NE IZGRADNJI TERMOELEKTRANE NA PERUĆI
Nakon tribina i prosvjeda u Sinju, građanska inicijativa “Ne daj se, Cetino”, gostovala je i u Kaštelima, gdje je u organizaciji HSP-a, braniteljske udruge Stina pradidova i Kriznog eko kaštelanskog stožera – KEKS, u dvorcu Vitturi održala tribinu pod nazivom „Voda,  izvor života - Ne daj se, Cetino“

Na tribini, koju je moderirao Željan Jurlin, gostovali su prof.dr.sc. Stanko Uršić, Mislav Cvitković, mag.phys. te Ante Janković, dipl. oecc., a glavna tema bila je najavljena izgradnja termoelektrane na Cetini i jezeru Peruća.

Kako je Jurlin kazao u najavi, na tribinu su bili pozvani i predstavnici županijske i gradske vlasti te predstavnici političkih stranaka, a odazvali su joj se tek poneki, među njima saborski zastupnik Miro Bulj, pročelnik za urbanizam Grada Kaštela, Boris Škara, predsjednik županijskog HSLS-a Branko Radačić te predsjednik županijskog HSP-a Ivica Vladava.

Što bi sve donijela izgradnja termoelektrane upravo na Perući nazočnima je izložio Stanko Uršić, naglasivši kako se radi o uništavanju 570 milijardi litara pitke vode te kako je na tom području jedino industrijsko i tehnološko postrojenje koje je moguće tu izgraditi, pogon za pakiranje pitke vode.
Uršić je više puta tijekom večeri napomenuo kako je cijeli projekt izgradnje termoelektrane na Perući kolonijalna pljačka, a ne boriti se protiv toga značilo bi veleizdaju.

- Ostalo je još malo vremena do njihove odluke i mi svi moramo pokazati što mislimo o tome. Ne smijemo ugroziti suverenitet ove države, a to bi se ovim projektom dogodilo. Moramo misliti na generacije koje dolaze, da nas sutra naši unuci ne bi pitali gdje smo bili kad se ovo događalo – poručio je Uršić.

- U hrvatskoj Vladi čule su se izjave kako nam je ova termoelektrana potrebna zbog energijske neovisnosti. To govori Vlada koja prodaje HEP?? Pa tko je tu lud – upitao se fizičar Mislav Cvitković, koji je sudionike tribine upoznao s nekoliko činjenica iz kojih je vidljivo na koji se način priprema realizacija ovog projekta. Od toga da ista tvrtka radi projekt i Studiju utjecaja na okoliš i nemogućnosti da se svi zainteresirani upoznaju sa sadržajem Studije, do toga da je Povjerenstvo koje je trebalo dati mišljenje o Studiji, raspušteno.
Cvitković je naveo i cijeli niz posljedica na Cetinu, građane i cijeli okoliš, u slučaju da se dopusti izgradnja termoelektrane.
Kako je kazao ekološki bi bila pogubna zbog grijanja Peruće i ispuštanja otpadnih voda u Cetinu, energetski nema smisla što se vidi iz činjenice da su u svijetu ovakve elektrane zatvaraju zbog neisplativosti, bila bi i ekonomski neisplativa jer cijena proizvodnje struje u njoj bila bi veća od vrijednosti struje na tržištu, a ujedno je i strateški opasna jer će koncesionar u koncesiju uzeti najveći bazen pitke vode u Hrvatskoj.

- Termoelektrana bi se gradila na Perući jer se onda može hladiti vodom iz Perućkog jezera, a jezero bi se tako grijalo, što znači smrt rijeke i gubitak jednog od najvećih izvorišta pitke vode. Termoelektrana bi ispuštala u rijeku dnevno 280 tisuća litara otpadnih voda s opasnim kemikalijama, a u zrak više od 2 milijuna kilograma ispušnih plinova u satu i to na području gdje, zbog Perućkog jezera iznad i Hrvatačkog i Sinjskog polja ispod,stalno pušu dnevni vjetrovi, koji bi bili prenositelji zagađenja na vode i tlo cijele Cetinske krajine, ali i na širu okolicu Splita.
Ovakve elektrane se u svijetu zatvaraju jer su neisplative pa je u posljednjim godinama znatan broj zatvoren u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji. Doduše, U Hrvatskoj bi ona bila isplativa jer je država u svom zakonu zagarantirala proizvođačima energije puno veću otkupnu cijenu od tržišne, a tu veću otkupnu cijenu plaćamo svi mi na računima za struju.
Ne smijemo zaboraviti ni opasnost da na ovakav način jedna od najvrjednijih strateških točaka u državi dođe u privatne ruke – dio je iz Cvitkovićevog predavanja.

O značaju očuvanja Peruće i Cetine govorio je i ekonomist Ante Janković, a raspravi se pridružio i Marin Ivanišević, koji je napomenuo kako je važan segment i buka, koja bi na tom područja bila veća od dozvoljene, a zbog koje bi bila ugrožena i flora i fauna tog područja.

Na ovoj tribini, na kojoj su sudionici postavljali konkretna pitanja predavačima, govorilo se i o poveznici centra za gospodarenje otpadom u Lećevici s borbom za pitku vodu u Cetini.
Na kraju tribine sudionici su potpisivali peticiju protiv izgradnje termoelektrane na Perući. Do sada je peticiju na ovakav način potpisalo više od tri tisuće građana, dok je on line peticiju potpisalo do sada 12,5 tisuća protivnika izgradnje termoelektrane na Perući.

Foto: Ivana Topić


KOMENTARI: