Banner TOP

 
NAŠ SURADNIK ANALIZIRA MANJKAVOSTI NOVE VLADINE STRATEGIJE
Lijepo je bilo, gotovo dirljivo, čuti premijerku Kosor kako podupire nastavak izgradnje autoceste od Zagreba prema Sisku i divi se snazi naše mehanizacije. Tako ćemo, eto, u krizi zaposliti našu građevinsku operativu, osigurati plaće za tisuće radnika i brojne kooperante, a novac iz proračuna, uložen u cestogradnju, bit će generator njegova punjenja i oporavka gospodarstva.

Bolje ne može. Zapravo, to i nije originalno, pa nismo trebali izmišljati toplu vodu. Sve je već pokazao, i dokazao, američki predsjednik Roosevelt, pokrenuvši 1933., u velikoj krizi, New Deal.
Forsiranje

No, kako je to kod nas uobičajeno, u provjereno dobroj strategiji kriju se dvije “mine”, koje dovode u pitanje cijeli projekt. Zbog čega, umjesto autoceste, koja zasad vodi prema nigdje, a u doglednoj budućnosti zasigurno neće biti rentabilna, ne gradimo prometnice za kojima vapi Hrvatska i koje bi, već sutra, višestruko oplodile uloženi novac.

Prvenstveno u forsiranu izgradnju četverotračne prometnice od Solina do Ravnica iza Omiša, odnosno od Trogira do Makarske i autocestu od Žute Lokve do Rijeke. U prvom bi se slučaju prometno preporodio središnji dio Dalmacije, uz nemjerljive koristi za turizam, gospodarstvo, sigurnost i ekologiju.

Time bi se splitskoj regiji vratio dio duga za prometno i gospodarsko zapostavljanje protekla dva desetljeća. Spojnica od Žute Lokve prema Rijeci potakla bi i znatno povećala priljev talijanskih turista u srednju Dalmaciju, tijekom feragosta. Svaka kuna uložena u te projekte ostvarila bi deset puta brži i veći povrat nego ulaganje u prometnicu čije je otvaranje proslavljeno.
Treći projekt

Treći projekt po važnosti je četverotračna spojnica Poljud, mostom prema Kaštel Sućurcu i tunelom kroz Kozjak prema Dalmatini. Time bi se autocesta prema Zagrebu skratila za 22 kilometra te bi, zbog višestruke važnosti tog projekta, to bilo vjerojatno najisplativije hrvatsko ulaganje u povijesti.

Kad-tad pokrenut će se izgradnja “premosnice” preko Knina, do Karlovca, “Savkinom trasom”, čime bi se udaljenost dva najveća hrvatska grada skratila na samo 325 kilometara. Druga je stvar što se nitko nije zapitao zbog čega nisu napravljene nove građevinske kalkulacije.

Jer kad je alternativa da mehanizacija stoji, a radnici nemaju posta, mnogi bi bili sretni da mogu raditi i u pola cijene u odnosu na “zlatna vremena” otprije nekoliko godina. Nitko, u ime “viših interesa”, nema pravo plaćati više od trenutačno realne tržišne cijene, jer se novac može uložiti bolje.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Komentari (12)

Dodaj komentar

0 / 1000 Ogranicenje dužine komentara
Vaš komentar mora biti dužine od 1-1000 znakova
pravilima komentiranja.

Zadnji komentari

ignacijo radunić brico je čist ka suza i nebi on reka jednu za drugu
nečete vi kako vi mislite. gledat će te priredbe i ono šta van oni daju da gledate jer se oni s tim priredbama diče i sebi slavu dižu,a...
oli nečemo poč u Lidla kupit sladoled
Bila sam na ovoj prigodnoj predstavi djece o djeci i sa svojom djecom u čast legendarnih kaštelanskih ljubavnika Miljenka i Dobrile. Za...
Rezultati četvrtfinala, petak 31.07: 20.00 INTER KL G5 - KREMA 10:7 21.00 C.B.TWISTER - ALU BRČIĆ 8:6 22.00 C.B.LEONARDO SPLIT ...
Dobro si pita goste 2239. Jer stalno o njima da sam počeja ženu zvat Dobrila
Goste 1176 ti ovog pošalji u Melburg neka se tamo slika a sigurno ima za put jer mu je penzija oko8 000 kune a mi u hrvatskoj koju smo...