USKORO VEĆE PLAĆE?
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je gostujući u RTL Direktu kako će njegov resor ove godine napraviti sveobuhvatnu analizu cijelog poreznog sustava.

Gostujući u RTL Direktu ministar financija Zdravko Marić komentirao je kako Vladi ide krpanje proračunskih rupa. Naglasio je kako je ova godina izazova kada planira stabilizirati kreditni rejting, ali također će se nastojati eliminirati sve prepreke kreditnim aktivnostima.

Zadnji put kad ste davali intervju RTL-u, i Vi i premijer nadali ste se da će se ta proračunska rupa početi smanjivati s rastom kreditnog rejtinga i sve jeftinijeg zaduživanja. Međutim, rejting nam je dodatno pao. Je li to negativni trend i hoće li nam zaduživanje ove godine biti skuplje nego lani? 

Ne. Bez obzira na taj pad, mi smo sada praktički po sve tri rejting agencije na istom. Dakle, dvije razine ispod investicijskog rejtinga. Ali to je nekakva početna osnova. Ova godina je godina izazove u kojoj trebamo u najmanju ruku stabilizirati izglede kreditnog rejtinga, a u godini koja slijedi i napasti poboljšanje kreditnog rejtinga. 

Dakle, tek u 2017. možemo očekivati rast kreditnog rejtinga?

Da, to je realan scenarij.

Kako komentirate današnju izjavu guvernera Borisa Vujčića da banke imaju novaca za kredite, ali da nema tko te kredite uzeti? Je li to znak dubine krize?

U dobrom dijelu likvidnost financijskog, prije svega bankarskog zaista na pristojnoj razini. Uz to, otvaraju nam se mogućnosti i dodatnih izvora financiranja kroz međunarodne institucije, a po novom i kroz europske fondove. Međutim, ono što smo danas na konferenciji komentirali, uz bankarski sektor, tu je i strana Vlada. Pokušavamo pronaći određena rješenja i modele kako bismo stimulirali tu kreditnu aktivnost. Ispred Vlade govorim da ćemo pokušati sve moguće barijere i prepreke kreditnim aktivnostima eliminirati. Isto tako, i bankarski sektor i mi i poduzetnici trebamo raditi na jednom ključnom elementu - stvaranje i pojačavanje potražnje za tim kreditima.   

Prioritet je smanjenje javnog duga i gospodarski rast, ali mnogi tvrde da jedno bez drugog ne ide. Kako izaći iz tog začaranog kruga?

Ima, moramo ga naći. To ste vidjeli i u prijedlogu ovogodišnjeg proračuna. Bilo je određenih kritika da smo trebali ambicioznije rezati proračunski deficit. Ovogodišnji planirani rast nije nešto s čime moramo biti zadovoljni, ali i taj rast nije u potpunosti održiv. Postoje određeni rizici, stoga ga mi nismo htjeli s proračunskom politikom na neki način dodatno ugroziti. 

Što je s poticanjem malog i srednjeg poduzetništva? U njega se uvijek svi zaklinju, a sve se svodi na poticaje koji baš ne daju rezultata?

Može i mora. Iz zadnjeg instrumenta koji je raspoloživ za Hrvatsku, takozvani financijski instrument, koji omogućava lakše financiranje garantne sheme, a isto tako i ulazak u rizičnije financiranje. Tu je upravo fokus na financiranju malog i srednjeg poduzetništva. Sve skupa, mi planiramo stvoriti jednu shemu koja će za ovu godinu biti na razini oko 300 milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo. To je jedna nova shema, odnosno uaprijeđena u odnosno na ono što smo imali prije. 

Druga velika primjedba je cijena rada u Hrvatskoj - na plaću od 5.500 kuna poslodavac plaća još 3.500 kuna, a na neto plaću od 11.000 kuna ide još 100 posto poreza - još oko 11.000 kuna poreza. Može li to manje?

Može i mora. Mi smo najavili da ćemo ove godine napraviti sveobuhvatnu analizu ne samo poreza na dohodak, nego cijelog poreznog sustava. Danas se na konferenciji potegnulo pitanje upravljanja. Ne samo u državnom, već i u realnom sektoru, gdje su poduzetnici rekli da postoje upravljačke strukture gdje ima određeni problem.

Lani se pokazalo za rast BDP-a da je dobro došlo rasterećenje poreza na dohodak, odnosno povećanje neoporezivog dijela. Vi ste govorili o ukidanju porezne stope, je li to dio paketa?

Trenutno ne mogu ništa reći jer je to pod analizom. Ako i ostane 40 posto, ona mora startati na puno višoj razini dohotka. Menadžeri i ostali na vodećim pozicjama imaju apel iz sektora visokih tehnologija da traže određene korekcije u poreznom sustavu jer imaju atraktivne ponude.

Može li to proći bez bolnih rezova?

Ja bih koristio termin - racionalnija i efikasnija upotreba. To je neminovno. Između ostalog, to nas čeka u strukturnom i reformskom paketu kojeg je Vlada najavila.

Izvor: RTL.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_5156)

    Da smo 2008.-e rezali 20% danas bi nam plaće i mirovine bile 30% više. Imali bi smo 150.000 više zaposlenih (uglavnom u realnom sektoru), PDV bi bio manji, dug bi bio na nivou oko 50% BDP-a i iseljavanja ne bi bilo ni približno kao što je danas. Na žalost sindikat nije htio ni čuti za nikakvo rezanje.Pozdrav od državnog službenika!

    oko 2 godina prije
  • (Gost_8146)

    turudicu..turudicu..oko moje u glavi..smisan li si za popizdit..;)

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara