hren
 
KAŠTELA OD PRAPOVIJESTI DO SREDNJEG VIJEKA
U Bijaćima je u sklopu prostrane antičke villae rusticae na položaju Stombrate početkom 9. st. nastao vladarski posjed hrvatskih knezova Trpimirovića koji postupno prerasta u jedan od većih feuda kraljevskog teritorija. Trpimirovići obnavljaju starokršćansku crkvu (vjerojatno sv. Ivan) s baptisterijem te je posvećuju sv. Marti. Crkva se spominje u ispravi kneza Muncimira iz 892. kao mjesto izdavanja vladarskih povelja i u natpisu na ciboriju crkve.

Jačanjem kraljevskog feuda villa na Stombratama i crkva sv. Marte postaju središtem gusto naseljenog prostora o čemu svjedoče tri dosad otkrivena ranosrednjovjekovna naseobinska groblja (oko sv. Marte, Stombrate, Lepin) s karakterističnim grobnim nalazima dalmatinsko-hrvatske grupe od 9. do 10. st.

Crkva

Arheološkim istraživanjima otkriveni su ostaci trobrodne crkve s jednom četvrtastom apsidom i bogati fundus kamenih spomenika od starokršćanskog do predromaničkog doba (6.-10. st.).
Crkva pripada tipu trobrodnih građevina s istaknutom središnjom pravokutnom apsidom i dvije bočne u ravnom završetku zida bočnih brodova. Brodovi su odijeljeni zidanim stubovima izduženog
pravokutnog presjeka, kao u većini crkava 1. pol. 9. st. Na sredini pročelja je zvonik. Najbliže tipološke analogije nalazimo u sjevernoj Italiji, na prostoru akvilejske patrijaršije. Titular crkve ukazuje na karolinško porijeklo, kao i ime svećenika Gumpertusa koji gradi crkvu, te namještaj koji se natpisom i dekoracijom veže uz akvilejski prostor.

Nalazi četverostranog ciborija i ulomaka nadvratnika s natpisom arheološke su potvrde izravnih veza Trpimirovića s franačko-akvilejskim kulturnim krugom u razdoblju kristijanizacije.

Kameni spomenici

Arheološkim iskopavanjima 1902.-1905. pronađeni su arhitektonski dijelovi šest nadvratnika s natpisima uklesanima na prednjoj strani. U njima se isključivo spominju klerici, đakon i prezbiter Gumpert te prezbiter Gracijoz, kao osobe zaslužne za izgradnju crkve. Posebnu grupu čini pet dijelova nadvratnika s imenom misionara Gumperta, koji se spominje četiri puta, a koji se kao klerik za svoje misionarske službe u sv. Marti uzdigao od ranga đakona do ranga prezbitera. Nadvratnici koji spominju Gumperta su nastali u relativno kratko vrijeme, između 830ih i 840ih.

Tijekom istraživanja 1902.-1905. pronađen je niz ulomaka ciborija. Najveći broj ulomaka otkriven je na prostoru nekadašnje ranokršćanske i predromaničke krstionice. Na temelju pronađenih fragmenata rekonstruiran je četverostranični ciborij.


KOMENTARI:

Stari Komentari (11)

  • (Gost)

    Uuuu a šta je dobro grožđe i vino s tog lokaliteta, biće zbog blizine crkvice...ozbiljno ne zezan se.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    šta niste pokazali pristupni put tom lokalitetu ja mislim da se Trpimiroviči okreču u grobu ako odozgo vite ko skrbi tim prostorom

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Je imaš prav 153 put je katastrofa, foše (potoci) zatrpane smećem i draćom, put svako malo razruje kiša, povremeno se nasipa ali to ne vridi jer nema di voda otjecat kad je kiša pa ga razruje. Triba to malo sredit, osvijetlit i prezentirat turistima koji dolaze u Split, Trogir i ovod, da obiđu lokalitet i uživaju u njemu. koliko znan na sjevernoj strani je lipi uredni vinograd i masline, preko puta staklenik sa cvijećem pa bar malo ulipša sliku...Tu je i otpad iz Novakove uljare koji smrdi za poludit pa bi turisti trebali nosit maske na nosu...

    oko 9 godina prije
  • gost149 (Gost)

    Zamislite da amerikanci imaju takve spomenike,koliko bi filmova snimili a 99 posto kastelana nezna nista o povjesti tog lokaliteta srca hrvatske drzavnosti.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Na ovom bi lokalitetu trebali naši budući predsjednici položit zakletvu!!!

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    :roll :eek :upset :zzz :sigh

    oko 9 godina prije
  • (Gost_1220)

    danas sam slučajno naišao na crkvu vidio starohrvatske gobove i oduševio se...a naš nisu napravili ni put do nje...jedna velika sramota, a šta je najgore pitao sam mještane i oni nemaju pojma šta se tu nalazi..sramota :upset :upset

    oko 7 godina prije
  • ivona (Gost_8162)

    tribalo bi to urediti zbog nas, da se mi imamo čime ponositi a ne sve radit zbog turista!!!!

    oko 7 godina prije
  • _5228 (Gost_2370)

    Nedavno smo prijateljica i ja snimile neke dobre fotografije tamo. U rckvu smeće, metle, sviće, osušeno cviće..bezveze. Izgleda kao neko skladište, a prelijepa je. Tužno je kako se mi odnosimo prema našoj baštini. Onda se bunimo ako netko ustane protiv riječi Hrvat. Razmišljam hoću li glasati za EU, najradije ne bih jer se od 7. st.borimo za svoja prava i svoj narod, ali ka vidim kako obezvrjeđujemo svoju baštinu, onda bih radije da sam razočarana strancem nego svojim čovikom. Smeće, nered, primitivizam. To smo mi.

    oko 7 godina prije
  • (Gost_2677)

    Od stoljeća 7. se borimo za svoja prava i svoj narod? Uz najveću skromnost i poštovanje usudit ću se reći da smo u tom stoljeću došli ovdje kao ništa drugo nego nepismeni divljaci koji ništa od svojeg ovdje nisu imali, a kamoli svoja prava, i razorili, npr, Solin, čiji su stanovnici živjeli tu puno prije nego što smo mi nahrupili i nametnuli se na ove prostore. Gdje su njihova prava iz stoljeća 7., ako ćemo tako gledati na stvari?

    oko 7 godina prije
  • (Gost_2677)

    Isto je toliko žalosna činjenica da Solin još nije stavljen pod Unesco. U sv Marti bar slave obljetnice. Žalosno je što je samo to, ali eto....Najžalosnije je baš to, po meni, što mještani nemaju pojma o tome...A busamo se u prsa Teslom, Klovićem....

    oko 7 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara