NAJVEĆA GRADINA I NAJSTARIJI NALAZI
Područje Kaštela ima bogatu povijest, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta, a među njima je čak dvadesetak gradina, ostataka nekadašnjih naseljenih mjesta. U posljednjih nekoliko godina stručnjaci istražuju upravo jednu od njih, onu na lokalitetu Birnja, gdje su se u proteklih nekoliko tjedana izvodili intenzivniji istraživački radovi.

Radi se o gradini, koja je sa svojih 73 tisuće metara četvornih jedna od najvećih na istočnoj strani Jadrana, koju su do sada više puta spominjali u različitoj literaturi Vjekoslav Omašić, don Ante Škobalj, Mladen Nikolanci, Ivo Babić i drugi.

Projekt arheološkog istraživanja na Birnju prvi je započeo Tonći Burić iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika prije devet godina, koji je sa svojom ekipom u narednim godinama izveo nekoliko manjih istraživanja, da bi se ove godine, prije pet tjedana, započelo s opsežnijim istraživanjem, zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i Grada Kaštela.

- Gradina na Birnju spominje se u povijesnoj i arheološkoj literaturi, a između ostalog i u Praistoriji jugoslavenskih zemalja, gdje stoji da je to velika željezno dobna gradina. No, naša ispitivanja do sada nisu donijela pronalazak niti jednog dijelića iz željeznog doba. Do sada smo zaključili da je karakteristika ove gradine to da nema kontinuieta, a najstariji nalazi su iz neolitika, rane i srednje bronce, a nema jačih naseobinskih nalaza iz kasne bronce, željeznog doba... naveo nam je neke rezultate dosadašnjih istraživanja Tonći Burić.

Na području biranjske gradine pronađena su dva vijenca bedema, koji opasuju sjever zakošene padine. Ostaci vanjskog bedema dugi su oko 800 metara, dok je drugi prsten bedema dug oko 350 metara.

- Iza svakog bedema su bile nastambe, na donjem dijelu bedema jednostavne kolibe od drveta, a na gornjem bedemu imamo objekte zidane žbukom ili suhozidom. Na jednom nalazi datiraju, prema naznakama,  iz pretpovijesti i kasne antike, a na drugom iz kasne antike. Do sada smo na Birnju „odradili“ pet sondi, odnosno istražili ograničeni dio terena, nešto više od 600 metara četvornih, jer sustavno istraživanje nema svrhe jer se tu nalazi mnogo praznog prostora. Nakon približno deset sondi utvrdit ćemo gdje se nalaze gušće koncentracije i na tim područjima izvodit ćemo sustavna istraživanja – kazao je Burić, koji je ustvrdio da naznake kazuju kako je ova gradina postojala u svrhu stočarstva, te zbog toga nije otkriven kontinuitet naseljenosti.

- Na ovom nalazištu pronašli smo i jedno malo kasnoantičko groblje uz donji bedem. Tu je pronađen i jedan novčić iz vremena cara Justinijana, a dva novčića, iz 3. i 6. stoljeća pronašli smo i na gornjem bedemu. Među nalazima kroz nekoliko godina tu su još razni tipovi amfora, obilje keramike, dijelova vrčeva, zdjela te lonaca, brusevi, noževi, čavli, dio dva žrvnja, ostatke životinjskih kostiju s jelovnika... Došli smo i do podnica pojedinih objekata te utvrdili da su neki podovi od nabijene zemlje, dok je dio od žbuke – nabrojio je Burić.

Prije pet godina u projekt istraživanja Birnja uključio se i Muzej grada Kaštela,, koji je zadužen za istraživanje prapovijesnog razdoblja.

- Muzej je do sada istražio dvije sonde na položaju Njivice i započeli smo jednu sondu na području Bovan, Rezultati su doista interesantni jer su po prvi put na jednom gradinskom nalazištu pronađeni tragovi mlađeg neolita, s brojnim nalazima od kamena pa mogu kazati da su utvrđeni datumi na ovom lokalitetu dosada najraniji datumi sa gradinskih položaja u Dalmaciji.

Inače, radi se o slojevitom lokalitetu, sa 6 tisuća godina naseljavanja, povremenog ili stalno, na kojem će biti potrebno još dosta znanstvenog rada, pa se nadam da će se istraživanja u godinama koje dolaze i nastaviti – kazao je ovom prilikom ravnatelj kaštelanskog Muzeja, Ivan Šuta.

Tonći Burić najavio je izradu plana za daljnje djelovanje na Birnju, pri čemu je, ne samo kao arheolog već i predsjednik društva Bijaći, iznio dio plana po kojem bi cijeli kompleks Birnja trebao u budućnosti funkcionirati.

- Biranj sadrži tri važne sastavnice, jaku arheološku komponentu, prirodoslovni segment jer je riječ o parku prirode sa preko tisuću različitih biljnih vrsta te tradicionalno svetište.

Nastojat ćemo da na tom području ne bude građevinskih intervencija, potrebno je samo održavanje, markacija staza, postavljanje info tabli... – naveo je Burić, koji se novim istraživanjima na ovom području nada s potporom nadležnih,

Ujedno, neslužbeno je najavio kako će 2017. godine Kaštela biti domaćin Skupštine Hrvatskog arheološkog društva, kada će se svi imati priliku upoznati s nalazima s Birnja.

Ovom prilikom arheolozi su uputili zahvale HGSS-u Kaštela, Bratovštini Sv. Ivana iz Kaštel Lukšića, Ministarstvu kulture te Gradu Kaštela, s naglaskom na Odjel za društvene djelatnosti, koji su im, svatko na svoj način, pomogli u realizaciji ovih istraživanja.

Foto: Ante Majić


KOMENTARI:

Stari Komentari (9)

  • (Gost_4147)

    Eto ga na, u Kaštelima se već stoljecima bespravno gradilo...

    oko 1 godine prije
  • Biranj (Gost_1142)

    Hvala arheolozima, napokon su počeli dokazivat ono šta mi svi odavno znamo: "Biranj" je puno stariji i od najstarijeg!

    oko 1 godine prije
  • sedan seli (Gost_3094)

    :) :D :odali je biranj stariji i od stoljeća sedmog?!? :p :( ;)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3032)

    Jema i vojni penzioneri.Triba čako zaradit Ee

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6243)

    Ko vas plača Bog mu pamet prosvitlija.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2679)

    sedan seli (Gost_3094)

    :) :D :odali je biranj stariji i od stoljeća sedmog?!? :p :( ;)

    Naravno da jest, pa piše u članku "...a dva novčića, iz 3. i 6. stoljeća..."
    To su novčići koje su primali od tadašnjeg grada za djelovanje udruge...

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7193)

    Meni su uvijek govorili da su tu naši stari došli iz Bosne. Zato je babo doša devedesetih.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6213)

    Triba prokopat cilu Hrvatsku, ko zna ća bi našli; ali bi jedino tako rješili problem nezaposlenosti.
    Ma puno pametni judi jema ovod,vidite kako se dokazuju....ma puno lipo.....

    oko 1 godine prije
  • (Gost_9180)

    Bravo arheolozi!

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara