hren

Kaštela su jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se može pohvaliti s dva botanička vrta i to prvim školskim botaničkom vrtom u Hrvatskoj, kao i jedinstvenim Biblijskim vrtom. Začetnik i idejni pokretač realizacije oba navedena botanička vrta bila je ekologinja Ivna Bućan, a zahvaljujući ovoj umirovljenoj profesorici, Kaštela će uskoro biti bogatija za još jedan vrijedan botanički vrt i to vrt autohtone flore i vegetacije Kozjaka, koji se nalazi na području Griža, u blizini Biblijskog vrta, odnosno sjeverozapadno od svetišta Gospe Stomorije u Kaštel Novom.

Za taj treći botanički vrt Grad Kaštela je prije desetak godina otkupio od privatnih vlasnika oko 3.500 metara četvornih zemljišta, kamenit i nepristupačan teren, sačuvan od životinja, jer na njemu nije bilo ispaše, ali i od ljudi.

Na tom terenu rastu 142 različite biljne vrste, među kojima je deset endema pa tu raste smrič, česmina, bušinac, smilje, divlja ruža, vrisak, majčina dušica i slično bilje.

Upravo netaknuta priroda, s različitim biljnim vrstama, bez dodatnog sađenja, uređivanja, preuređivanja, bila je važna za oformiti ovaj botanički vrt.

 I dok se drugačiji botanički vrtovi uglavnom uređuju, ovaj je onakav kakvog ga je priroda stvorila i kako ga je priroda formirala. Uz samoniklo bilje tu je i niz stijenja i kamenja, koje se uklapa u cijelu priču o biljnim vrstama na krševitom dijelu Kozjaka, sa siromašnim smeđim karbonatnim tlom gdje vlada dugotrajno razdoblje žege i suhe klime. Jednostavnije rečeno, izvorna netaknuta priroda.

- U ovom botaničkom vrtu svoje će mjesto naći i Križni put, dužine oko 300 metara, a širine između jednog i dva metra, sa svih 14 postaja. Postaje su već označene, a iskorišteno je ono što postoji u toj prirodi. Za formiranje Križnog puta nismo smjeli taknuti niti jedan kamen, biljku ili slično, tek će se malo urediti put i to bez nekih strojeva. I naravno, uredit ćemo ulaz u vrt, odmah do crkvice Gospe Stomorije. Jednostavno, iskorišteno je ono što je i kako je u prirodi – informirala nas je Ivna Bućan.

Kako na vrtu nije bilo posebnih intervencija u prostoru, on već postoji, a uređenjem, s neznatnim preinakama, Križnog puta, bit će i u svojoj funkciji.

Iako je jedan ovakav botanički vrt, prvo „rođen“ u glavi Ivne Bućan, ona nam je naglasila da vrta ne bi bilo da nije bilo sluha kod nadležnih u Gradu Kaštela, kao i vrijednih djelatnika Vlastitog pogona te članova bratovštine Gospe Stomorije te udruge Biblijski vrt i njenog predsjednika Antona Žanića.

- Ideju netko treba i realizirati, a svi koje smo spomenuli dali su svoj značajan obol i na tome im veliko hvala. Isto tako moram zahvaliti i krajobraznoj arhitektici Dobrili Kraljić koja je pokazala kako se može u skladu s netaknutom prirodom, oblikovati staza Križnog puta – kazala je na kraju Bućam.

 

Foto:PGK


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij