ZA OČUVANJE KRAJOLIKA U BLIZINI KULTURNE, POVIJESNE I PRIRODNE BAŠTINE
Članovi udruge Biblijski vrt, danas su se okupili u istoimenom vrtu u svetištu Gospe Stomorije u Kaštel Novom, odakle su  uputili poruku nadležnima o nužnim izmjenama zakonskih propisa, kojima bi se u blizini vrijedne kulturne, povijesne i prirodne baštine, zabranili pojedini građevinski zahvati u prostoru.

Na ovo okupljanje članovi udruge, kojima su potporu došli dati i iz udruge Lijepa naša Kaštela, trogirske udruge Radovan i pojedini prijatelji iz akademske zajednice. odlučili su se nezadovoljni većim novoizgrađenim stambeno-gospodarskim objektom, uz sami rubni dio stoljetnog svetišta i jedinstvenog vrta.
Kako su na ovom okupljanju ustvrdili, novoizgrađeni objekt potpuno mijenja vizure ovog područja, no iako se nalazi na poljoprivrednom zemljištu, kao objekt OPG-a građen je prema zakonskim  propisima te potrebnim dozvolama i nije nelegalan.

- Svi oni koji se bore za Kaštela i zaštitu okoliša, zastupaju isti stav, da nešto treba mijenjati. Ako ne možemo ništa napraviti vezano uz ovaj objekt koji je već izgrađen, a kažu prema dozvolama, i koji je ovaj prostor unakazio, onda s ovog skupa moramo uputiti zahtjev nadležnima da je potrebno mijenjati zakonske propise, kako bi ubuduće ovakva područja, poput Biblijskog vrta i svetišta Gospe Stomorije bila zaštićena od ovakvih intervencija u prostoru – kazala je ovom prigodom predsjednica udruge Biblijski vrt, Ivna Bućan.

Sudionici ovog skupa ujedno smatraju da se i Grad treba više angažirati, a župan bratovštine Gospe Stomorije, Ivan Brešković, nada se da će gradske službe o tome razmisliti pri donošenju izmjena GUP-a koje su u tijeku.

- Prema mojim saznanjima, još 2012. godine bratovština je poslala zahtjev u Grad da se odredi neko „sigurno“ područje uokolo 400 do 500 metara od svetišta, gdje bi možda, ako treba, bila dozvoljena izgradnja tek manjih poljskih kućica ili slično, no odgovora i reakcija nije bilo. Sličan zahtjev ponovili smo i prije nekoliko mjeseci, al odgovora ni sad nema. Možda je prilika da netko taj zahtjev razmotri upravo sada, kada se mijenja gradski urbanistički plan – ustvrdio je Brešković.
Okupljeni su nam naglasili da je zbog sve većeg broja bušotina uz stambene objekte koji se grade uokolo, potpuno nestalo vode koja je tekla ispod oltara crkve i višak izlazio kroz kamenu figuru glave u obližnji potok, čime se također, promijenilo stanje u svetištu.

- Ta voda je još u 12. stoljeću tu okupljala ljude, napajale putnike i pojila životinjski svijet. Stari Kaštelani tu svetu vodu tražili su na samrtnim posteljama, a  danas ona više ne teče i na žalost, neće teći nikada više  – navela je Bućan, a ornitolog Guido Piasevoli i iznio je niz podataka o promjenama koje različiti zahvati u prostoru ostavljaju na sav živi svijet u nekom okružju.

Cijelu situaciju danas u Hrvatskoj, pri čemu se često uništava vrijedna prirodna i kulturna baština, najslikovitije je ovog dana opisao povjesničar umjetnosti prof. Ivo Babić.

- Rečeno je da Zagora mora biti kao Provansa, a Split kao Ibiza, Dakle, kič ljudi, kič mentalitet ili kako ga ja nazivam „zimmer frei“ mentalitet, mentalitet strvinara socijalizma koji se u bazenima kupaju sa ružičastim labudovima, a bazen s labudovima je amblem našeg budućeg „zimmer frei“ krajolika. Ovdje pokušavamo spasiti ovu malu oazu od divlje izgradnje kroz koju se očitava divlje društvo. Društvo, odnosno socijalna praksa vizualizira se prvo u urbanizmu, koji je rukopis našeg kaosa, jednog neorganiziranog društva i brdsko – planinskog mentaliteta. Mogu zaključiti da živimo u doba nove seobe Slavena na more gdje vlada kapitalizam na balkanski način – zaključio je prof. Babić.


KOMENTARI: