hren
 

'GURALO' IH SE U POSAO
Popunjenost u privatnom sektoru u srpnju 2017. godine bila je 72 posto, a u kolovozu 78 posto, pa su i prije dodatnog povećanja smještaja, kapaciteti bili 20 posto veći od potražnje

Tjednima se već u Hrvatskoj vode rasprave je li ova turistička sezona bolja od prošle ili je došlo vrijeme stagnacije hrvatskog turizma. Privatni iznajmljivači žale se da godinama njihovi apartmani nisu bili prazni kao ovog srpnja, Ministarstvo turizma odgovora brojkama koje govore o tome da sezona nije lošija od lanjske, da je zarada čak i bolja te upozoravaju da se dogodio rast kapaciteta u privatnom smještaju koji je bio znatno veći od bilo kakvih procjena o rastu broja turista. 

Govorili su o toj opasnosti brojni analitičari, stručnjaci za djelatnost turizma, ali nije se pretjerano oko toga zabrinjavala Vlada, ali ni oni koji su odlučili povećati ulaganja u izgradnju apartmana jer se to u vrijeme, kad su i mediji i političari na sva zvona tvrdili da je Hrvatska turistički hit, činilo najboljim načinom za dugoročno osiguranje egzistencije.

Previše pohlepe

S jednim takvim ulagačem razgovarali smo dok je ovih dana pokušavao u Zagrebu dogovoriti odgodu plaćanja kredita koje je podigao za izgradnju apartmana, a u banci je, kako nam otkriva, naišao na razumijevanje i o planu otplate ponovo će razgovarati na jesen kad vide je li se njegovo poslovanje konsolidiralo.

Riječ je o čovjeku koji je odluku da poveća kapacitete donio 2017. godine, jer je tada i u lipnju i srpnju i kolovozu imao popunjenih svih 12 apartmana. Odlučio je kupiti nekretninu do svoje, srušiti je i izgraditi još toliko apartmana. Plan je bio preurediti i postojeće apartmane, za što je uz ušteđevinu koju je imao, odlučio podići i kredit.

- Imali smo štednju koja nije donosila nikakvu zaradu, kamata je bila nikakva i samo od sebe se nametalo rješenje da je uložimo u povećanje kapaciteta i da obnovimo postojeće apartmane koji su zadnji put, ali samo površno uređivani prije 20 godina. Na koji drugi posao bih se ja s 55 godina mogao odlučiti u Dalmaciji, pojašnjava svoje razloge naš sugovornik.

No, prošle godine vrata svojih apartmana otvorio je tek polovinom srpnja, ove godine u srpnju ih je bila puna tek polovina, a kredit nakon godine počeka dolazi na naplatu i nije bilo druge nego u banci zatražiti odgodu.

Na primjedbu da će mu mnogi reći da je bio pohlepan i da je za tri ljetna mjeseca želio zaraditi za cijelu godinu, naš sugovornik odgovara da je on u posao uložio dosta novca, da je želio podići posao da se i djeca imaju čime baviti, jer drugog posla na Jadranu uskoro neće ni biti. No, da to možda i nije najpametniji poslovni potez sugerira činjenica da je, prema podacima koje je za 2017. godinu objavila Hrvatska turistička zajednica, popunjenost u privatnom sektoru u srpnju bila 72 posto, a u kolovozu 78 posto.

Dakle i prije dodatnog povećanja smještaja u posljednje dvije godine, kapaciteti su bili 20 posto veći od potražnje. Ipak, brojni su građani i štednju, ali i kredite, uložili u nove apartmane. Iz razgovora s nekoliko naših sugovornika iz banaka doznajemo da zahtjevi za odgodu otplate tih kredita, iako ih ima, nisu masovni.

Nema alternative

- Naravno da pratimo tu situaciju, naša banka nije jako izložena prema ulaganjima u apartmane, ali ljudi su podizali nenamjenske, gotovinske kredite kako bi ulagali u kupnju ili uređivanje apartmana, ali zasad ništa ne sugerira da bi se mogla dogoditi neka kriza slična onoj sa švicarcima, odgovara naš sugovornik iz jedne banke na pitanje mogu li krediti za apartmane ili stanove za iznajmljivanje postati novi švicarci.

Ako ništa drugo, situacija u kojoj je država pustila da se taj trend događa pred njezinim očima bez ikakve reakcije, potpuno je ista kao i ona oko švicaraca početkom dvijetisućitih. To potvrđuje i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. 

- Pa sve što se događalo na tržištu, sve što je država radila ili nije radila vodilo je ulaganjima u apartmane. Građane se gotovo »guralo« u taj posao. Kamate na štednju ne donose gotovo nikakvu zaradu i ljudi su ulagali u nekretnine, jer nisu stvoreni uvjeti da ulažu, primjerice, u poljoprivredu u državne obveznice ili inicijalnu javnu ponudu neke tvrtke.

Kako je turizam donosio zaradu, počeli su, uz ulaganje štednje, podizati i kredite i nitko zapravo ne zna koliko je nenamjenskih gotovinskih kredita ili stambenih kredita otišlo u apartmane koji sada ne donose željeni povrat. No, država je stvarala sve uvjete da ih na taj posao potakne, kaže Lovrinčević.

Ističe da se ekonomska politika u Hrvatskoj nije potrudila posljednjih godina ponuditi bilo kakvu alternativu osim turizma, pa su ljudi ulagali u turizam, uz to država je, dodaje on, odustala od poreza na nekretnine, lokalnoj vlasti prepustila je oporezivanje u privatnom smještaju, a u rukama lokalnih čelnika već su bili i prostorni planovi.

Određujući najniži paušalni porez, dopuštajući širenje apartmanskih naselja, lokalne su vlasti poručile da je riječ, napominje Lovrinčević, o poželjnom ponašanju i ulaganju, a država je sve to mirno gledala.

- Sada probleme imaju i lokalne zajednice čija infrastruktura nije dovoljna ni za lokalno stanovništvo, bilo da je riječ o opskrbi vodom, odvozu i zbrinjavaju smeća, kanalizaciji, prometu i država, od koje će svi oni kojima ulaganje u apartmane tražiti pomoć i to će činiti s opravdanjem da država nije učinila ništa nego ih poticala na takve investicije, upozorava Lovrinčević.

Nastavku takvog trenda pogodovat će, smatra on, i europski trendovi jer izbor Francuskinje Christine Lagarde za predsjednicu Europske centralne banke znači nastavak trenda jeftinog novca, odnosno niskih kamata, što će pogodovati nastavku ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj.

Ako se Vlada ne pokrene, obala će biti betonirana

- Država bi morala uzeti uzde u svoje ruke, jer se pokazalo da su lokalne vlasti uglavnom neodgovorne i nesposobne kontrolirati te procese, da se prebacivanje ovlasti na lokalne vlasti u većini slučajeva nije pokazalo dobrim za te zajednice. A, i kako bi se mogli drukčije ponašati ako lokalni načelnici imaju deset apartmana, brinu kako što više zemljišta pretvoriti u građevinsko.

- Ako se Vlada ne pokrene, na obali će biti izgubljen i prostor, koji će biti zabetoniran pa neće imati drukčiju namjenu, ali će gradovi ostati u potpunosti bez najma stanova za obitelji za studente. Pa kakva će to biti urbana središta, pita se Željko Lovrinčević.

Uzeti uzde u svoje ruke, pojašnjava on, znači preuzeti ulogu u određivanju porezne politike, umjesto lokalnih vlasti, ali i strategiju korištenja prostora, gdje je to moguće, ali i kreiranje mogućnosti za ulaganje štednje građana umjesto nekretnina, jer je to područje koje će prvo pokleknuti pred bilo kakvim poteškoćama.

Uz to Vlada bi, dodaje on, morala razmisliti i o tome što za štednju, na koju se dobivaju niske kamate, čini porez na zaradu od kamata, ali i porez koji se naplaćuje na zaradu od ulaganja na tržištu kapitala.

Izvor: novilist.hr


KOMENTARI: