Nalazimo se u periodu ekstremnih vrućina u kojem  najviše dnevne temperature prelaze 35 stupnjeva pa prenosimo tekst Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u cijelosti.

Preporuke za zaštitu od vrućina

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

Neke od preporuka su:
•           Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
•           Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
•           Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
•           Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge, i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
•           Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
•           Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
•           Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

•           Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
•           Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
•           Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
•           Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
•           Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
•           Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
•           Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
•           Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
•           Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
•           Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
•           Potražite sjenu.
•           Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
•           Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
•           Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
•           Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomognite drugima

•           Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.
•           Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
•           Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
•           Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
•           Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
•           Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
•           Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
•           Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;
•           Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,
•           Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;
•           Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.


KOMENTARI:

Stari Komentari (8)

  • (Gost_8140)

    Hvala!

    oko 2 godina prije
  • (Gost_3858)

    starinski savjet: kupat se do 10 sati . izist štagod i kroz podne leč. popodne kupanje od 5sati. ponistre priškurit.ne visit po štekatima ispod plastičnih i drugih tendi a to šta ima malo lada zahvalit onima koji grade kuće i zgrade sa ogromnim prozorima, sa zidovima obloženim staklom i metalnim limovima, betoniranim ulicama punih auta. mi smo imali prašinu, imali smo livade ,imali smo borovinu, imali smo tamarine i druga stabla e, ali danas imamo ovo da to nije zdravo i treba cilo selo ili grad obuč u beton.nema veze kure klime, kure sokići

    oko 2 godina prije
  • (Gost_1090)

    Mogli su splićani posadit 3000 koštela po svojim ulicama, a ko brani nama???
    Samo triba pokrast motorke ovim tuljanima iz komunalnog pogona!!!
    Ništa ne rade nego pilaju!!!Samo šteta i trošak od njih!!

    oko 2 godina prije
  • gost 6190 (Gost_5169)

    tako je goste 3858,nekad je sve bilo puno bori,tamarini,ludala bi dica guštala.a ova današnja dica samo pilje u mobitel,to se zaboravilo igrat.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2170)

    po noći uzest deku (sukanaca nema) i poć na rivu i porat pa leč na šentadu ili na zidić, nočno kupanje je bilo ispod šimunerčeve kuće ,kod spomenika i na portu. to su nama bile klime i bibiti

    oko 2 godina prije
  • gost 6190 (Gost_9515)

    jema je svak vrimena za svakog,a danas svi trče,niko više nikog ne vidi,a di je ono kad bi dica ,ma ča dica cili kvart bi odija u šetnje,na baje oko broda.:(

    oko 2 godina prije
  • (Gost_3113)

    a di je ono kad smo se igrali na kukalo i sakrivali se po tuđin dvorima, ispod balatura pa i po konoban a niko nikad nije reka da mu se nešto taklo a kamo li odnilo.na brcu novskon sidilo bi se oko palme ,ispod šimerine kuće, ispod lože momčiči " junaci" petričevi i drugih koji su tu i nočivali. znali bi i zaojkat.bija je život ka u talijanskim filmovima. kad bi mater zagrmila "ajde doma, otac dolazi" dizalo se pod mus

    oko 2 godina prije
  • (Gost_1439)

    U Splitu se posadilo 3000 stabala po gradu, a u nas je toliko stabala nestalo. Malo bura, malo prirodna selekcija, a najviše motorne pile komunalaca. Prolazim jučer Polinovcem po najvećem suncu pa je ugodno u ladu, a oni bi pilali kostele u Polinovcu, kestene u Štafiliću, čemprese u Starome...SRAMITE SE!!

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara