TOPLINSKI VAL
Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova, poručuju iz Ministarstva zdravlja na svojim stranicama.  Pročitajte preporuke kako se zaštititi od visokih vrućina:

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu,ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (primjerice, javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4 i 7 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge...
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;    
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Napomena: Ako član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi: Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku), Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

ŠTO S KUĆNIM LJUBIMCIMA?

Osigurajte im dovoljno svježe vode

Ljubimac mora imati dovoljno svježe vode na raspolaganju, po mogućnosti hladne. Zdjelice s vodom i pojilice uvijek moraju biti pune, a vodu mijenjate nekoliko puta dnevno jer topla i ustajala voda može poremetiti probavu vašeg ljubimca.

Omogućite im dovoljno hlada ili svježeg zraka

Omogućite svom ljubimcu da se sakrije od sunca u sjeni. Ako boravi u zatvorenom prostoru, taj prostor mora imati protok svježeg zraka. Pazite na propuh jer su ptičice vrlo osjetljive na njega.
"Ako vaš pas pokazuje znakove iscrpljenosti nemojte ga staviti u ledenu vodu jer to može uzrokovati stanje šoka"

Nikada ih ne ostavljajte u automobilu

Čak i ako su prozori otvoreni, unutarnja temperatura može porasti za 19 ° C u samo 7 minuta. Tijekom vrućeg dana, to može biti smrtonosno.

Pripazite na znakove toplinske iscrpljenosti

Ako vaš pas pokazuje znakove iscrpljenosti uzrokovane toplinom (teško dahtanje čak i kad leži, suhe ili jarko crvene desni, gusta slina, povraćanje, proljev, klimavost nogu) nemojte ga staviti u ledenu vodu jer to može uzrokovati stanje šoka.
Umjesto toga, premjestite ga na hladnije mjesto, ogrnite vlažnim ručnikom i umačite mu šape u mlaku vodu. Posvetite pažnju pazusima i trbuhu te ga što prije odvedite veterinaru. Macu ćete rashladiti gazom namočenom u hladnu vodu. Također, u krpu možete zamotati vrećicu s ledom te joj prisloniti na potiljak gdje ćete je držati nekoliko minuta.

Rashladite zatvorene prostorije

Uključite klimu u vašem domu, posebno ako odlazite od kuće na nekoliko sati. Kućni ljubimci za vrućina vole klimu s optimalnim 22 stupnja Celzijevih. Izbjegavajte rashlađivanje ventilatorom.

Nemojte im puno skraćivati dlaku

Iako se može činiti logično da vašeg ljubimca ošišate što kraće, oduprite se tom porivu. Ako se čak i jako duga dlaka redovito četka, to omogućuje bolju cirkulaciju i pomaže životinjama u regulaciji njihove tjelesne temperature.

Birajte vrijeme šetnje

Ne šećite psa u doba dana kada je u zraku najviše topline i vlage, što je obično između 13 i 16 sati. To je osobito važno za pse s kratkim njuškama, poput buldoga. Naime, oni se tada, zbog skraćenih nosnica, ne mogu učinkovito rashladiti dahtanjem. Također, ne tjerajte ljubimca na iscrpljujuće aktivnosti, a ako se naprezao – pružite mu mogućnost da se adekvatno odmori u hladu.

Omogućite psu da se rashladi u morskoj vodi, papigicama da se okupaju, a glodavcima da se naslone na hladniji predmet

More je osobito zdravo za pse, posebice za alergičare koji imaju problema s kožom. Što se soli tiče, zbog zaštićenosti debelom poddlakom i prirodnom masnoćom dlake, sol ne dopire do pseće kože pa se ne treba bojati kožnih infekcija. Papigice će se rado okupati u vodi pa im stavite puni tanjurić u kavez. Također ih možete pošpricati vodom iz bočice u kojoj niste držali nikakve kemikalije. Glodavce će rashladiti zaleđena boca vode omotana krpom i privezana uz kavez.

Ublažite im nastale opekline

Ako je vaš ljubimac zadobio opekline, na nadraženo područje nanesite tanak sloj proizvoda od čiste aloe vere (dva puta dnevno). Ipak, raspitajte se kod veterinara o proizvodima koji se mogu koristiti u te svrhe.

Koristite kremu za sunčanje

Rak kože je najčešći oblik raka kod pasa i drugi najčešći u mačaka. Iako krzno pruža određenu zaštitu od sunca, trebali biste na ljubimce nanijeti zaštitu od sunca svakih 3 do 4 sata na mjesta koja su najmanje pokrivena dlakom: trbuh na psima (osobito onima koji vole ležati na leđima), a kod mačaka uši te nos. To su ujedno i područja gdje će se najčešće pojaviti maligni tumori. Koristite proizvode izrađene posebno za kućne ljubimce, jer neki sastojci poput cinkoksida mogu biti otrovni za njih.


KOMENTARI: