ŠTO DONOSI REFORMA
Privatni su iznajmljivači subvencioniraniji i od studenata. Nema potrebe da ih se brutalno porezno favorizira, kaže Željko Lovrinčević, član Marićeve porezne skupine

Ova će godina biti zadnja u kojoj će 92 tisuće privatnih iznajmljivača soba, stanova i apartmana godišnje po krevetu plaćati 300 kuna paušalnog poreza na dohodak. Radna skupina koja priprema poreznu reformu, doznajemo, složila se da je taj paušal nizak te će Vladi i koalicijskim partnerima HDZ-a predložiti da se od 1. siječnja 2019. godine taj porez poveća. Koliki će biti paušalni porez za iznajmljivače još nije odlučeno, ali pripremljeno je više simulacija.

Ne popuštaju lobistima

Da bi taj porez mogao doći na dnevni red, moglo se naslutiti iz ovotjedne izjave ministra financija Zdravka Marića da je paušal po ležaju od 300 kuna godišnje uveden 2005. godine, kad je dnevna cijena najma bila 100 kuna, a pretpostavljalo se da privatni vlasnici stanova i apartmana tijekom godine ostvare samo 35 noćenja. Veći dio Primorja i Dalmacije danas za ležaj dobije znatno više. Privatni iznajmljivači koji su prijavili najam deset kreveta godišnje plate 3000 kuna paušalnog poreza na dohodak, koliko se u jednom mjesecu oporezuje neto plaća od 12 tisuća kuna.

– Efektivno oporezivanje privatnog najma u turizmu tri je puta niže od ostalih oblika oporezivanja dohotka od rada, a četiri puta niže od svih oblika poreza na kapital – kaže ekonomist Željko Lovrinčević, jedan od članova Marićeve porezne skupine.

– Privatni su iznajmljivači subvencioniraniji i od studenata. Nema potrebe da ih se brutalno porezno favorizira – kaže Lovrinčević. Hotelijeri i ugostitelji traže vraćanje PDV-a u turizmu na 13 posto što bi im, dodaju, donijelo pola milijarde eura više za investicije. Razina poreznog opterećenja u turizmu je, odgovara Lovrinčević, blago ispod efektivnog poreznog tereta u konkurentskim zemljama, zbog čega smatra da ne treba popuštati lobističkim pritiscima iz turističke branše.

– Necjenovni elementi poput blizine tržišta, sigurnosti i stanja ekonomije u EU dopuštaju postojeću, a čak i nešto veću razinu poreznog opterećenja u turizmu – kaže Lovrinčević.

Previsoka najviša stopa

Ministar će svoje prijedloge prvo predstaviti koalicijskim partnerima HDZ-a, a nakon toga bi trebala početi i javna rasprava koja će trajati sve dok se zakoni pred kraj godine ne izglasaju u parlamentu. Osim nižeg PDV-a za jedan postotni poen, koji nije po volji ekonomskim krugovima, očekuju se promjene i u sustavu poreza na dohodak.

Državni zavod za statistiku navodi da 4,2 posto ili 40 tisuća zaposlenih mjesečno zarađuje više od 12 tisuća kuna, što je skupina čija se primanja oporezuju s 36 posto. Još 30 tisuća zarađuje između 10 i 12 tisuća kuna neto, 80 tisuća između 8 i 10 tisuća kuna te 85 tisuća zaposlenih čije su plaće između 7 i 8 tisuća kuna.

Nije isključeno da će doći i do laganog povećanja neoporezivog dohotka, uz promjenu poreznog praga za najveću stopu. Najveći dio poreza na dohodak prikupi se od zaposlenih čija su primanja veća od 7 tisuća kuna, kojih je u ožujku 2017. bilo oko 230 tisuća. Inače, 51 tisuća zaposlenih zarađivala je u ožujku 2017. do 2700 kuna, daljnjih 123 tisuće bilo je plaćeno između 2700 i 3500 kuna, oko 200 tisuća radnika plaćena je između 3,5 i 5000 kuna, a 300.000 između 5 i 7 tisuća kuna neto. U analizu nisu uključeni zaposleni u obrtu i samostalnim profesijama.

Izvor: Vecernji.hr

 


KOMENTARI: