hren
 

SVE SLUČAJEVE MOŽETE PRIJAVITI KROZ PROJEKT „POMORSKO JE DOBRO“
Jedna od vijesti koju smo ovih dana mogli pročitati u pojedinim medijima je i potvrđivanje optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru protiv riječkog poduzetnika Damira Miškovića, koji je pri gradnji vile na Pagu, zagradio pomorsko dobro napravivši privatnu rivu i privezište. Naravno, u ovom slučaju riječ je o uzurpaciji pomorskog dobra, koja je prisutna diljem hrvatske obale, a imuna na nju nisu ostala ni Kaštela.

Prošle godine na našu adresu stiglo je više upita građana o  uzurpaciji pomorskog dobra u Kaštelima, odnosno po onoj „more i obala ne mogu biti nečije, one su svačije“, čitatelji su nam poslali nekoliko upita s dokazima o možebitnoj uzurpaciji pomorskog dobra u Kaštelima, koja traje godinama pa i desetljećima.
Posebno su se upiti odnosili na područje istočno od Divulja, a zapadno od hotela Resnik, gdje se prema navodima čitatelja događa devastacija i uzurpacija obale i pomorskog dobra od strane privatnih osoba. Tim tragom posjetili smo navedenu lokaciju, pri čemu smo otkrili da do dijelova obale, ispred pojedinih privatnih objekata, ne možeš niti doći, jer su postavljene kamene gromade kako bi se spriječio prolazak obalom drugih građana, odnosno kupača. Uočili smo privatne mulove, betonirane površine, privatne vezove... Uz to, pojedini Kaštelani koji tu imaju objekte za iznajmljivanje iste reklamiraju kao objekte s „vlastitim privatnim plažama“?!

Radi li se u ovom slučaju o uzurpaciji pomorskog dobra ili ne te znaju li nadležni za ovakvo stanje, pitanje je koje smo postavili u Odjel za komunalu Grada Kaštela te u Splitsko – dalmatinsku županiju. No, tu se sad javlja pitanje nadležnosti pa iako je komunalni redar zadužen za graditeljstvo izašao na teren, kako su nam u Gradu kazali, mogao je samo utvrditi stanje, ali daljnjih ovlasti nema. Iz Splitsko – dalmatinske županije, gdje je prije godinu dana pokrenuta aplikacija u sklopu projekta „Pomorsko je dobro“, putem koje svatko može prijaviti slučajeve uzurpacije, dobili smo pisani odgovor u kojem odmah na početku navode problem cijele županije, granica pomorskog dobra u Kaštelima nije utvrđena, kao ni  na velikom dijelu obale u županiji.

- Na predmetnom području nije utvrđena granica pomorskog dobra. Međutim, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u članku 3. jasno definira: "Granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća pojas kopna koji je širok najmanje 6 (šest) metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda, te nadalje:
1. granicom pomorskog dobra obuhvaća se prostor koji prema svojoj funkciji služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe vezane za korištenje mora
2. »maritimo« linija iz katastarskih planova (gledajući s kopnene strane), predstavlja granicu pomorskog dobra u slučajevima da nije došlo do promjene konfiguracije morske obale, te ako nije u suprotnosti s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (u daljnjem tekstu: Zakon), i točkom 1. ovog članka;
3. granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća i dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji služi korištenju mora;
Nasip koji je nastao nelegalnim putem, odnosno bez dokumentacije određene posebnim zakonom, u cijelosti se smatra pomorskim dobrom.
4. granica pomorskog dobra utvrđuje se do postojećih prirod­nih i legalno sagrađenih umjetnih prepreka – kao što su: prirodni pokosi, vegetacija i raslinje, šume, kopneni rub šetnice, morski rub razvrstane ceste, potporni zidovi, građevine za stanovanje i odmaranje, kulturne, vjerske, povijesne građevine, suhozidi, betonski zidovi i slično ukoliko to nije u suprotnosti sa Zakonskom definicijom pomorskog dobra."
Svako ograđivanje i uzurpacija onoga područja koje se neosporno smatra pomorskim dobrom nije dozvoljeno. Prijavu se temeljem članka 94. gore navedenog Zakona šalje nadležnoj Lučkoj kapetaniji, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zatim nadležnim inspekcijama: građevinskoj i inspekciji zaštite okoliša - odgovor je koji je potpisala Matea Dorčić i koji nam osim citiranja Zakona te napomene da ovakve slučajeve građani mogu prijaviti nadležnima, ne donosi ništa novo, a posebno ne donosi odgovor je li na navedenim primjerima u Kaštelima utvrđena uzurpacija pomorskog dobra.

U sklopu ovog problema nedavno je u Splitu održan radni sastanak  koji je organizirala Splitsko – dalmatinska županija, a na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, Ministarstva graditeljstva, predstavnici inspekcijskih službi i drugi. Cilj sastanka bio je pružanje edukativne i logističke potpore jedinicama lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije u efikasnom upravljanju pomorskim dobrom u dijelu njihove nadležnosti.

– Nažalost, svjesni smo problematike Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i nekih slijepih crijeva, da tako nazovemo, koje taj zakon ostavlja, a među njima su i granice pomorskog dobra. Na oko 15 posto cjelokupne obale utvrđene su granice pomorskog dobra. U zadnjih nekoliko godina smo napravili više od 120 prijedloga, a Ministarstvo je usvojilo tek 20-ak. Novim Zakonom bi se to utvrđivanje spustilo na razinu Županije što bi bilo puno efikasnije, zato po stoti put apeliramo na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, jer to je najbolja moguća zaštita pomorskog dobra – kazao je na ovom sastanku županijski pročelnik Stipe Čogelja i sumirao glavne probleme, zbog kojih imamo stanja na terenu kakva imamo.

Čogelja je ovom prilikom naveo kako je Županija kroz projekt „Pomorsko je dobro“ zaprimila značajan broj  prijava te da zajedno s Lučkom kapetanijom ide u vidljivu zaštitu pomorskog dobra.

- Kao Županija nismo u mogućnosti rušiti nelegalne objekte, ali možemo staviti zaštitu kojom ćemo spriječiti daljnju devastaciju – kazao je Čogelja, a svi koji sumnjaju da je u njihov gradu netko devastirao i nezakonito uzurpirao obalu isto mogu prijaviti preko on-line obrasca na stranici www.pomorskodobro.dalmacija.hr

Foto: PGK


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij