tomislav suta mala

Projekt Aglomeracije Kaštela – Trogir na izgradnji vodovodne i kanalizacijske mreže, najveći je projekt na komunalnoj infrastrukturi na ovom području. Ukupno je vrijedan 1,4 milijarde kuna, od čega je iz EU fondova pokriveno 70 posto, iz Hrvatskih voda 24 posto i 6 posto iz lokalne komponente Vodovoda i kanalizacije. O statusu radova koji se kroz projekt provode na području Kaštela pred vijećnicima su na sjednici Gradskog vijeća govorili direktor VIK-a Tomislav Šuta i voditelj projekta u Kaštelima Vedran Marketić.

- Po pitanju vodoopskrbe i odvodnje na području Kaštela ugovorena su dva ugovora, ugovor A1 koji obuhvaća područje ispod ceste D8 i ugovor A0 za područje iznad ceste D8 u istočnom dijelu Kaštela te Planom. Prvi ugovor vrijedan je 253 milijuna kuna, izvođač je Strabag koji je u posao uveden u kolovozu 2020. godine. Drugi ugovor vrijedan je 130 milijuna kuna, izvođači su Cestar i Innecto, koji su u posao uvedeni u studenom prošle godine – kazao je na početku svog izlaganja direktor Tomislav Šuta, naglasivši da se na području Kaštela i Trogira u ovom trenutku radi na više od sto lokacija.

U svom daljnjem izlaganju Šuta je naveo kako se radi o iznimno zahtjevnom projektu te da radovi na njemu nose i određene probleme na terenu, no da ih se nastoji rješavati u suradnji s Gradom Kaštela.

- Jedno od najčešćih pitanja građana vezano uz radove su cijene priključaka, odnosno razlika u cijeni priključaka po osnovi projekta Aglomeracije i cijena po nekim drugim osnovama. Radi se o tome da je u cijene priključaka po drugim osnovama uračunata većina troškova pri priključku dok u ovom slučaju troškovi se pokrivaju sredstvima EU fondova, a korisnicima preostaje za platiti manji dio koji se odnosi na rad, šahte i pojedina spajanja. Tako je cijena za vodovodni priključak sada oko 600 kuna, a za odvodnju oko 2.500 kuna – izvijestio je direktor VIK-a.

Naglasio je direktor kako građane često zanima zbog čega dolazi do promjene dinamike na pojedinim radovima i lokacijama, zašto se najprije postavlja vodovodna instalacija, potom kanalizacijska instalacija, a onda se još čeka na asfaltiranje, no kako je to sve procedura koja se mora poštivati, odnosno trenutak kad se instalacija postavi do trenutka kada je ona u potpunoj funkciji zahtjeva određenu i utvrđenu proceduru.

A upravo problemi u promjeni dinamike, nadzor nad radovima, dugo čekanje na asfaltiranje ulica gdje je instalacija postavljena, nemogućnost koliko – toliko normalnog odvijanja životne svakodnevice, kao i tko ulice zbog određenih neplaniranih oštećenja dovodi u prvobitno stanje tek su neka od pitanja na koje su odgovore od nadležnih iz VIK-a na ovoj sjednici zatražili vijećnici Mario Serajlić, Milija Baldić Lukšić, Meri Škopljanac Gagić, Josip Berket, Teo Antunović i Anto Komljen.

kanalizacija tekst

- Kako bi što manje dolazilo do takvih problema, u stalnoj smo komunikaciji s Gradom Kaštela, ali i drugim dionicima na projektu, a to su HEP i Hrvatski Telekom. Nastojimo za svaku ulicu u kojoj radimo osigurati alternativni pravac za prometnu komunikaciju, no to je jednostavno ponegdje nemoguće. Negdje imamo i neriješene imovinsko-pravne odnose, pri čemu pojedini vlasnici ne dozvoljavaju korištenje na ili pokraj svojih zemljišta. Upravo zbog takvih situacija na terenu ponekad se mijenja i dinamika poslova.
Na pojedinim područjima prođe vrijeme od postavljanja instalacija do asfaltiranja ulice, no morate znati da procedura zahtjeva i određena testiranja i kontrole te nadzor.
Prema projektu dužni smo asfaltirati samo rov koji smo kopali za postavljanje instalacija, ali ako se radi o ulici u kojoj je asfaltni sloj problematičan, dogovaramo se s Gradom Kaštela o asfaltiranju cijele ulice. Naša je dužnost da u prvobitno stanje vratimo i sva neplanirana oštećenja nastala tijekom radova, poput oštećenih nogostupa i slično.
Ponekad se na asfaltiranja čeka i zbog radova na elektro i telefonskim instalacijama, koje nastojimo iskoordinirati, no ponekad dolazi do neplaniranih situacija - dio je onoga što su vijećnicima odgovorili Šuta i Marketić.

- Znamo da su ovo radovi koji na terenu izazivaju određene probleme, kako u prometu tako i u svakodnevnom funkcioniranju. No zbog konačnog cilja apeliramo na strpljenje građana, a mi ćemo učiniti sve da problema bude što manje - ustvrdio je Tomislav Šuta.

Dolazak čelnog čovjeka VIK-a u Kaštela vijećnici Željan Jurlin, Josip Berket i Anto Komljen iskoristili su i za neka opća pitanja o djelovanju VIK-a u Kaštelima, a nakon Šutinih odgovora saznali su da nije moguće da Kaštela dobiju svoj VIK jer je na razini države donesena uredba, uvjetovana od strane EU, da umjesto dosadašnjih stotinjak vodovoda u Hrvatskoj do kraja godine njihov broj mora biti smanjen na trideset. Vodu koja se troši na hidrantima, uglavnom za potrebe vatrogasnih cisterni plaća iz proračuna Grad Kaštela, a kaštelanski građani za sve potrebe vezane za račune i druga djelovanja VIK-a, mogu dobiti u Centru za potrošače u Divuljama.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij