Iako je premijer Tihomir Orešković još prošlog tjedna izjavio da 10.000 hektara zemljišta u Slavoniji traži investitor s Bliskog istoka, to nije omelo neke hrvatske portale u širenju glasine da Orešković želi hrvatsku zemlju dati američkom Monsantu, kojeg nazivaju najzloglasnijim proizvođačem hrane u svijetu. Na društvenim mrežama niču posebne grupe protiv dolaska Monsanta u Hrvatsku, koji ovdje, inače, posluje već godinama. A što kažu u Monsantu? Dr. Zoran Petrović, direktor za područje bivše Jugoslavije i Albanije, poručuje da taj biotehnološki div nije zainteresiran za najam ni kupnju zemljišta u Hrvatskoj.

'Hrvatska, probudi se: Orešković planira Slavoniju dati Monsantu– korporaciji koja 'ubija' ljude?' - tako glasi naslov podužeg članka objavljenog na jednom hrvatskom portalu u nedjelju. Autor članka, potpisan inicijalima, svoju konstrukciju temelji na dezinformaciji da je Monstanto investitor koji će posredstvom Oreškovića, 'odgajanog pod skutima židovsko-izraelskih korporacija', dobiti hrvatsku zemlju. Uvrstio je taj autor i jednu, kako kaže, činjenicu: 'da će Monsantovo sjeme doslovce ubiti plodnost hrvatske zemlje, ali i otrovati velik broj ljudi koji će ni ne znajući jesti GMO hranu'. Na Facebooku niču grupe sličnog sadržaja: 'Ne želimo Monsanto u RH', 'Istinom protiv laži'...

U Hrvatskoj je, međutim, proizvodnja genetski modificiranih organizama zabranjena, pa tako ni Monsanto ovdje ne prodaje niti promovira GMO, već uz herbicide i pesticide uglavnom prodaje sjeme hibridnog kukuruza Dekalb i uljane repice.

Zoran Petrović, regionalni direktor tog biotehnološkog diva sa sjedištem u St. Louisu i uredima u cijelom svijetu, pa tako i na Bliskom istoku, opovrgnuo je za tportal to da Monsanto traži zemljište u Hrvatskoj i da je tim povodom kontaktirano s Tihomirom Oreškovićem.

'Apsolutno ne. Nisam čak ni čuo tu vijest. Na moju veliku žalost, osobno ne poznajem premijera Oreškovića. Nikad nisam razgovarao s čovjekom. Monsanto nema afinitet uzimati zemlju u zakup ili je kupovati', kazao je Petrović za tportal.

Monsanto širi poslovanje u Hrvatskoj

Znači, Monsantu u poslovanju uopće nije potrebno zemljište? 'Ne samo da nam nije potrebno zemljište, nego uopće nismo razmatrali takvu soluciju, ni za Hrvatsku ni za regiju u kojoj sam nadležan', ponavlja Petrović, inače zadovoljan poslovanjem Monsanta u Hrvatskoj.

Upitan ima li kakvih drugih očekivanja od nove hrvatske Vlade u cilju daljnjeg unapređenja biznisa, odgovara da Monsanto ovdje apsolutno dobro posluje i uz postojeće zakone. 'Nemamo nikakav problem ni neke posebne želje. Ne očekujemo od nove Vlade ništa specijalno bolje nego što je bilo do sada. Uvijek, naravno, postoji mogućnost da se malo ubrza administracija, ali to je vječiti problem svugdje – i u drugim državama EU-a, u Mađarskoj, Austriji. U principu, svi hrvatski zakoni po pitanju našeg biznisa usuglašeni su s EU-om i mi smo im u potpunosti prilagodili naše poslovanje', objasnio je Petrović.

Regionalni direktor dodaje da je tvrtka Monsanto uvijek usuglašena s lokalnim zakonima, pa tako i sa zakonom o GMO sjemenu, što znači da u regiji za koju je on nadležan ne nudi niti komercijalno niti eksperimentalno GMO sjeme. 'Osim toga, želim naglasiti da se Monsanto ne bavi proizvodnjom hrane, već proizvodnjom sjemena, kemijskih preparata u zaštiti bilja, praćenjem i prognozom vremena, unapređenjem sjetvenih aparata u cilju postizanja što preciznije sjetve i znanstvenim istraživanjima u okviru poljoprivrede koja će cijelom čovječanstvu donijeti benefit u proizvodnji hrane'.

Prije tri godine Monsanto je u Hrvatskoj držao četiri do pet posto udjela u tržištu kad je riječ o kukuruzu, a bilo je planirano da premaši 30 posto. Petrović ne precizira koliko je Monsanto u međuvremenu napredovao u Hrvatskoj, ali naglašava da je poslovanje prošireno i to ne samo po pitanju tržišnog udjela. Monsanto u Hrvatskoj trenutno zapošljava devetero ljudi, koji su uglavnom stalno na terenu, pa osim registriranog sjedišta nemaju klasičan centralni ured. 'Logično je da veći broj ljudi napravi i bolji rezultat', kaže Petrović, dodajući da Monsanto na tržištu kukuruza u svijetu ima više od 30 posto udjela pa je logično očekivati da se to jednog dana dogodi i na razini Hrvatske. No u aktualnim planovima, dodaje, takav zadatak ne postoji.  

Pet milijuna dolara za istraživanje i razvoj - dnevno

Komentirajući zabrinutost koju je u Hrvatskoj proizvela dezinformacija o 10.000 hektara za Monsanto, Petrović ističe da promocija u medijima i PR nisu u fokusu poslovanja Monsanta. 'Istina je da Monsanto nema dobar PR ni dovoljno dobar publicitet, kako bih ja to htio u usporedbi s drugim kompanijama. Ali činjenica je da naša firma izdvaja oko pet milijuna dolara dnevno, svakog kalendarskog dana u godini, za istraživanje i razvoj. To je naša strategija', naglašava, dodajući da zbog toga razne netočne informacije često prolaze bez odgovora Monsanta. 'Naša strategija je da potrošimo novac na stvaranje najboljih proizvoda s kojima će poljoprivredni proizvođači koji ih koriste postići veće i stabilne prinose uz isto ulaganje i samim time ostvariti veći profit', dodaje.

U slučaju nedavne 'afere s glifosatom', koja je iz Njemačke podignuta na razinu Europske unije, Petrović pojašnjava da je glifosat zapravo sol, jedan od najmanje štetnih preparata kako za ljude, tako i za životinje i zemljište. Podsjeća da je Monsantu patentno pravo na glifosat isteklo prije 15-ak godina.

'Naš proizvod zove se Roundup, a otkad nam je istekao patent, 80 posto glifosata proizvedenog u cijelom svijetu ne potječe iz Monsanta, već iz raznih drugih kemijskih kompanija. Vrlo često se događa da male, lokalne kemijske kompanije nabavljaju koncentrirani glifosat iz Kine i same rade završnu proizvodnju te pakiraju preparat pod svoj brend. Dakle, ovakva proizvodnja definitivno nema veze s Monsantom. Roundup je danas za Monsanto business opportunity za korisnike koji žele imati originalni, provjereni proizvod, koji je ujedno jedini na tržištu sa svim mogućim certifikatima', ističe Petrović, a doktorirao je genetiku i oplemenjivanje bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Sjemenarstvom se bavi već gotovo tri desetljeća, a prije zaposlenja u Monsantu 10 godina proveo je na Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu u selekciji kukuruza i stvaranju novih hibrida. U tom gradu živi i danas. 

U Hrvatskoj treba ponuditi ne samo 10.000, već svih milijun hektara neobrađenog zemljišta

Inače, vjeruje da će u Hrvatskoj biti jako teško pronaći 10.000 hektara zemljišta 'u komadu', unatoč službenim informacijama o oko gotovo milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. 'Ako tih milijun hektara postoji negdje u Hrvatskoj, ne samo tih 10.000 hektara, nego i svih milijun hektara treba ponuditi svim poljoprivrednim proizvođačima koji to zemljište žele obrađivati – ali ne samo strancima, već naravno i domaćim poljoprivrednim proizvođačima. To bi, po meni, bilo apsolutno logično, korektno i efikasno', kazao je Petrović.

On bi, naravno, bio sretan kad bi se 10.000 hektara koje premijer Orešković traži za nepoznatog investitora zasijalo hibridom kukuruza Dekalb ili uljane repice, kao što bi sretan bio i 'bilo tko drugi iz bilo koje druge sjemenske kompanije' da se na takvoj površini koristi njihovo sjeme.

'Naše poslovanje ne ovisi o 10.000 hektara, niti bi bilo fer namještati nam bilo kakvu igru oko priča vezanih uz tih 10.000 hektara. To nisu naše poslovne namjere; naše poslovne namjere su apsolutno iskrene i ispravne, kako u Hrvatskoj, tako i u bilo kojoj državi svijeta. Vrlo rado prihvaćamo zajednički rad s lokalnim kompanijama koje imaju slične biznise, ali na njima je da odluče žele li suradnju s nama i naše kvalitetne proizvode ili ih ne žele', poručio je Petrović. 

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_3100)

    Strahota, hdz birače triba obavezat jest monsantove proizvode.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara