LABINSKA DRAGA
Vrijeme nad Labinskom dragom – zakutkom svijeta koji je, za razliku od kusura Dalmacije samo povišću pritrujene, obdaren i pridpovišću – zatvara neki čudni krug te se na horizontu nazire neko novo kameno doba.
Kako je to moguće? Priča koja slijedi govori o tomu te je i paradigma stanja duha jedne, naravno ove naše, domaće kulture.

Dakle, Labinska draga je kao usjek, duboka jaruga što se od rubova Kaštelanskog polja preko Planoga – mjesta s izuzetno dobrim urodom kamenoloma; ima ih, uz blagonaklon osmijeh trogirske gradske uprave, šest, a sve za siću, jer od siječnja 2009. do listopada 2015. u gradsku se blagajnu slilo tek 763 tisuće kuna, što nije dostatno ni za mjesečnu bruto plaću jednog uhljeba – vodi prema Labinu i dalje u unutrašnjost dalmatinskog zaleđa. Prolaz je to sličan Kliškim vratima, što su znali i stari Rimljani. I eno, duž čitave Labinske drage stoji trag rimske ceste, koja je vodila od Sikuluma i Traguriuma, prema Skardoni, s još vidljivim spurilama, koloderinama u kamenu.

Silicijska dolina

Na brdu Građenica, prvom iznad Planoga, na razmeđu teritorija grada Trogira i općine Prgomet, do kojega se kamenolomi nisu (još?) dobacili, ostaci su gradine, utvrde koja je branila prometnicu, prvo rimske, a potom i srednjovjekovne. Podno gradine su bunari, uz rimsku cestu, a čitava Građenica još uvijek čeka na temeljito istraživanje i valjanu interpretaciju.

Koji kilometar dalje uz cestu stoji putokaz "Jurina pećina". S druge strane drage je brdo, uz koje vodi uska pješačka staza do lokaliteta koji cijeli svijet – onaj stručni, dakako – zna kao Mujinu pećinu, glasoviti paleolitički lokalitet, jedino mjesto na području cijele Dalmacije na kojem je zabilježen boravak neandertalca, pretposljednjeg – posljednji je "karika koja nedostaje" – čovjekova pretka. Bliski mu je rođak, tek nekih 80-90 tisuća godina stariji, krapinski pračovjek.

Neandertalac je ovdje, u pećini iznad Labinske drage, boravio prije 40 do 45 tisuća godina. Boravio, ložio vatru, izrađivao kameno oružje i oruđe, te lovio. Što? Istraživanja su pokazala da su to stepski bizoni, pragoveda, jeleni, divokoze i kozorozi. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda, no on nije bio lovna divljač te je pretpostavka da je i medo ovu pećinu znao koristiti kao svoje sklonište.

Pračovjek iz Mujine pećine pripada musterijanskoj kulturi, poznatoj po visokom stupnju obrade kamenog oruđa, a kao sirovina koristio se rožnjak, gusta silicijska sedimentna stijena oštrobridnog loma, koje u okolici ima u izobilju, a ovdje ga se obično nazivalo kremenom, no našlo se i materijala donesenih s drugih područja.

Pećina s pogledom

Neandertalac – hajdemo ga ovom prigodom nazvati Mujo, po pećini u kojoj je stanovao – ovdje je boravio dugo, tragovi njegova života nađeni su u više arheoloških slojeva, kroz vrijeme u kojemu su se smjenjivala hladna i topla razdoblja. Pećinu na uzvisini iznad Labinske drage izabrao je zbog mogućnosti pregleda velikog komada terena, a ima biti da su i životinje koristile dragu kao koridor za svoje sezonske migracije, tako da je Mujo imao bogato lovište. Valja napomenuti da se sve to događa u ledenom dobu, kad je razina mora bila znatno niža, tako da je i čitav današnji Kaštelanski zaljev bio kopno.Vijest o Muji, neandertalcu iz Dalmacije, svijetu je donio arheolog i toponimičar Nikša Petrić 1978. godine, te je, vjerojatno u konzultacijama s lokalnim stanovništvom, prvi i upotrijebio naziv Mujina pećina, iako se za isti lokalitet koristi i toponim Trapljeni doci. Devedesetih godina minulog stoljeća u Mujinoj pećini provedena su opsežna znanstvena istraživanja, predvodio ih je dr. Ivor Karavanić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u priču su se uključili i Amerikanci, "National Geographic"...

Uglavnom, u svijetu znanosti nema u novije vrijeme rada o paleolitiku koji se ne bi referirao na fenomen Mujine pećine. Zašto fenomen? Jednostavno zato što je svugdje u svijetu neandertalac pronađen u dubljim slojevima tla, na dubini od 10 metara pa nadalje, a naš je Mujo svoj trag zapisao u samim površinskim slojevima. Istraživalo se i u ovom stoljeću...

Bager in fabula

Ali, otkud onaj putokaz "Jurina pećina"? E, to je fragment iz našeg folklora, ono kad su mještani zaključili da ime Mujo ne priliči ovom kraju, pa stali slati poruke: "Alo, 'el' to 'National Geographic'? Zovemo iz Labina Dalmatinskog, općina Prgomet, mi bi ispravili jedan netočan navod, ona pećina, mi smo se dogovorili, neće se zvati Mujina, nega Jurina. Recidete to i onim šta pišu knjige, nek' isprave, nije Mujo, nega Jure. Mi smo već prominili i putokaz."

Mujina pećina zaštićeno je kulturno dobro, no Mujin ambijent – pećina je kao oči, okolica kao lice, a, znamo, oči bez lica ne znače i ne govore ništa – ipak nešto širi.

Povijest se još jednom potpisala u Labinskoj dragi prije dvjestotinjak godina: kroz nju vijuga Napoleonova cesta, čudo onodobne cestogradnje i prva prometnica koja je prošla duž čitave obale Jadrana. Predaja veli, došao car Franjo II., nakon Napoleonskih ratova, u obilazak novostečene Kraljevine Dalmacije, pa vidio Napoleonovu cestu. Gleda, gleda, pa kaže:

– Trebali smo mi ove Francuze još koju godinu ostaviti ovdje!

Ali, gle, što je ovo na Napoleonovoj cesti, čiji je ovo trag? Da, to je on, glavom, bradom i gusjenicama – bager. Što on radi ovdje u jedinstvenom Mujinom krajoliku, za koji je čuo čitav svijet, na cesti projektiranoj za kočije? Odgovor je prozaičan: krenuo tražiti mineralne sirovine. Što ovdje može naći? Jedinstveni mineral kojeg nema baš nigdje drugdje u Dalmaciji, a zove kalcijev karbonat, kemijska formula CaCO3. U prirodi se pojavljuje u tri oblika, kao vapnenac, kreda i mramor. U njegovim sedimentima ima i kremena. Krenuo, dakle, bager pripremiti teren za bušotinu kojom će se utvrditi da u Labinskoj dragi ima minerala. Što je, ma nu, znao i stari neandertalac Mujo.

Urbanisti iznad konzervatora

Čemu onda istraživanje? Pa valjda je to bjelodano: istraživanje je avangarda svake buduće eksploatacije. A eksploatacija ovdašnjih minerala zove se – kamenolom. Tako se, 40 tisuća godina nakon Muje, u Labinsku dragu opet vraća kameno doba.

Tko ga je prizvao? Jedno stanje, odnosno jedan duh, koji ćemo, prema onom putokazu, prigodno nazvati Jure. Tehnički to izgleda ovako: istraživanje mineralnih sirovina u Labinskoj dragi omogućile su izmjene Županijskog prostornog plana. Ali što je radila struka, zaštitari, konzervatori, arheolozi, ljudi dovoljno pismeni da znaju što znači Mujo iz Labinske drage? Da, oni su napravili sve što su mogli, pisali predstavke, prijavljivali, iznosili mišljenja, branili stavove... Što su napravili? Ništa!

Kako? Eto nas sad na ključnome mjestu čitave ove storije: Izmjenama Zakona o prostornom uređenju iz 2014. godine omogućeno je izrađivačima planova, urbanistima da, ako procijene potrebnim, odbiju konzervatorske primjedbe. Ranije, prije ovih izmjena, konzervatorske su mjere morali prihvatiti bez previše komentiranja i uvrstiti ih u prostorne planove. Tako je zaštita kulturnih dobara imala čvrsto uporište i u prostornoplanskoj dokumentaciji. No, zadnje dvije godine konzervatorske se odjele pri izradi županijskih, ili planova niže razine, praktički tretira kao obične građane, a ne kao stručne ustanove. Nije slučajno, Jure se tako izborio da po terenu može raditi što ga je volja.

Dovoljno je reći: dolazi investitor, bit će radnih mjesta, pa se pred njim svi, taktikom noja, saviju u predjelu leđa – kičmobolja isključena jer kičma za to nije potrebna – te zabiju glavu u pijesak i naguze se. Pa što im uleti.
Otvori li tako Jure kamenolom u Mujinu ambijentnu, bit će radnih mjesta kojima se Jure nije ni nadao.Evo prijedloga: uz malo marketinga dovoditi goste, turiste, prodavati im ulaznice, i pustiti da gledaju: "Vidite što mi Hrvati imamo, dva kamena doba na jednom mjestu, toga nema nigdje u svijetu."

Izvor : Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (18)

  • (Gost_9282)

    Autoru članka bi malo obrazovanja dobro došlo. Zlobe ima dovoljno.
    Nigdje u članku ne piše o tome kako naziv Mujina pećina dolazi od toga kako su naši ljudi izgovarali riječ muha (poznati vic o tri imena s F: Pilip, Vrane i Vabijan) , dakle umjesto Muhina pećina - Mujina pećina. On cijelo vrijeme veselo (i zlobno) priča o neandertalcu Muji. Ne kažem da je ono što se dogodilo s imenom najsretnije, ali kod članka ove duljine mogao je bar malo više mjesta posvetiti činjenicama (a ne zlobi)
    Osim toga neandertalac nije predak čovjeka. Čovjek i neandertalac imaju zajedničkog pretka, grane su im se odvojile prije nekih 400.000 godina. Imaju i nekih zajedničkih gena koji su vjerojatno došli kod kasnijeg miješanja. Dakle: Mujina p.dolazi od muha, a neadertalac nije čovjekov predak, imaju zajedničkog pretka, oni su rodijaci. Možda rodijak Mujo, kad autor već tako voli.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_4192)

    goste9282 sve stoji ali zašto na tabeli (oznaci na prometnom znaku) piše JURINA pećina.

    oko 1 godine prije
  • Gost (Gost_4224)

    Pa valjda upravo zato jer većina ne zna razlikovati osobno ime i lokalni naziv za muhu.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1179)

    Zato jer je Jure rvat katolik, a Mujo muslimanska izbjeglica :D:D:D

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8125)

    jure je katoliban a mujo je muđahedin

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8218)

    Zašto baš Jure? Jure je muško ime latinskog porijekla. Ime je izvedeno od Juraj koje dolazi od latinskog Georgius od grčki Georgios - koji obraduje zemlju. Od georgos - zemljodjelac, ratar. Opet problemi..
    Dolazi iz grčkog, šta nekome vuće na pravoslavlje?!
    Znači ratar, a neandertalac s motikom baš ne barata:)

    Pećina Hrvoja Katolika bi bila ono, baš:D

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7978)

    Pitalo gospodju Babin prije koji godinu, mislim g. Milanovic-gradski vijecnik, zasto Mujina pecina? Ka ono-nije ovo Bosna? Pola gradskog vijeca porijeklom od Livna se uglas slozilo i zatrazilo da se pre-imenuje u Juru. Valjda zbog lakseg navikavanja naseg gradanstva koje masovno odlazi u svim slobodnim prilikama u tu rupu u stijeni. Mislim i da je g. Maglica rekao par besida o tom problemu. G. Peric iz "Punim jedrima" ili kako je vec plovio s Berketom nesto je dobacio iz klupe i izazvao salvu smijeha kod Ivanovica, Renica i ostalih naturaliziranih Kastelana koji su podrzali prijedlog o promjeni imena te neke jame put Labina. G. Maglica, koji je mislio da ribolovno drustvo iz Kastela djeluje pod imenom Nebojsa, a kako je bio prvi do govornice odnosno gde. Babin, zatreptao je okicama i doticna je rekla: "Ako je to stav Vijeca mi cemo to promijeniti!". Istina Bog, pokusala je prvo objasniti zasto Mujina, koje muhe i ostale dosadne razloge ali strah da ce mozda koji Bosanac,

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7978)

    putnik namjernik, pomisliti da ce moc stat kod Muje i mozda kao u zadnja dva desetljeca ostati, nije proslo kod nasih vijecnika. Zasto? Zato sto je to blize Trogiru i teznje da Kastela postanu Vatikan u Italiji odnosno Bosna u Hrvatskoj nebi se ostvarile. Zato Jurina pecina ostaje dalmatinska, a Kastela zna se.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_160)

    "goste9282 sve stoji ali zašto na tabeli (oznaci na prometnom znaku) piše JURINA pećina."

    Iz istok razloga zašto su sratočani prominili ime sela Sratok u Bogdanovići, a danas mantraju da se nije zba lo Sratok, nego SVratok. I iz istog razloga zašto su se Prdići prikrstili u Perdiće.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8699)

    koliko ja znam ime Jurina pećina je nastao kada je izvjesni mujo Ivković odlućija da to neće biti mujina pećina već Jurina pećina eto ti ga na.
    p.s.živa istina

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8218)

    http://img2.owned.com/media/images/2/3/0/6/23063/finding_a_wife_was_much_simpler_back_then_540.jpg

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8154)

    Jadni li smo,a di su Hrvatske sume. Kako su one dozvolile ovu devastaciju?Di je nacelnik Skelin u cijeloj prici?

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3127)

    sve skupa SRAMOTA!!! cili svit čuva kulturno povijesno nasljeđe, a mi devastiramo ono na čemu nam cili svit zavidi. radi neznanja i sitnih interesa.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6240)

    Ovome šta spominje "katolibane"u usporedbi sa mudžahedinima volila bi da mu život donese na put jednog islamskog radikala pa da vidi jasnu razliku i začepi pogana usta jer "sudit će vam vaše i riječi i djela"

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1233)

    kastela su puna neandertalaca..;)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_160)

    "Ovome šta spominje "katolibane"u usporedbi sa mudžahedinima volila bi da mu život donese na put jednog islamskog radikala pa da vidi jasnu razliku i začepi pogana usta jer "sudit će vam vaše i riječi i djela""

    Več su se križarski ratovi vodili i to ne u evropi, a započeli su ih nazadni kršćani.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_160) (Gost_9071)

    bila je bolesna kad se to učilo u školi

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8213)

    Ne znam samo šta vas drži u nazadnom zapadnokrscanskom svitu ima naprednih istocnomuslimanskih zemalja samo šta tamo nemos bit ateist nego musliman il ode glava pa vi izvolite kad vas kršćanstvo sputava

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara