hren
 

IMA NAS I BIT ĆE NAS
Kao i u godinama do sada, odlučili smo na jedno mjesto sažeti što se radilo tijekom godine koja je za nama, kako su živjeli stanovnici Kaštela u proteklih 12 mjeseci te što smo zabilježili kao jedni od rijetkih kroničara događanja i života u Kaštelima.

Iako smo u godinu ušli s vrlo dobrim statističkim podacima vezanim uz turizam u Kaštelima, čemu je doprinijelo i predstavljanje na engleskom tržištu te među starim prijateljia Česima i dobar dio naših stranica posvetili svim povijesnim, kulturnim i prirodnim vrijednostima ovog grada na obali Kaštelanskog zaljeva, kada bi godinu trebali opisati tek s dvije riječi, bile bi to fekalije i smeće.
Upravo tim temama posvetili smo poprilično vremena, upozoravajući na situacije onečišćenog mora, potoka punih kanalizacijskog otpada u kojem smo se povremeno znali kupati, ali i brojna ilegalna odlagališta otpada kao razglednicu iz Kaštela, a sve to kao simbol nebrige i nemara te neiznalaženja rješenja, od samih građana do nadležnih.

Godinama smo se dičili svojim poimanjem ekologije, no ove godine uz fekalije i smeće bilo je tu i cijeli niz drugih problema, poput mutne vode koju pijemo  pa su vijesti da je Plano dobilo stanicu za mjerenju kakvoće zraka te da su nekoliko puta zabilježene igre dupina u zaljevu bile pravi melem za oči i uši.  Možemo biti zadovoljni i što se je, u sklopu različitih EU projekata, javna ustanova Rera uhvatila u koštac s planiranjem vezanim uz klimatske promjene pa smo tako saznali da smo jedini grad spreman na određene katastrofe.

Ni vremenske neprilike ne mogu nam ništa

Pokazalo se to u vrijeme cijelog niza vremenskih nepogoda koje su nas pratile, od bure stoljeća, koja je rušila stoljetna stabla, do nekoliko orkanskih juga pri čemu se pokazalo kakve su nam obale pa su pojedina kaštelanska mjesta nekoliko puta bili Venecija u malom. Osjetili smo nekoliko jačih potresa, tuča je uništila dio poljoprivrednih nasada, preživjeli smo toplinski val i odrone kamenja s Kozjaka. 

Na sreću, ove godine nije bilo katastrofalnih požara, no vatrogasci su ipak imali pune ruke posla, kako s uklanjanjem posljedica tih vremenskih nepogoda tako i s gašenjem manjih požara na stambenim objektima, vozilima, plovilima, a zabilježili smo i njihovo nesvakidašnje spašavanje  sove. Ni druge žurne službe u Kaštelima nisu bile besposlene, pripadnici HGSS-a  tražili su nestale osobe po vrletima Kozjaka, a hitna pomoć i dalje ima posla i s najtežim slučajevima kao i s kašljem kod djece.
Ove službe ovu će godinu pamtiti po blagim koracima naprijed. Vatrogasci su na papiru postali bogatiji za javnu vatrogasnu postrojbu te nekoliko vatrogasnih vozila, doduše jedna cisterna zbog općeg stanja puteva i činjenice da dio Kaštelana još uvijek nema vodu iz vodovoda, završila je svoj radni staž na padinama Kozjaka. Hitna pomoć dobila je novouređene prostorije, a svoje prostorije još uvijek uređuju HGSS-ovci.

Nije da se nije radilo ništa, al moglo je i više

Dio njihovih pomaka, ruku na srce, zasluga je i Grada Kaštela, koji se zbog, kako smo nedavno doznali, nedostatka građevinskih inženjera te dugotrajnih procesa pri dobivanju dozvola, ne može pohvaliti realizacijom mnogih velikih projekata. No, ipak se radilo pa smo u proteklom razdoblju zabilježili izgradnju poslovnog centra u Kaštel Gomilici kao dio partnerstva Grada i privatnika, šire se groblja,  tvrtka Zeleno i modro uhvatila se posla, uređen je Polinovac, započela je rekonstrukcija vile Nika, uređivala se šetnica na Štaliji, Kambelovcu i Štafiliću, dovršena je prva faza uređenja plaže Glavica, uredio se istočni ulaz u grad, autobusna stanica na Baletnoj, nogostupi u Gomilici, započelo je s radom reciklažno dvorište, uređuju se i dalje dječja igrališta, započelo se s uređenjem okoliša Doma zdravlja,  Grad je osigurao potpore malim poduzetnicima, ali i pomoć u nabavci radnog materijala za osnovce i drugo.  Što je najvažnije potpisani su ugovori za nastavak radova na Eko projektu, na što se čekalo duže vremena pa se nastavilo s kopanjem za kanalizacijsku i vodovodnu mrežu.

Grad je nastavio i s različitim demografskim mjerama pa smo tako i službeno postali drugi grad u Hrvatskoj po prirodnom prirastu.
Možda bi bili i prvi da nas ne muče i problemi na koje svakodnevno nailazimo, od laži koje nam stižu, uglavnom iz Zagreba i Splita, o početku izgradnje nathodnika na magistrali, uređenju nogostupa do zračne luke, uređenim putevima na Kozjaku, namjerama prenamjene objekta doma za djecu, problemima s novim kapitalističkim metodama zbog kojih su čistačice na aerodromu u samoj sezoni, baš poput nastavnika na početku školske godine, bile u štrajku, ponovnog otvaranja poštanskog ureda u Gomilici ili početka izgradnje luke u Starom. Ili da se možda, osim promocijama određenih knjiga u zaštiti prošlosti borimo i očuvanjem spomenika.

Vozimo se, vozimo
A i priče o tunelu kroz Kozjak i pristupnoj cesti te priče o Lećevici, koje traju godinama, bez da itko pita građane što misle o tome, nisu izostale ni ove godine, a do kada će se o tome pričati ne znamo.
No, ove smo godine dobili još jednu priču i to onu o pruzi od trajektne do zračne luke, koja bi, prema zadnjoj verziji trebala ići iznad magistrale pa je valjda to i razlog zašto još nema već spomenutih nathodnika. Ne treba novac baciti uzalud.

Prometna povezanost Kaštela i susjednih gradova također je bila česta tema, a sastanci predstavnika Grada, HŽ-a i Prometa izrodili su integriranom linijom vlaka i autobusa te nekim novim autobusnim linijama, od koji sve nisu naišle na odobravanje pa su tako žal Sućurana za starom trasom duje, mnogi naveli kao razlog što je na izborima za EU parlament, na jednom biračkom mjestu u Sućurcu SDP pobijedio HDZ. Da se to ne bi ponovilo na izborima za predsjednika, na kojima su Kaštelani ponovno potvrdili da su stabilna HDZ-ova utvrda, stara trasa duje ponovno je u funkciji.

Bolje s političarima ili bez njih

A kad smo već kod politike, izbori za EU parlament doveli su u posjet Kaštelima neke od političara, Željanu Zovko,  SDP-ovce Bernardića i Ostojića, Freda Matića. Mostovce Bulja i Grmoju. Predsjednički izbori u Kaštela nisu doveli nikoga. Posjetio je Kaštela, na odlasku, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, a na dolasku nova ministrica Marija Vučković, koja je otvorila radove na luci Brižine. Na početku svog mandata Kaštela je posjetila i ministrica socijalne skrbi Vesna Bedeković. Premijer Andrej Plenković, nekoliko puta našao se na području Kaštela, kao i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no tek na prolasku od zapada prema istoku i obratno. Kavu u Kaštelima nisu popili.
Ili možda premijer jest, ako se ispravimo i kažemo da je bio na na otvaranju novog terminala u zračnoj luci, koja je ove godine ostvarila rekordan broj putnika, više od tri milijuna, unatoč problemima s padom sustava za kontrolu putnika ili dronovima koji su ometali let zrakoplova. Brojnim putnicima na ruke je, osim novog terminala išla i nova katamaranska linija, koja je povezivala Resnik sa Splitom i otocima, naravno, umjesto propalog posla s hidroavionima.

Stanje sigurnosti redovno. a kultura i sport izvanredni

Nezaobilazna rubrika i ove je godina bila crna kronika, u kojoj je bilo svega i svačega, od prometnih nesreća, posebno u Sućurcu i Lukšiću, razbojništava, pljački, otmica, zlostavljanja, provala, korištenja i distribucije opojnih droga, krađi, talačkih kriza, fatalne Josipe koja je srušila splitsku mafiju, propucavanja, pedofilije, padanja s balkona, demoliranih autobusa, pokušaja ubojstava....

Kaštelani su i ove godine bili posebno uspješni u području kulture, sporta, poljoprivrede, vinarstva, planinarstva pa smo imali brojna događanja za Dan grada, tijekom Kreativnog proljeća, u programu Kaštelanskog ljeta te Adventa.  I sportaši su nas više puta obradovali, pa je količina zlata, srebra i bronce u Kaštelima sve veća. A masline nisu ostale neobrane iako vrijeme nije išlo na ruku, a ploda je bilo za pamćenje.

Najveća vrijednost pojedini ljudi

Mnogo je toga o čemu smo pisali, što smo hvalili, a što kritizirali. No, ono što moramo spomenuti su ljudi, hrabri, ponosni, humani.
U ovoj priči o prolazećoj godini moramo spomenuti šofera Antu Bonacina, dobitnike nagrada grada za životno djelo vatrogasca Ivicu Batinu i trenericu mažoretkinja Alenu Rako, dobitnika županijske nagrade za životno djelo Mihovila Biočića, članove udruge Sveti Jeronim koja je dobila nekoliko nagrada za humanost, najbolje sportaše Luku Žuljevića i Katarinu Krišto, najbolje vatrogasce Bašića, Bonacina i Bešlića, najboljeg policajca Marka Mijića, najboljeg vinara Ivana Kovača.
Ne smijemo zaboraviti niti da Kaštela imaju najbolji školski list Kapljice, ali i najbolju učenicu u debatama Jagodu Sabljić te najboljeg mladog gitaristu Filipa Miškovića, a i mnoge druge najbolje.

Na žalost, ove smo se godine oprostili i od mnogih koji su bili dio života ovog grada, poput Milivoja Novaka, don Luke Jozića, planinara Slavena Sučevića, vatrogasaca Ante Sanadera Profe i Marijana Gjirlića, mladog sportaša Tonija Čavke te drugih.

Ove smo godine podijelili i lijepe priče o dvije mlade mise u Kaštelima te nekoliko ređenja kaštelanskih mladića, koji nastavljaju svoj put vjere, ali i priče o nesebičnim ljudima koji cijeli život daruju krv Ivici Demichelli Vitturiju i Srećku Čubrilu.

Mediji nas vole kad širimo bratstvo i jedinstvo

Ne smijemo zaboraviti da su Kaštela ove godine ponovno punila novinske stupce, TV program i društvene mreže, za što su djelomično bile zaslužne kaštelanske maškare željne bratstva i jedinstva, ali i Ante Vuletin sa svojim Sokolom, brod od 300 milijuna dolara u zaljevu, don Mario Buljević koji s djecom pjeva hajdučke pjesme prije svete pričesti te uredba o zabrani tiramola, koja je iz nekog razloga najviše spominjala grad Kaštela.

Iako u ovaj tekst nije stalo mnogo toga, nadamo se da smo vas podsjetili na neka događanja i na to kako izgleda život u ovom gradu. Naravno, s nadom da ćemo sljedeće godine rezimirati samo uspjehe.

Sretna vam nova!


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij