hren
ALARMANTNO - PODACI IZ SPLITSKE BOLNICE POTVRÐUJU DA JE NA PODRUČJU KAŠTELA I TROGIRA RIJEČ O EPIDEMIJI
Da je problem s enterokolitisima na epidemiološkim područjima Kaštela i posebice Trogira ozbiljniji nego što se u početku činilo, potvrđuju i podaci o liječenjima u Kliničkoj bolnici Split za 2005. godinu. 

Višegodišnji niz na istom području

Prema službenom statističkom izvješću, stopa hospitalizacije zbog akutnih crijevnih zaraznih bolesti za Trogir je lani iznosila 200, a za Kaštela 190 osoba na sto tisuća stanovnika, dok je istodobno prosječna županijska stopa bila 150, a splitska 160.

I te brojke govore, dakle, u prilog tezi o višegodišnjem grupiranju pojavnosti enterokolitisa na širem području Kaštelanskog zaljeva.

A kada se toj statistici pribroje podaci iz primarne zdravstvene zaštite o stopi obolijevanja od proljeva, koja je u Trogiru još od 1994. godine šest puta veća od županijskog i državnog prosjeka, jasno je da na spomenutom području već godinama vlada epidemija enterokolitisa.

To se, neslužbeno, dovodi u vezu s usisavanjem fekalijama onečišćene vode iz procijednih crnih jama u vodovodne cijevi, što se događa za vrijeme redukcija vode. Trogirski gradonačelnik Vedran Rožić kaže da nije bio upoznat s tolikim odskakanjem tamošnjih stanovnika po crijevnim zarazama, te ističe kako bi se, ako je istinita postavka o problematičnoj vodoopskrbi, stanje trebalo smiriti zbog projekta Eko-Kaštelanski zaljev.

Prošle je godine pojačana vodosprema na Pantani, zahvaljujući čemu je dovod vode konstantan. Problema s vodoopskrbom smo imali na području oko uvale Saldun i u Okrugu Gornjem, no ni ondje više nema redukcija. A ako uistinu imamo toliko proljeva, struka treba nešto poduzeti - ističe Rožić.

Struka uporno negira epidemiju

Struka, međutim, i dalje negira postojanje epidemije, pa čak i službene podatke (ambulantne i bolničke) koje smo objavili. Dr. Berislav Pelivan, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, tvrdi kako iznesene brojke nisu relevantne jer se stopa obolijevanja od proljeva računa prema prijavama iz ambulanti primarne zdravstvene zaštite, koje, kako kaže, nisu ujednačene.

Prema njegovu mišljenju, liječnici u Trogiru već cijelo desetljeće crijevne zaraze prijavljuju revnosnije od ostatka županije, a za alarmantno odstupanje trogirske statistike kriva je, po njemu, i bivša struktura u Zavodu za javno zdravstvo koja je pogrešno izračunala stopu obolijevanja.

Epidemija u Kaštelima 2001.

Posljednja registrirana epidemija crijevnih bolesti na području Kaštela bila je u ljeto 2001. godine, kada je zbog prodora fekalnog zagađenja u jednu granu vodovodne mreže zaraženo stotinjak osoba, od kojih je, zbog težih simptoma, liječeno njih 12-ero. Fekalne mase dospjele su u vodovod preko obiteljskog bunara u Kaštel Lukšiću, ilegalno spojenog na gradsku vodovodnu mrežu.

Hvar: Bolja vodoopskrba, manji broj bolesnih

Da pretpostavka o problematičnoj vodoopskrbi, kao mogućem krivcu za veliku stopu obolijevanja, "drži vodu" potvrđuje i primjer s Hvara. Ondje je, nakon što je poduzeće "Hvarske vode" iz Jelse bitno tehnički poboljšalo vodoopskrbu, prosječna godišnja stopa oboljelih od enterokolitisa smanjenja gotovo tri puta (s 209,2 pala je na 79,2 oboljela na sto tisuća stanovnika).

Piše Divna Zenić

 

UPRKOS KANALIZACIJSKOJ MREŽI, SVA NEČISTOĆA ZAVRŠAVA U - MORU
Otpadne vode čekaju EKO

Otpadna voda s kaštelansko-trogirskog područja, unatoč postojanju kanalizacijske mreže na dijelu tog poteza, ima ispust direktno u more, potvrdio nam je Ljubo Panžić, voditelj Odjela kanalizacija u komunalnom poduzeću Vodovod i kanalizacija. Na području Čiova kanalizacijskom mrežom pokriven je Okrug Gornji. Mreža postoji i na području Trogira što obuhvaća i dio grada uz most na Čiovu te Segeta, dok je u Kaštelima kanalizacijski sustav prisutan samo u priobalju.

Crpne stanice

Po projektu EKO-Kaštelanskog zaljeva realizacijom kanalizacijske mreže Kaštela-Trogir transport otpadnih voda prethodno pročišćenih na glavnom uređaju Divulje odvijat će se kroz hidrotehnički tunel Čiovo, koji je već probiven.

Sam mehanički uređaj za pročišćavanje Divulje kao i niz crpnih stanica s kanalizacijskom mrežom trebao bi se uskoro početi graditi — tvrdi Ljubo Panžić, ističući da je, za razliku od kaštelansko-trogirskog područja, potez Split — Solin dobro pokriven kanalizacijskom mrežom. Postoje i dva uređaja za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda, Katalinića brig i uređaj Stupe u Stobreču.

Milijuni eura

Na području od Trogira do Podstrane postoji 370 kilometara izgrađene kanalizacijske mreže te 19 crpnih stanica. Od toga 30 kilometara mreže i čak 11 crpnih stanica te spomenuti uređaji za pročišćavanje izgrađeni su u okviru projekta EKO-Kaštelanski zaljev.

Zadatak pripreme i izgradnje objekata obavlja Agencija EKO-Kaštelanski zaljev, koju su 1998. osnovali Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, gradovi Split, Solin, Kaštela i Trogir, Hrvatske vode i Vodovod i kanalizacija Split. Projekt je težak čak 143,2 milijuna eura. Financiran je od Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Republike Hrvatske, Hrvatskih voda te građana koji plaćanjem više cijene vode pridonose gradnji mreže.

Piše Franka Nejašmić

 

BESPARVNI GRADITELJI - ZAGAÐIVAČI
Virusni turizam

U našem turizmu vlada nova mantra - kvalitetni turizam. Kako razvijati kvalitetni turizam kad gradovi i sela na ovoj strani Jadrana imaju mizerno riješen kanalizacijski sustav? Crne i septičke jame realnost su ne samo u bespravnim naseljima, već je dobar dio legalnih stanova i apartmana niknuo bez kanalizacije.

Zadnjih godina gradi se kanalizacijska infrastruktura kreditima Svjetske i banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Zadar će prvi na ovoj strani Jadrana do 2009. imati biološki pročistač otpadnih voda. Istodobno, u Zadarskoj županiji nalazi se Vir koji je svakog ljeta rasadnik viru-snih oboljenja zato što bespravni apartmani počivaju na crnim jamama.

Koliko god bio razumljiv potez Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša da se bespravnu gradnju stopira odlukom da joj se zabrani priključenje na infrastrukturu, toliko taj potez može imati katastrofalne učinke za zdravlje stanovništva i turista u zemlji koja ima oko sto tisuća bespravnih objekata.

Da bi se bespravni objekt legalizirao, mora se državi platiti golemu kaznu. Nju većina bespravnih graditelja niti može, niti želi platiti. Zato je danas EKO-kaštelansld zaljev preskupo plaćena velika cijev na koju se oko 30.000 ljudi što žive u bespravnim dijelovima Splita i okolice ne mogu priključiti.

Očito bi trebalo razmisliti o drastičnom smanjenju ili ukidanju kazni za legalizaciju kako bi se popravila higijenska slika našeg Jadrana. Pitanje je vremena kada će turisti koji se zaraze virusima početi dizati tužbe protiv institucija odgovornih što se u nas turizam odvija na epidemiološki opasnim područjima.

Zato ukidanje kazni za legalizaciju ne bi pomoglo samo malom čovjeku, već i stranom kapitalu koji investira u ovdašnji turizam. Možda Vlada posluša ove potonje, ako već ne mari za zdravlje birača.

Piše Sandi Vidulić

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij