim, naš komentar nije uvažen – rekao nam je.

Razlozi na temelju kojih bi se provodila zabrana i koje Radovanović i naziva općenitima, a time i pravno nesigurnima, jesu, kako je navedeno o konačnom prijedlogu zakona, ciljevi okolišne politike, urbanističko planiranje, upotreba zemljišta, društveno-ekonomski utjecaji, izbjegavanje prisutnosti GMO-a u drugim proizvodima, ciljevi poljoprivredne politike i javni poredak (javnih politika).

Sve županije složne

U okviru javne rasprave iz Zelene akcije predlagali su da se, na primjer, u "ciljeve okolišne politike" kao razlog zabrane uključi, među ostalim, i sprečavanje razvoja otpornosti na pesticide kod korova i nametnika, invazivnost ili otpornost GM sorte ili mogućnost križanja s domaćim uzgojenim ili divljim biljkama, sprečavanje negativnih utjecaja na lokalni okoliš koji su uzrokovani promjenama poljoprivredne prakse povezane s uzgojem GMO-a, održavanje lokalne bioraznolikosti itd.

U Hrvatskoj su se, inače, do danas sve županije proglasile GMO free zonama, odnosno izjasnile su se protiv uzgoja GM kultura na svom teritoriju.


Zeleni: Lažna sigurnost

Zanimljivo je da su prošle godine, kad su se donosile izmjene Direktive 2001/18/Z, s kojom se sad usklađuje hrvatski zakon, u Europskom parlamentu upravo "zeleni" glasali protiv. Mediji su tada prenijeli izjavu europarlamentarca Davora Škrleca kako proizvođači GMO-a ulažu znatna sredstva u dokazivanje opravdanosti GMO-a protiv kojih se pojedine države članice nemaju kapaciteta ni resursa boriti.

Zato smatra da izglasana Direktiva predstavlja lažnu sigurnost od zabrane GMO-a, jer jednom dobiveno odobrenje uzgoja za dio država članica omogućava jednostavnije proširenje autorizacije na druge države članice. U slučaju protivljenja, Hrvatska bi morala znanstveno dokazati opravdanost zabrane, upozorio je Škrlec prošle godine.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (3)

  • (Gost_680)

    šta već ne papamo GMO, samo sa poboljšanim okusima:(???????

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1237)

    Koja budaletina može zabranit razvoj? maksimalno osigurat primjenu da, ali potpuno zabranit neku tehnologiju u razvoju mogu samo retardi.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_41)

    jeste li tili u EU e pa sad umrite i ostanite bez icega retardirani narode

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara