hren
 

OD 2020. GODINE
Na današnjoj sjednici Vlade premijer  Andrej Plenković predstavio je  prijedlog promjena blagdana i spomendana, uz obrazloženje da će predloženi način obilježavanja posebnih dana  biti primjereniji i bolji, a jedna  od glavnih promjena u odnosu na dosadašnji kalendar obilježavanja je vraćanje Dana državnosti na datum 30. svibnja, kada se slavilo do 2001. godine.

Kako je premijer Plenković naglasio, do promjena je došlo jer raspored blagdana, kakav se provodio od 2001. godine, nije zaživio u društvu te da se nisu dovoljno dobro obilježavali.

- Datum 30. svibnja 1990, odnosno  konstituiranje prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata, Ustavnih akata, pravnih akata, političkih i povijesnih akata, koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i, u konačnici, stjecanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske – kazao je premijer u obrazloženju te je naglasio kako je taj datum bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, a u usporedbi s 25. lipnja, kada se trenutno obilježava Dan državnosti, postojala je emocija bitna za središnji nacionalni praznik.

Druga promjena donosi novi blagdan, a to je 18. studenoga, koji bi trebao postati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Predsjednik Vlade iznio je stav da bi se ovakvim novim kalendarom obilježavanja blagdana stvorio bitan trokut, kojeg čine 30. svibnja, Dan državnosti, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja i 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Spomendani – radni dani

Prema utvrđenom prijedlogu  15. siječnja, koji je danas Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, postaje i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja i obilježavat će se kao spomendan.
Drugi spomendan je Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, što je  bitan datum za Europu, koji u ovom trenutku ne postoji u hrvatskim zakonima.
Dosadašnji Dan državnosti, 25. lipnja, prema ovome prijedlogu trebao bi postati Dan neovisnosti, kao spomendan.
Spomendan će biti i 23. kolovoza, Europski dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, a  8. listopada, dosadašnji Dan neovisnosti, bio bi Dan Hrvatskoga sabora .

- Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost, a da će u ovom afektivnom smislu on biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu, modernu hrvatsku povijest i postaju svjesni onoga što nam se događalo  - kazao je Plenković.

Novi kalendar blagdana:

1. siječnja -  Nova godina
6. siječnja - Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
1. svibnja - Praznik rada
30. svibnja  - Dan državnosti
22. lipnja  -  Dan antifašističke borbe
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15. kolovoza - Velika Gospa
1. studenog - Svi sveti
18. studenog - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca - Božić
26. prosinca - Sveti Stjepan

Novi kalendar spomendana

15. siječnja - Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, postaje i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja
9. svibnja - Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
25. lipnja - Dan neovisnosti
23. kolovoza - Europski dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
8. listopada - Dan Hrvatskog sabora


KOMENTARI: