DUBROVNIK I VUKOVAR ISPRED NAŠEG GRADA
Od 128 gradova, njih 78 bilježi minus, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica, javlja portal gradonačelnik.hr.

Otkako se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure. Iz godine u godinu, što zbog prirodnog izumiranja, a što zbog pojačanog i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetine manje razreda nego godinu ranije. Službene statistike DZS-a kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2.521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

Istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem su podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola govore, pak, da je u prve razrede ovih dana krenulo 1.173 djece manje nego lani. I iako je većina gradova – njih 78, i dalje u minusu, što je prevladavajući i konstantan trend, te je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

Gledajući tako u apsolutnim brojkama, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika koji imaju povećanje od čak 42, odnosno 46 prvašića. Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a u top deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojkama su još i Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) i Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale kako imaju stalni i kontinuirani rast broja upisane djece, u dosta njih komentiraju kako nemaju jasan trend, već osciliraju, a posljednjih godina povećane brojke zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja je zasigurno grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak sto postotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Ogroman skok u broju upisanih prvašića, u postotcima preko 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin Rukavina priznaje da je ova godina specifična i da za sad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će sa svoje strane učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u slijedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku Grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom su još i Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), dok su preko 20 posto skočili još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Pa tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u čitavoj državi a i na to da imaju 20 škola i preko 800 prvašića i nije tako strašno, dok recimo Belom Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu manje djece nego lani. Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus – čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju kako su lani imali ogroman skok u odnosu na 2015. godinu, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od 'uobičajenog' minusa od oko 30-40 prvašića godišnje. Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako veliki minus – 26 prvašića manje nego lani. No, u Gradu nam kažu kako su prošle godine imali najjaču generaciju – 90 upisane djece u prve razrede pa je zato ovogodišnjih 74 ogroman pad, no ustvari je to prosjek jer im brojke variraju od 68-81 prvašića godišnje. Ivanec ima također sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjem drastičnom skoku – imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu kako kod njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu – imaju devet prvašića manje nego lani – 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kada je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića). S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo koje ove godine ima 221 prvašića, tek jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju dosta mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju, piše portal gradonačelnik.hr.


KOMENTARI: