hren
 

ODRŽANO PREDAVANJE IVE BABIĆA
U organizaciji Muzeja grada Kaštela, sinoć se u dvorcu Vitturi održalo predavanje pod nazivom ''Rasponi Jadrana- ekološka i ekonomska komponenta''. Predavač je bio prof. dr. Ivo Babić umirovljeni profesor i dugogodišnji rektor Sveučilišta u Splitu.

Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela, na samom je početku izrazio dobrodošlicu predavaču i zainteresiranoj publici, a potom čestitao profesoru Babiću na nagradi Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 'Radovan Ivančević', za životno djelo za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti, a koju je profesor primio prošlog tjedna u Zagrebu.

-Počeo bih sa Mediteranom, za kojeg je Aristotel govorio da Grci oko njega sjede kao žabe oko bare -  rekao je prof. Babić na samom uvodu svog izlaganja. - Mediteran to čudno unutrašnje more, kontakt svih mogućih religija, ne gajimo iluzije, nikad nije bilo idealno mjesto , ali dugo je trajanje njegove važnosti- naveo je, govoreći o civilizacijskoj važnosti Mediterana i samog Jadrana kao mora kojim se plovilo od pradavnih vremena.

Profesor je kroz povijesne primjere prikazao koliko je Jadran bio važno trgovinsko i migracijsko sjecište, a potom prešao na sadašnju situaciju rekavši -  Jadran je i dan danas arterija kugle zemaljske, tu plovi ''crno zlato'', sutra će ploviti ukapljeni plin...-  te nastavio  - Parametri koji su upravo fascinantni govore da u Jadran uplovi preko 5 tisuća tankera koje mi ovdje ne vidimo jer imamo barijeru otoka. Kod nas se malo gdje vidi pučina, u Dubrovniku, pa kod Primoštena, pa ponovno Kornati, stoga ne vidimo tu procesiju, te gusjenice koje idu uz duž naše obale.  

Na tim se tankerima, između ostalog tereta, Jadranom godišnje preveze oko 70 milijuna tona nafte, najčešće u smjeru Trsta, - Svako malo dogodi se neka nevolja, naftna mrlja na prostoru Jadrana je otprilike površine kao otok Cres -  uz to, u more se godišnje iskrca oko 10 milijuna tona balastnih voda. Poznato je kako golemi otoci plastike plutaju oceanima, a da je slično i u Jadranu uvjerio se i sam Babić kada je za vrijeme leta zrakoplovom prema Palagruži iz zraka vidio kako se u moru - kao šporka juha ljeskaju mali arhipelazi škovaca.

Osim spomenutih ugroza, profesor je nižući dijapozitive, ukazivao na brojne primjere devastacije obale i podmorja uzrokovanih  izgradnjom turističkih sadržaja, upozorivši kako betonizacijom  naš pejzaž gubi svoj autentični  izgled.  Svoje je predavanje završio sa mišlju i pitanjem da li je čovjek destruktivno biće svjesno svoga kraja i svojih mogućnosti?

Puna dvorana dvorca Vitturi pljeskom je ispratila predavanje Ive Babića, a gospođa Vanja Aranza je za kraj, u profesorovu čast, govorila stihove pjesme '' Trogirski kampanili''.

Foto: Ivana Topić (PGK)


KOMENTARI: