hren
 
Ne morate nužno raditi na gradilištu da bi posao utjecao na vaše zdravlje, i mnogo mirnija zaposlenja mogu biti riskantna. Glavobolje, problemi s kralježnicom i očima samo su neke od posljedica onoga što nam je donijelo suvremeno doba. No ukoliko ste svjesni onoga što uzrokuje te probleme, vlastitim zalaganjem možete izbjeći ono najgore. Nepravilan položaj tijela dok sjedite tijekom radnog vremena može dovesti do problema s kralježnicom, koji će se reflektirati na vrat, ramena, ruke i prste.

Jedino što vam može pomoći je pravilno prilagođena stolica te morate biti u mogućnosti izmijeniti njenu visinu kao i leđni držač te je pomicati. Ukoliko je moguće, potrudite se da vam koljena budu u ravnini s kukovima. Kako biste izbjegli bolove u leđima, za stolom trebate sjediti uspravno.

Ako vam stolica ne pruža dovoljan oslonac za leđa, poslužite se jastukom kako biste našli poziciju koja vam najbolje odgovara te je u skladu s tim namjestite.

Kada ste namjestili stolicu, obratite pažnju na položaj nogu. Stoje li ravno na podu? Ukoliko je odgovor negativan, trebali biste možda nabaviti podlogu za noge kako biste oslobodili pritisak sa zglobova i mišića. Izuzetno je važno da izbjegavate sjedenje s prekriženim nogama ili da su jedna ili obje noge pod vama.

Sada kada ste se udobno smjestili, pogledajte kako je smješteno vaše računalo. Stručnjaci tvrde da bi monitor trebao biti smješten otprilike od 30 do 65 centimetara od vaših očiju. Najjednostavnija preporuka je da monitor smjestite na onu daljinu koliko je dugačka vaša ruka.
 
Vrh ekrana treba biti u razini s očima, a ako to ne možete postići, potražite podlogu za monitor. Podloga ne mora biti ništa posebno, poslužit će i nekoliko knjiga koje posložite kako biste podigli ekran na željenu visinu.

Idealno bi bilo da je vaše računalo u najmanjoj mogućoj mjeri izloženo direktnoj svjetlosti.
To bi značilo da ga morate smjestiti tako da se sunčeva svjetlost ili svjetlo u prostoriji ne reflektiraju od monitora. Pokušajte ga namjestiti tako da je u desnom kutu prozora.

Eksperimentirajte dok ne nađete najbolji položaj, makar to značilo da pomičete stol ili dodatno navučete zastore.

Također proučite sve opcije na vašem monitoru, prilagodba svjetlosti i oštrine može stvoriti zamjetnu razliku.

Smjestite predmete koje često koristite, poput telefona ili rokovnika, nadohvat ruke. Izrazito je važno da izbjegnete često istezanje i izvrtanje kako biste dosegli nešto. Samo tako ćete izbjeći preopterećenje ruku, ramena i leđnih mišića.

Kada koristite tipkovnicu, pobrinite se da su vam zglobovi u ravnom položaju – ne smiju biti uzdignuti, spušteni niti se naginjati u bilo koju stranu. Laktovi vam moraju biti smješteni vertikalno ispod ramena, a u skladu s tim koristite i miš, tako da vam je što je bliže moguće. Također bi bilo poželjno da se što više koristite tastaturom, a manje mišem, pa pokušajte naučiti zamjenske korake na tipkovnici.
 
Pokušajte organizirati svoj radni dan tako da ne provedete cijelo vrijeme za računalom. Ukoliko vam se posao temelji na radu s računalom, obavezno za svakih sat vremena provedenih za računalom uzmite najmanje od pet do deset minuta odmora.

Fizičkom aktivnosti do smanjenja stresa ...

Odmorite oči – usmjerite pogled na nešto u daljini i odmorite oči od ekrana na nekoliko sekundi. Osjetite li bol ili bilo kakav drugi oblik nelagode na radnom mjestu, odmah prestanite s radom i uzmite pauzu.

Svi imamo različito poimanje toga što je stres i kako djeluje na nas, no većina ga ipak vezuje uz neugodan osjećaj koji uzrokuje pretjerani pritisak ili zahtjevi koje teško izvršavamo, a koji su ponekad u potpunosti nerealni.

Iako se stres često ubraja u 'rok službe', nitko ne može poreći jednostavnu činjenicu da prevelika količina stresa može negativno utjecati na naš rad, kao i samopouzdanje, tako da u tom zatvorenom krugu najviše trpi posao.

Stres je najjednostavnije okarakterizirati kao rezultat bitke za koju nemate dovoljno snage. Neki su poslovi stresniji od drugih, posebno kada surađujete s velikim brojem ljudi ili se često suočavate s kriznim situacijama.

No ovaj je oblik stresa obično kratkog vijeka i često dobro nadoknađen veličinom plaće. I ono što je u ovom slučaju još važnije, svatko je svjestan s čime će biti suočen u trenutku kada se odluči za određeni tip posla. Upravo se iz tog razloga mogu na vrijeme pripremiti i razviti taktike kako što više moguće smanjiti utjecaj stresa.

Mnogo su štetnije posljedice koje se povezuju uz stres koji dolazi od zahtjeva koji su nerealni te ih bez obzira na uloženi trud niste u mogućnosti izvršiti u zadanom roku. Stručnjaci smatraju da ovaj tip stresa najčešće rezultira bolešću.

Najčešći su uzroci stresa: česti prekovremeni sati, preopterećenost, zadaci koji 'ubijaju' sposobnosti zaposlenika, neprecizno određeni ciljevi, loša komunikacija, nedostatak podrške od suradnika, česti konflikti, nemogućnost napredovanja ili pomanjkanje sigurnosti na poslu.

Prepoznavanje da je ono što proživljavate stres prvi je korak u njegovom svladavanju. Kako biste razvili uspješne strategije za redukciju stresa, morate točno odrediti što ga uzrokuje i zašto. Više o tome naći ćete na www.hsa.ie.

Što morate tražiti?

Fizički vam simptomi mogu ukazati na to da ste pod stresom. Iako se svatko od nas na drugačiji način nosi sa stresom, a same je simptome ponekad teško razaznati ili ih se pak pripisuje nečemu drugome, evo nekih od uobičajenih simptoma.

Anksioznost, frustriranost, bijes, osjećaj da vam nešto konstantno visi iznad glave, loša koncentracija, nesigurnost, teško donošenje odluka, glavobolje, suha usta, drhtanje ruku, problemi sa spavanjem, povećana konzumacija kofeina, alkohola ili duhana, tikovi poput čupkanja kose ili svrbljenja, plačljivost, depresija, bol u prsima, dijareja ili zatvor, gubitak libida, izraženo pogoršanje ili pojava astme, ekcema ili psorijaze.

Simptomi mogu biti direktno povezani uz određene događaje kao što je, naprimjer, svađa s nadređenima, no kao što smo već napomenuli, stres je individualan doživljaj i može se odraziti na različite načine, od iznenadnih napada agresije do neobjašnjivih oboljenja.

Mnogi ljudi koji su na poslu konstantno izloženi stresu zatomljuju svoje osjećaje sve dok ne dođu doma. Posljedice toga mogu biti destruktivne za vaš odnos s partnerom te bi bilo poželjno da zbog sebe i drugih poduzmete sve što je u vašoj moći da pronađete najbolji način kako se nositi sa stresom.

Za početak, umjesto da razmišljate i analizirate to kako stres na vas utječe, krenite od prepoznavanja onoga što ga uistinu uzrokuje. Ako treba, vodite dnevnik kako biste identificirali vaše 'okidače' za stres.

Naučite prepoznavati fizičke posljedice stresa, a jednom kada si priznate da ste pod direktnim utjecajem stresa, ne dozvolite da se to stanje nastavi. Učinite nešto prije nego se uistinu razbolite, počnite djelovati prije nego li se stres na poslu počne uvlačiti u druge dijelove vašeg života, makar to značilo i promijeniti posao, ukoliko spoznate da se zbog prirode vašeg posla stres ne može izbjeći.

Više o stresu na poslu možete naći na www.cdc.gov


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij