KAMENOLOM, VODOVOD...
Nakon tri mjeseca čekanja i inzistiranja na razgovoru sa županom splitsko-dalmatinskim Zlatkom Ževrnjom, Labinjani su u petak konačno dobili priliku iznijeti županu dva problema koja im zagorčavaju život: mogućnost otvaranja kamenoloma (na slici) s jedne i nedostatak vodovoda s druge strane.

- Župan nas je saslušao i rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da nam pomogne, kazuje Stanko Runjić, jedan od pet članova izaslanstva koje je pohodilo sjedište županije u Splitu. Tražili smo i dalje ustrajemo na tome da se izmijeni prostorni plan općine Prgomet na način da se trajno izbriše mogućnost otvaranja kamenoloma na području Labina jer bi devastirao cijelo mjesto i područje".

Inače, interese stotinjak Labinjana, koliko ih ima po zadnjem popisu stanovništva, uz Runjića zastupaju Ivan Giljanović, Lovre Dlaka, Ivan Kurtović i Boris Giljanović. Svaki od njih do u detalje raspolaže svim informacijama u vezi spornog kamenoloma, a suština je, prema riječima Borisa Giljanovića, da nakon poništenja rješenja o dodjeli koncesije za kamenolom u Labinu kaštelanskoj tvrtki White Rock, Labinjani žele ukloniti i najmanju mogućnost ponovnog izdavanja rješenja bilo kojoj tvrtki.

- Budući da je za izmjene plana nužna suradnja općine Prgomet, župan Ževrnja obećao je novi sastanak za par dana u županiji, kojemu bi nazočili i općinari, veli Boris Giljanović podsjećajući da se kamenolom u prostornom planu Prgometa našao 2003. godine.

Labinjani su županu predali kompletnu dokumentaciju vezanu za problem kamenoloma, upravo od 2003. godine pa sve do danas. U svakom slučaju, najavljuju, od svoga traženja ne namjeravaju odustati, makar ponovno morali organizirati prosvjede i blokade prometnica.

Labin je mjesto staro 700 godina, podsjećaju članovi izaslanstva, a u 21. stoljeću stanovnici i dalje koriste vodu iz gustirni i uz subvenciju plaćaju cisternu od osam kubika 320 kuna. Vodovod nemaju, a kako stvari stoje neće skoro ni imati jer gradnje nema ni u planovima.

Dio općine Prgomet ima izgrađen vodovod pa tako i Dolac, primjerice, koji je vodu dobio šezdesetih godina prošlog stoljeća, što je pridonijelo smanjenju iseljavanja i Dolac danas ima oko 700 stanovnika. Labin je 1957. imao 970 stanovnika, danas svega stotinjak. Izaslanstvo je od župana dobilo obećanje za pomoć, ali i informaciju da to pitanje nije u nadležnosti županije.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (7)

  • (Gost_8242)

    a sad ce bit sve rjeseno kako se nisu sitili prije

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1107)

    ka i sa berketon bice kroz labin ukopana pruga

    oko 1 godine prije
  • (Gost_5209)

    Ono što su Neandertalci, Rimljani, Napoleon,Austro-Ugagrska očuvali današnji moderni primitivci žele uništiti.Triba stat uz ove ljude triba očuvat i ono malo vrijednosti ostavljenih u naslijeđe,a ne izrovat sve.Najveća odgovornost je na županiji koja nema pojma što radi, a još manje kome daje koncesiju.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8582)

    Je puno će in oni sa sastanka pomoć. Taj ne zna niti može.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_5229)

    Pogledajte šta su učinili od Planog Katastrofa.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1168)

    A šta je s Mujinon jamon?

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3127)

    Koja lipa kulturno prirodna destinacija. Planinarenje, edukacija na otvorenom o povijesti, flori i fauni ma štogod.Englezi su od Hadrijanovog zida čudo napravili, a mi razaramo sve.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara