hren
 

HOROR IZ ŠIKARE
Zakon nalaže da su svi građani-vlasnici dužni održavati svoja zemljišta koja se nalaze uz javne površine, a posebno u naseljenim dijelovima pojedinog grada ili općine. No, je li tako u praksi, pridržavaju li se građani zakona?

Ako je suditi po stanju na terenu, ima onih koji svoja zemljišta održavaju i uređuju i nekoliko puta godišnje, ali veliki je broj i onih koji svoje parcele, posebno u proljeće kada je vegetacija najizraženija, drže zapušteno i obraslo. A upravo s takvih zemljišta, žale se građani, u ovo doba godine vreba opasnost od zmija, štakora, krpelja, ali i od požara koji su česta pojava u ovo doba godine.

Prije koji dan javila nam se tako vlasnica obiteljske kuće i okućnice s područja Kaštel Kambelovca koja godinama muku muči sa zapuštenim zemljištima koja okružuju njezino imanje. Kaže kako više ne može stati na kraj zmijama i štakorima koji s tih zapuštenih parcela dolaze i na njezino imanje.
- U deset godina koliko u Kambelovcu imam kuću, ti ljudi su jednom došli i očistili svoju zemlju. Trava je zarasla i do metra visine, dobar dio zemlje prekrila je šikara, a grane s njihovih stabala uredno prelaze na moju zemlju. Jednostavno mi nije jasno zbog čega ljudi ne održavaju svoju zemlju, a to im i zakon nalaže. Pa što bi to bilo da svi svoje zapustimo i da nas nije briga za ništa. Pa pretvorili bi se u džunglu - veli nam stanovnica Kambelovca koja je htjela ostati anonimna.

- Poduzmite nešto, pomozite nam da se ovo stanje riješi - zavapila je u očaju, strahujući od pojave zmija koje u proljeće s obraslih parcela dolaze u njezin uređeni i održavani vrt.
No nije ona jedina koja je suočena s ovim problemom. Primjera je na svakom koraku. I u Kaštelima, Solinu, Splitu i dalje. Građani se jednostavno ogluše na svoje obveze koje im nalaže zakon, a zbog toga bi, kako nam pojašnjavaju u nadležnom gradskom odjelu za komunalu, mogli biti kažnjeni i do 1000 kuna, dok isto tako postoji mogućnost da gradski komunalci umjesto njih očiste njihova zemljišta i za odrađene radove im isporuče račune.

Naime, Članak 9. Odluke o komunalnom redu u Kaštelima kaže da vlasnici, odnosno korisnici zelenih površina uz poslovne, stambene zgrade i ostale građevine, livada, neizgrađenoga građevinskog zemljišta, kao i drugih sličnih površina koje su u kontaktu s javnim površinama, moraju ih održavati na način da trava ne bude viša od 20 centimetara, da redovito moraju rezati živicu, uklanjati šikaru, smeće, građevinski otpad, plijeviti grmlje, rezati suhe grane, te uklanjati stabla koja ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine na javnim površinama.

Ako se zelena površina i posude s ukrasnim biljem uredno ne održavaju, komunalni redar naredit će njihovu vlasniku, odnosno korisniku da se uklone uočeni nedostaci, a ako vlasnici, odnosno korisnici zelenih površina i posuda s ukrasnim biljem u ostavljenom roku ne postupe sukladno nalogu komunalnog redara, ti će se nedostaci ukloniti preko treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika.
Isto tako ukrasni nasadi, voćke i druga stabla ne smiju svojim granama prelaziti na javne prometne površine, te ne smiju biti posađeni tako da otežavaju preglednost i odvijanje prometa. Lišće, cvjetove, plodove i grane koje padaju na javnu prometnu površinu vlasnici su dužni odmah ukloniti.

Osim zemljišta, i o okućnicama se mora voditi računa.

Ako se dvorište ne održava urednim, komunalni redar naredit će vlasniku, odnosno korisniku da se uklone uočeni nedostaci. Ako vlasnici, odnosno korisnici dvorišta u ostavljenom roku ne postupe sukladno nalogu komunalnog redara, nedostaci će se ukloniti preko treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika. A kazna zbog neodržavanja sukladno čl. 149. iznosi od 600 do 1000 kuna.


Ništa bez odobrenja vatrogasaca

Kako bi građane upozorili na koji način mogu spaljivati korov, granje i drugi bio otpad sa svojih zemljišta kontaktirali smo vatrogasnog zapovjednika Grada Kaštela Milivoja Taslaka koji nam je kazao kako su sva pravila definirana Odlukom Županijske skupštine.
- Za svako paljenje na otvorenom, a odnosi se na dio godine kada je to dozvoljeno raditi, građani su dužni u nadležnoj vatrogasnoj postrojbi zatražiti zahtjev-odobrenje prema kojemu se moraju pridržavati određenih pravila kao što su sigurnosna udaljenost od drugih površina ili objekata, osigurati pristupnost određenom broju osoba do mjesta gdje se pali, te priručna sredstva poput kanti s vodom, lopate i sl. Paljenje se odvija za vremena bez vjetra, a prije početka i na kraju paljenja svaki građanin je dužan obavijestiti vatrogasce da je započeo, odnosno završio radnju paljenja. I ono što je važno svatko tko pali na kraju radnje dužan je dobro provjeriti je li sve izgoreno, i ugasiti i najmanji žar koji bi mogao izazvati požar - kaže nam Taslak navodeći da je u slučaju širenja požara sa parcele na kojoj se pali temeljem dozvole, na druge parcele, odgovornost isključivo na osobi koja je dobila dozvolu za paljenje.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: