PREMIUM DALMACIJA 2017.
Izgradnja tvornice Jugovinil 50-ih godina prošlog stoljeća predstavljala je flagship razvoj grada i regije, a sada bi izgradnja novog kompleksa usmjerila prostor prema novom 50-godišnjem razvojnom ciklusu

Na javnoj raspravi koja će u dogledno vrijeme biti provedena u sklopu postupka usvajanja izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana, Kaštelani će se moći detaljno upoznati s planovima i budućom namjenom prostora bivšeg Adriavinila, kako je početkom 90-ih prošlog stoljeća nazvan dio bivšeg Jugovinila smješten ispod stare kaštelanske ceste.

Prema navodima izrađivača planskih izmjena (splitske tvrtke GISplan), predstojeća bi konačna sanacija i prenamjena zone bivšeg Jugovinila trebale, prije svega, voditi računa o razvojnim interesima Grada Kaštela. To znači stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta kroz izgradnju poslovnih i turističkih, kao i javnih i društvenih sadržaja sa značajnim zelenim i sportsko-rekreacijskim površinama te kvalitetnom marinom u obalnom pojasu zone. Poštujući najbolje prakse ustanovljene kroz brojne projekte urbane regeneracije u svijetu, cilj je stvoriti višenamjensku, cjelodnevno živu, modernu urbanu strukturu kojom će se afirmirati nova razvojna orijentacija i stvoriti nova slika Grada Kaštela. Pored toga, veličina ove zone od oko 250.000 kvadrata, kao i njezina potencijalno odlična povezanost lakom gradskom željeznicom, omogućava da se upravo na ovom prostoru ponude značajni sadržaji koji nedostaju u urbanoj aglomeraciji grada Splita. To su posebno rekreacijsko-turistički kapaciteti cjelogodišnjeg funkcioniranja, kao i sadržaji za realizaciju ambicioznijih kulturnih i kongresnih programa. Oblikovanjem ove zone će se stvoriti nova, dinamičnija silueta istočnog dijela Kaštela, koja će i svojom arhitekturom postati novi vizualni reper i orijentir u slici Grada i cijele Županije, kazuju iz GISplana.

Prema Master planu zone bivšeg Jugovinila, koju radi prof. Florian Riegler sa Sveučilišta u Berlinu s projektantom Nenom Baradom iz studia "XXL" iz Zagreba, zona će imati marinu kapaciteta do 450 vezova, koliko ima i postojeća Marina "Kaštela". Šetnica koja će se protezati uz novu marinu razdvajat će nautičku od zone zelenila, sporta i rekreacije. Druga, paralelna šetnica razdvajat će pak zonu sporta i rekreacije od zone namijenjene zdravstvenom turizmu i stanovanju. Ova šetnica nadovezuje se na rivu u Kaštel Sućurcu s jedne strane, a s druge seže do Vatrogasnog doma DVD-a Gomilica i Kaštilca.

Područje tik ispod stare kaštelanske ceste namijenjeno je za servisnu i poslovnu zonu. Valja naglasiti da je servisna zona vezana uz nautičku djelatnost, s tim da se radi o zatvorenom prostoru – hangaru, što znači da se ništa neće odvijati na otvorenom. Poslovna je zona pak prije svega namijenjena za informatičku industriju (IT), a u toj zoni bi bio izgrađen i dom za starije osobe, dakle objekt kakvih nedostaje u Kaštelima, kao i na širem splitskom području. Uz poslovnu zonu gradit će se vrtić i škola. Otprilike po sredini zone bivšeg Jugovinila planirana je podzemna garaža s 800 parkirnih mjesta, kao i električni vlak koji bi za početak prometovao do splitske trajektne luke, a kasnije i od zone bivšeg Jugovinila do Zračne luke Split u Resniku. Ne treba zaboraviti da je petina ukupne površine prostora bivšeg Jugovinila, 50 tisuća kvadrata, rezervirana za javne zelene površine, što će posebno obogatiti ovu atraktivnu lokaciju.

Iz navedenog proizlazi da bi zona bivšeg Jugovinila sa svim svojim sadržajima bila funkcionalno cjelovita, moderna urbana struktura koja bi osiguravala visoke standarde rada, života ili provođenja slobodnog vremena. Pritom valja reći da Grad Kaštela ne treba financirati, primjerice ni gradnju vrtića ni škole, niti se to od Grada očekuje. A kad je o stanovanju riječ, važno je istaknuti da je stanogradnja, odnosno broj stambenih jedinica uvjetovan brojem novootvorenih radnih mjesta. Konkretno, potrebno je osigurati najmanje 2000 radnih mjesta, vrtić i školu, da bi se, prema budućim odredbama GUP-a, stanogradnja uopće odobrila.
Prenamjena prostora bivšeg Jugovinila, atraktivnog zbog položaja uz more s pripadajućom komunalnom infrastrukturom, svrstava se u flagship razvojne projekte, što označava za grad uspješne i reprezentativne primjere urbane regeneracije kao predvodnice novog urbanog razvoja. Prema riječima Josipa Berketa, čija je Marina "Kaštela" s tvrtkom "Kemokompleks" Envera Moralića suvlasnik prostora bivšeg Jugovinila, pojam je poznat u gradovima gdje je industrijska proizvodnja, većinom niskih ekoloških standarda, dovela do znatne degradacije okoliša.

- Industrija, za ono vrijeme važna radi zapošljavanja velikog broja ljudi, u novim okolnostima nije mogla izdržati konkurenciju i nove ekološke kriterije – kaže Berket.

Takvi gradovi diljem Europe, od Velike Britanije do Baltičkog mora u bivšim socijalističkim zemljama, stekli su loš imidž, slijedilo je smanjenje interesa investitora, a posljedica je, među ostalim, bio veliki broj nezaposlenih.

- Kao što je izgradnja tvornice Jugovinil 50-ih godina prošlog stoljeća predstavljala flagship razvoj grada i regije, tako bi sada izgradnja nove moderne IT industrije i turističkih sadržaja usmjerila prostor prema novom 50-godišnjem razvojnom ciklusu – uspoređuje Berket, te dodaje:
- Pozitivni efekti flagship razvoja potiču ponos među lokalnim stanovništvom novoizgrađene urbane cjeline, a primjer za to je Kop van Zuid u Rotterdamu. Još je mnogo sličnih flagship razvojnih projekta: Liverpool, Hamburg, Copenhagen i sl., gdje se stare luke, prostori bivših tvornica, kao i napuštene vojne zone pretvaraju u nove sadržaje korisne za javnost – podsjeća Josip Berket.


Namjene površina
1. Ugostiteljsko-turistička namjena s pratećim sportsko-rekreacijskim, zdravstvenim, kongresnim, kulturno-zabavnim i drugim sadržajima,
2. Poslovna namjena, uredska i servisno zanatska
3. Mješovita namjena, pretežito stambena, uvjetovana brojem novootvorenih radnih mjesta u zoni
5. Javni i društveni sadržaji - škola i vrtić
6. Javne zelene i sportsko rekreacijske površine
7. Prometne površine, cestovne i lake gradske željeznice, uključujući građevine za smještaj vozila u mirovanju (garažni i parkirališni prostor)
8. Luka nautičkog turizma

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: