hren
 

NIŠTA BEZ IZMJENA ZAKONA O RADU
Solinski AD Plastik i Lipikglas zainteresirani su za uvođenje "neradnog petka", mjere namijenjene poslodavcima koja bi trebala rezultirati zadržavanjem radnika u trenucima kad nema posla. Obje su tvrtke potvrdile da pregovaraju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), no realizacija još nije dogovorena. Kako kaže Danijel Zadjelović iz Lipikglasa, na neka pitanja još se čekaju odgovori.  "Ako tako budemo mogli kompenzirati manjak posla, to ćemo sigurno iskoristiti", kaže Zadjelović za Poslovni dnevnik.

Neradni je petak jedna od ovogodišnjih ciljanih mjera za poslodavce HZZ-a. Od 444 milijuna kuna, koliko se ove godine izdvaja za mjere za poticanje zapošljavanja, što je povećanje od 24 posto u odnosu na prošlu godinu, za potpore poslodavcima  namijenjeno je čak 100 milijuna kuna. Osim neradnog petka, za koji se po radniku može dobiti maksimalno iznos minimalne plaće, odnosno 2244 kn mjesečno, paket mjera uključuje sufinanciranje doprinosa za mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima cijelu godinu (tzv. stalni sezonac) i ostanak u zaposlenosti, koji predstavlja sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca. Iako Vlada ozbiljno planira tim mjerama spriječiti brzorastuće pokazatelje nezaposlenosti, interes poslodavaca zasad izostaje.

U Cemexu spašeno 400 radnih mjesta

Prošle je godine potporom za očuvanje radnih mjesta bilo obuhvaćeno ukupno 170 osoba. Potporu koja je predstavljala sufinanciranje do maksimalno 20 posto plaće za radnike i skraćeni radni tjedan mogli su koristiti samo oni poslodavci koji nisu imali nepodmirenih obveza prema državi. Samo 50 osoba bilo je obuhvaćeno mjerom obrazovanje zaposlenih s ciljem zadržavanja radnih mjesta te je za 17 osoba sufinancirano zapošljavanje kod drugog poslodavca. Uvođenjem neradnoga petka prošle je godine spašeno oko 400 radnih mjesta u Cemexu. Kako kaže Mladen Radić, sindikalni povjerenik u toj tvrtki, Cemex je za prvih šest mjeseci 2012. dobio potpore HZZ-a s mogućnošću produljenja. No, kako nakon isteka tog roka Zavod nije imao novca za nastavak sufinanciranja te mjere, radnici i sindikat su se dogovorili s poslodavcem. "Odrekli smo se božićnica i regresa kako bismo sebi financirali taj skraćeni radni tjedan. Tijekom cijele prošle godine na taj način ne samo da smo spasili sva radna mjesta nego smo spasili i plaće koje uopće nisu padale", ističe Mladen Radić iz Cemexa.

Administrativni problemi

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu da sve svoje članove i te kako informiraju o novim mogućnostima i potporama HZZ-a, no poručuju da bi se država, kako bi potaknula zapošljavanje, trebala najprije usmjeriti na uklanjanje niza zapreka s kojima se suočavaju poduzetnici u svojem poslovanju. "Problemi su kašnjenja u plaćanju, previsoko opterećenje raznim nametima, administrativne barijere, pristup kapitalu i financijama", ističu u HUP-u. Potrebe za radnom snagom i oblici zapošljavanja na suvremenom tržištu rada znatno su se izmijenili u usporedbi s razdobljima u kojima su kreirani zakonski oblici zapošljavanja kakve danas poznajemo u RH, objašnjavaju u krovnoj udruzi poslodavaca, ističući kako se to posebno odnosi na Zakon o radu, piše Poslovni dnevnik.


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_4024)

    Lazu oni u cemex te godine nisu ali su slijedece godine ponudili stimulativne otpremine,ali nisu ljudi dobrovoljno otisli danima su ih menaderi vrbovali i prali mozak to je tezak mobing a mladenu bi bilo bolje da se niti ne javlja.Njihov placenik koji cuva svoje i zenino misto....sramite se

    oko 6 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara