hren
 
Ograničenje visine ugovornih kamata i zabrana obračuna kamata na kamate moj je politički projekt i čvrsto stojim iza toga kaže ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, čije je ministarstvo predložilo da se bankovne kamate ograniče na najviše 9,5 posto godišnje. Objašnjava kako se visina ugovornih kamata redovito propisuje te da to treba biti uređeno Zakonom o obveznim odnosima koji je temeljni zakon.

Kamate na kamate
Dosta je bilo lihvarskih kamata i zarade na sirotinji, na visokim kamatama i zaračunavanjem kamata na kamate. Ljudi su ostajali bez kuća zbog nekoliko tisuća kuna i to mora prestati kaže ministrica, čiji je zakon šokirao hrvatske bankare. Naime, stambeni i dio kredita za automobile jedine su dvije vrste bankovnih kredita koji zadovoljavaju zadani kriterij da kamate ne smiju prijeći eskontnu stopu HNB-a (4,5 posto) uvećanu za 5 postotnih poena.

Zakon je neprovediv, a prijedlog služi samo da neki političari dobiju poene u javnosti odgovara Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge bankara.

Na minuse i 27 posto
Kamate na stambene kredite trenutačno su u rasponu od 4,70 do 9,26 posto, a za automobile od 8,45 do 13,63 posto. Banke najskuplje naplaćuju minuse na tekućem računu, od prihvatljivih 8,45 u Raiffeisen banci (koja ima najniže kamatne stope u gotovo svakom paketu) do najčešćih 15 posto. Ulazak u nedopušteni minus kreće se i do 27 posto. Nitko nas ne može natjerati da poslujemo s gubicima. Ni u jednoj državi u kojoj je propisana visina ugovornih kamata nema apsolutnih brojeva jer to nema nikakva smisla. U Italiji je najveća propisana kamata 50 posto iznad prosječnih tržišnih kamata, u Njemačkoj sudovi dosuđuju sporove u korist klijenata jedino ako su kamate dva puta veće od prosječnih kaže Bohaček. Kritičan je i nezavisni analitičar dr. Žarko Primorac, koji tvrdi da se zakonom samo trebaju definirati uvjeti kada nastupaju lihvarske kamate.

Ugovorne kamate su cijena novca, ovise o ponudi i potražnji na tržištu. Kad bi država počela propisivati cijenu novca, to bi trebala učiniti i sa svakim drugim proizvodom kaže dr. Primorac.

Prosječne kamate
Stručnjaci u HNB-u kažu da eskontna stopa HNB-a ne može biti pouzdan parametar. Kod nas se monetarna politika vodi putem tečaja, a ne putem eskontne stope, koja danas ne održava ništa kaže jedan financijski stručnjak. Umjesto eskontne stope, sugerira, kao parametar mogle bi se uzeti prosječne kamate koje se postižu na tržištu novca, a koje nisu 4,5, već oko 9 posto, a to je granica (9 plus 5) u koju bi se većina banaka mogla uklopiti.

Više: Večernji list


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij