hren

Hrvatski napori ocijenjeni su nedovoljnimaPremda Hrvatska čini značajne napore kako bi udovoljila minimalnim standardima za iskorjenjivanje trgovine ljudima, od prošle godine je ostvarila nedovoljan napredak u suzbijanju toga modernog ropstva, ocijenio je američki State Department.


Hrvatska Vlada ne udovoljava u potpunosti minimalnim standardima za uklanjanje trgovine ljudima; međutim, čini značajne napore da to postigne", navodi se u četvrtom godišnjem izvješću State Departmenta koje ocjenjuje kako vlasti u 140 zemalja svijeta suzbijaju trgovinu ljudima.
Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću, koje obuhvaća razdoblje od travnja 2003. do ožujka 2004., ostala u istoj skupini zemalja kao i u prošlogodišnjem izvješću, ali je dodatno smještena u novu podskupinu zemalja na koje će se posebno motriti u godini koja slijedi jer nije ostvarila dovoljan napredak u odnosu na prošlu godinu.
Izvješće naglašava kako bi hrvatska Vlada "trebala biti aktivnija na svim područjima napora protiv trgovine ljudima", uključujući osiguranje dovoljne financijske i političke potpore Nacionalnom povjerenstvu za borbu protiv trgovine ljudima, te odlučnije provoditi istragu oko trgovine ljudima i takve slučajeve voditi na transparentan i odgovoran način.
State Department ocjenjuje da je sposobnost Hrvatske da identificira žrtve trgovine ljudima i do kraja provede zakonske akcije u borbi protiv trgovine i dalje nedovoljna.
Minimalni standardi predviđeni američkim zakonom o zaštiti žrtava trgovine, prema kojima je State Department ocjenjivao napore pojedinih zemalja, jesu da vlade zabrane trgovinu ljudima i kažnjavaju je oštro te da je ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti.
Izvješće procjenjuje da je u protekloj godini između 600.000 i 800.000 ljudi u svijetu bilo žrtvom trgovine preko nacionalnih granica, dok se uz uključenje trgovine unutar zemalja ta brojka kreće od dva do četiri milijuna.
U izvješću, obuhvaćenih 140 zemalja podijeljeno je u tri skupine. U prvoj su one koje u cijelosti udovoljavaju minimalnim standardima za uklanjanje trgovine ljudima.
Drugu, najveću skupinu, u kojoj je i Hrvatska, čine zemlje čije vlade ne udovoljavaju u cijelosti standardima, ali čine značajne napore da bi to postigle.
Dodatno u ovoj skupini je i poseban popis zemalja na koje se posebno motri što je novina uvedena nakon izmjena američkog zakona o zaštiti žrtava trgovine iz 2003. godine. Tu su zemlje koje su pogoršale svoj položaj ili imaju veliki broj žrtava trgovine ljudima, one koje ne pokazuju povećane napore u njezinu suzbijanju u odnosu na prošlu godinu ili su obećale da će učiniti dodatne korake kako bi udovoljile minimalnim zahtjevima.
Zemlje s posebnog popisa će ponovno biti razmotrene u procjeni koja će američkom Kongresu biti podnesena do veljače 2005. godine.
Treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i ne čine napore da to postignu. Takvih je u ovogodišnjem izvješću 10 i one bi se mogle suočiti s američkim sankcijama.
Od zemalja iz regije Makedonija je svrstana u prvu skupinu, Slovenija, BiH i Albanija u drugu, a Srbija i Crna Gora u drugu i na posebni popis kao i Hrvatska.
Izvješće kaže da je Hrvatska ponajprije tranzitna zemlja prema zapadnoj Europi za trgovinu ženama zbog seksualnog iskorištavanja, većinom iz Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, BiH i Slovačke. State Department, međutim, upozorava na sve češća izvješča da Hrvatska postaje i destinacija posebice za sezonsku trgovinu ženama iz BiH radi seksualnog iskorištavanja u gradovima na Jadranu.
Kao pozitivna postignuća, State Department navodi kako je hrvatski sud lani u prosincu prvi put jednog optuženika osudio na zatvor zbog trgovine ljudima i da je Vlada osigurala nešto sredstava za skloništa za žrtve. Pozitivnim ocjenjuje i obuku sudaca i policajaca za borbu protiv trgovine ljudima.


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij