USKORO KREĆE
Porez na nekretnine koji će dogodine zamijeniti komunalnu naknadu neće ucviliti one koji žive u nekretninama starijim od 30 godina, ceh će im biti isti ili manji, ali će pogoditi one koji uz stan ili kuću u kojim žive imaju dodatne stambene kvadrate. Tako bi građani za vikendice i stanove u kojima se ne živi stalno ili su prazni, jednako kao i za kvadrate koje iznajmljuju turistima, mogli plaćati po 160 posto više poreza od komunalne naknade.

Stan u Splitu od 45 kvadrata u prvoj zoni, u zgradi izgrađenoj 1986. godine, na Manušu ili Trsteniku, danas stoji 415,80 kuna godišnje komunalne naknade. Dogodine bi za tu nekretninu koja služi za trajno stanovanje točno toliki mogao biti porez na nekretnine.

No, ako se u tom stanu ne živi stalno, ako se koristi sezonski, ako je prazan ili se iznajmljuje turistima, onda će porez iznositi 1081 kunu!

Pravi porez od 2020.

To je 160 posto više od sadašnje komunalne naknade. Veći stan u istom kvartu i iste godine gradnje više stoji. Tako stan od 90 kvadrata sada košta 831,60 kuna godišnje komunalne naknade, a toliko će i dogodine koštati poreza na nekretnine. Ako je prazan, koristi se povremeno ili iznajmljuje turistima, onda porez stoji 2162 kune.
Da je takav stan izgrađen prije deset godina i u njemu se stalno živi, onda bi taj porez skočio na 997,92 kune, a za prazan na 3113 kune, što je 274 posto više od trenutačnog opterećenja komunalnom naknadom.

Prvog dana 2018. starta porez na nekretnine, koji će prve dvije godine biti jednostavna zamjena komunalne naknade, a 2020. opet će se promijeniti pravila igre i postat će pravi porez koji će se, kako se najavljuje, odsijecati temeljem tržišne vrijednosti nekretnine. Vlada očekuje da se za 15 posto ili oko 300 milijuna kuna poveća prihod od tog poreza dogodine, a preklani je od komunalne naknade ubrano 2,26 milijardi kuna.

Kad se počne primjenjivati pravi porez, očekuje se da će se Hrvatska sa sadašnje prosječne stope poreza na imovinu, što u poreznoj strukturi čini 1,3 posto, dosegnuti EU-razinu od 3,1 posto koliko imovinski porezi sudjeluju u svim ubranim porezima. To znači da bi njihov udjel skočio za 138 posto.

Ne mora to nužno značiti da će toliko skočiti porez na nekretnine i opaliti građane po lisnicama jer je njegova baza vrlo široka, dogodine će se uz kuće i stanove, bili oni legalni ili nelegalni, a u zemlji je 2,2 milijuna stanova i kuća, oporezivati garaže, pomoćne prostore koji služe glavnom prostoru poput zajedničkih dijelova i prostorija, ljetnih kuhinja, zimskih vrtova...

Također i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište, sakralni objekti, osim onih koji služe za obavljanje vjerskih obreda.

Šira baza, više novca

Dakle, dio tog skoka otpast će na širenje baze, no sigurno je da će dio ugristi građane većim opterećenjem.

Zanimljivo je što država s jedne strane potiče mlade obitelji koje kupuju stanove kreditima, što potiče izgradnju bazena uz apartmane kako bi se poboljšala ponuda, a onda će na ramena svih tih ljudi, kao i ostalih koji jedva vraćaju stambene kredite, sjesti većim poreznim opterećenjem.

Ustvari, država nije ta koja će živjeti od tih poreza, nego 428 općina i 127 gradova, no ona im oblikuje okvire i pravila po kojima moraju plesati. Ove godine im je, nakon što je lani donijela Zakon o lokalnim porezima, propisala da svi moraju imati komunalne naknade i porez na kuće za odmor koji je do sada bio opcijski porez te je lokalnim vlastima bilo ostavljeno da odluče hoće li ih uvesti. To je učinilo 349 gradova i općina.

Komunalna naknada i porez na kuće za odmor, a to su kuće, stanovi koji se koriste povremeno ili sezonski, važni su jer se iz njih računa novi, jednostavni prijelazni porez na nekretnine i vrijednost boda te se na njih primjenjuje cijela lepeza koeficijenata koje je odredila Vlada.

Gradovi i općine mogu odrediti visinu bodova, koeficijente zone, a ne učine li to, onda je visina sadašnje komunalne naknade bitna za formulu iz koje će se određivati porez.

Davanja za vikendice i stanove koji se iznajmljuju turistima određivat će se i temeljem poreza na kuće za odmor. Tako će biti sve dok ne starta pravi porez na nekretnine.To znači da će jedna nekretnina iste vrijednosti, položaja, starosti i površine, može različito biti oporezivana u gradovima u kojima košta isto na tržištu, jer se mogu značajno razlikovati vrijednost boda i komunalne naknade.

Poslani prvi upitnici

Sve izračune koje imamo u ovom tekstu treba shvatiti kao okvirne i grube procjene temeljem sada dostupnih informacija iz Zakona o lokalnim porezima, Pravilnika o utvrđivanju korektivnih koeficijenata i evidenciji o nekretninama te seminara koji su ove godine održani na temu novih poreza na kojima su predstavnicima lokalne uprave govorili i čelni ljudi Porezne uprave.

Svi su gradovi i općine već trebali početi s ustrojavanjem evidencije o nekretninama.

Do 30. studenoga trebaju donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene i rokove plaćanja.

Lokalne vlasti dobit će i podatke Državne geodetske uprave, katastarske podatke, podatke Porezne uprave za uspoređivanje podataka, a neki su gradovi i općine već počeli pozivati građane da dostave podatke za evidenciju nekretnina, poput Šolte, Tisnog, Daruvara, Koprivnice, Podravskih Sesveta....

Prva rješenja o novom porezu na nekretnine građani će dobiti 31. ožujka iduće godine.


Što se traži

Općine i gradovi koji pozivaju građane da im dostave podatke o nekretninama i obveznicima traže:

- ime i prezime obveznika ili korisnika nekretnine
- OIB
- adrese stambenog prostora, prostora za povremeni boravak i neizgrađenog građevinskog zemljišta
- godinu izgradnje ili rekonstrukcije nekretnine
- stanje nekretnine i podatke je li prikladna za uporabu sukladno namjeni (porez se plaća i na one koje nisu za uporabu)
- površinu nekretnine...


A plaća se za:

Nekretninom za koju se dobiva porezna čestitka smatra se:

- stambeni prostor
- poslovni prostor
- garaže i drugi pomoćni prostori poput zajedničkih dijelova i prostorija, ljetnih kuhinja i zimskih vrtova
- prostori bez namjene
- građevinsko zemljišta koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti
- neizgrađeno građevinsko zemljišta ako se nalazi unutar građevinskog područja.


Nema prijevare s djecom

Maloljetno dijete na kojemu se vodi neka nekretnina, temeljem Zakona o lokalnim porezima, porezni je obveznik. Iz njegova će se OIB-a utvrditi tko su roditelji i njima će se, kao zakonskim zastupnicima, uručiti porezno rješenje.


Ako nema vlasnika...

Ako je vlasnik nekretnine nepoznat, ne znači da će nestati porezna obveza. Takvoj će se nekretnini dodijeliti zastupnik po službenoj dužnosti, a ona će gomilati iz godine u godinu neplaćeni porez.

Sve dok se ne pojavi vlasnik ili porez ne pojede vrijednost nekretnine, pa će onda prijeći u ruke vjerovnika, u ovom slučaju općine ili grada.


Eto ga na, oružarnice su besplatne

Štale i oružarnice ne smatraju se nekretninama i pošteđene su poreza. Pošteda je predviđena za gospodarske zgrade koje nisu stambeni, poslovni, garažni ni drugi pomoćni prostori, a imaju namjenu, za smještaj oruđa, smještaj stoke, pošteđene su privremene građevine, ceste i komunalna infrastruktura.

Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, na neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, na sakralne objekte u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi.


Porez na nekretnine ovisit će o koeficijentima zone u kojoj se nalazi, koeficijentima namjene, ako je za stanovanje, a tada je koeficijent jedan, a ako je za povremeno stanovanje, iznajmljivanje ili prazan, onda je 1,2. Koeficijent stanja kreće se od 0,8 za one koje nisu za upotrebu, preko koeficijenta 1 za one koje su prikladne za upotrebu, do 1,2 za one s dodatnim sadržajem, bazenima, saunama, igralištima...

Dodatni sadržaj znači veći koeficijent i porez.

Za koeficijent dobi nekretnine su svrstane u više razreda: najmanji koeficijent je za starije od 1940. godine i iznosi 0,8, za one od 1941. do 1970. godine je 0,9, koeficijent jedan je predviđen za nekretnine od 1971. do 1987. godine, od 1988. do 2005. godine koeficijent je 1,1, a za nekretnine izgrađene nakon 2006. godine koeficijent je najveći i iznosi 1,2.


Na koje zemljište ide porez

Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se zemljište koje ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: