ŠIMŠIROV MOLJAC NAPAO PARKOVE I VRTOVE
Šimširov moljac nekoliko zadnjih godina stvara velike probleme šimširu, koji čini glavninu ukrasnih zelenih ograda te drugom ukrasnom bilju poput euonymusa i božikovine, zbog čega su stradali brojni povijesni perivoji Dubrovnika, Lokruma, Pelješca, Opatije, parkovi oko sakralnih objekata, starih groblja i slično, a ovih dana značajan broj ovog štetnika napao je i ukrasno zelenilo i šimšir u Botaničkom vrtu osnovne škole Ostrog u Kaštel Lukšiću.

- Šimširov moljac napao je ukrasno bilje diljem Europe pa tako i Hrvatske, pa i u Kaštelima. Već je stradao Botanički vrt, Biblijski vrt, stari perivoji. Lani smo tretirali šimširovog moljca, uz pomoć Poljosavjetodavne službe  županije i Instituta za jadranske kulture. Bili smo zadovoljni što je šimšir preživio, ali evo, ponovo se pojavio veliki broj ovih štetnika – kazala nam je Ivna Bućan,  savjetnica - volonterka županijske ustanove za zaštitu okoliša i utemeljiteljica Botaničkog i Bibijskog vrta u Kaštelima.

Šišmirov moljac je vrsta leptira, čija gusjenica dostiže veličinu do 4 cm, porijeklom je iz Kine, odakle se uvozom zaraženog ukrasnog bilja proširio diljem Europe, kazuje Bućan.

- Njegovo brzo širenje uzrokuje let leptira koji polaže jaja s donje strane lista iz kojih izlaze veoma agresivne i proždrljive gusjenice, koje biljku obrste do temelja. Gusjenice se zatim začahure i iz njih izlaze leptiri i proces se nastavlja tijekom perioda vegetacije od ožujka do listopada. Ovaj moljac nema prirodnog neprijatelja osim čovjeka, pa ga stoga nazivamo invazivnom vrstom – objašnjava Bućan i naglašava da ga se može uništavati fizičkim putem uništavanjem samih moljaca i zaraženih grančica te kemijskim putem, insekticidima Calypso, Fastac i Decis, no pri tome treba paziti da se ne upotrebljavaju u blizini jestivog bilja, kao ni u vrijeme pčelinjih aktivnosti.

- Sve što se događa posljedica je globalizacije i možemo se upitati hoće li nauka naći rješenje i ispraviti vlastite greške ili će neke biljke, poput šimšira ili, kako ga mi ovdje nazivamo, busule, postati prošlost u našim prelijepim krajobrazima i tako promijeniti izgled parkova, perivoja i drugih zelenih oaza, pa tako i našeg jedinstvenog Botaničkog vrta - zapitala se na kraju Ivna Bućan, bez puno optimizma u rješenje ovog problema.


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_7206)

    Ajde probaj kupiti navedene insekticide bez da imaš položen ispit za uporabu istih ! Gledaj kako brste ...!

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara