U Kaštelima, ima ih sedam, uvijek je bilo dobra vina, pače ga je bilo, kažu jedni, ka nigdi na svitu. I bivalo ga je i onda kad bi urod podbacio, kad bi krupa obila grožđe, kad bi peronospora potrgala sve i prije jematve... Ovdje su bačve vazda bile pune, kako o Božiću tako i o Uskrsu i po Sv. Iliji. U Kaštelima, pripovijedaju gostioničari koji su se otamo opskrbljivali vinom, bačve se nikada nisu praznile.
ČUVENI AMERIČKI VINAR MILJENKO GRGIĆ FINANCIRAO PODIZANJE ZNAMENA U KAŠTELIMAU Kaštelima je, na predjelu Gospe Stomorije, u sklopu Biblijskog vrta, zasađen neobičan vinograd. U 12 redova posađeno je po isto toliko vinovih loza, a osim autohtonih kaštelanskih sorti — crljenka kaštelanskog (zinfandela), ninćuše, glavinuše, jutuna i babice — u vinogradu rastu i sorte koje se smatraju najbližim srodnicima crljenku: plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička (babić), vranac, drk i plavina.
Iz 'Večeri dalmatinskih vina' dobili smo interesantne podatke o vinima iz Kaštela, ovaj put iz prošlosti (1941.godina). Naime, te su godine talijanske vlasti provele prikupljanje uzoraka i ispitivanje vina za sljedeća područja:
OK, bezbroj puta ste već čuli priču o Dalmatincu koji je iz siromašnog sela otišao u Ameriku, ostvario američki san i postao tako uspješan da za njega zna cijela Kalifornija. Ali ova priča je, iako slična, sasvim posebna. Za Dalmatinca iz ove priče dugo se nije znalo odakle potječe, a kako je bivao sve popularniji (nema, recimo, hollywoodskog glumca koji se nije s njim družio) tako je i misterija njegova porijekla sve više budila maštu poklonika.
Kao što smo već pisali u organizaciji PZ-a Kaštela Coop i Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela 'Bijaći' u nedjelju je održana treća po redu Večer kaštelanskih vina. Prikupljanje uzoraka vina, njih 73, provedeno je u tri kategorije, bijela vina, opoli i crna vina. Uzorci vina su ocjenjivani metodom sto bodova, koju je preporučio Međunarodni ured za vinovu lozu i vino. Ovom prilikom Vam donosimo poredak ocjenjivanih vina kao i popis vinara...
TREĆI PUT ODRŽANA VEČER KAŠTELANSKIH VINAKAŠTEL STARI - U organizaciji PZ-a Kaštela Coop i Društva za očuvanje kulurne baštine Kaštela 'Bijaći' održana je treća po redu Večer kaštelanskih vina. Prikupljanje uzoraka vina, kojih je ove godine bilo 73, provedeno je u tri kategorije, i to bijela vina, opoli i crna vina.
— Uzorke vina ocjenjivali smo metodom sto bodova, koju je preporučio Međunarodni ured za vinovu lozu i vino — kazao nam je mr. Goran Zdunić iz Instituta za jadranske kulture Split.
PROJEKT Oživljavanje starih sorti grožđaSenzacionalno otkriće od prije tri godine o tome kako je poznata američka sorta vinove loze zinfandel zapravo isto što i kaštelanski crljenak zasad su najmanje iskoristili sami Kaštelani.
Imena ninčuša, ljutun, glavinuša malo govore običnim potrošačima vina, a još su rjeđe čuli za primjerice mladinku, vlašku, rogozničku, babicu ili dobričić. No prije stoljeća i pol ova imena i te kako su mnogo značila među težacima i trgovcima vina u Dalmaciji, posebno u okolici Kaštela i na splitskom području. Od nekih sorata (glavinuša, dobričič) pravio se nadaleko poznati dalmatinski prošek koji se izvozio u Francusku, a francuski trgovci, zbog činjenice da su francuske vinograde već bile poharale trsna uš, pepelnica i peronospora, izvozili su dalmatinski prošeku Sjedinjene Države.
PZ Kaštelacoop predano su se prihvatili obnove vinograda autohtonih kaštelanskih sorti, posebno gotovo izumrlog crljenka, a svoje nasade vinovom lozom, da se ne bi oštetili, znaju obraditi i konjskim plugom. Čelni čovjek te kaštelanske zadruge, koja vuče korijene od 1903. godine, dipl. ing. Ante Vuletin nastoji oživjeti gotovo izumrlo vinogradarstvo na području između Splita i Trogira
Otkriće da je čuveno vino zinfandel pretka našlo u kaštelanskom crljenku već je obišlo svijet, no priča o tome odnedavno je postala još zanimljivija: davno presovani list loze mogao bi potvrditi pretpostavke da je zinfandelov predak vino tribidrag koje su pili i Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić. Prva DNK analiza nije uspjela, no uvjerenje znanstvenika da se radi o identičnoj lozi trebao bi potvrditi novi, složeniji i skuplji postupak
ZNANSTVENICI ZAGREBAČKOG AGRONOMSKOG FAKULTETA IDENTIFICIRALI SU 130 AUTOHTONIH HRVATSKIH SORTI VINOVE LOZE OD KOJIH JE OSAMDESETAK IZ DALMACIJEJeste li znali da je Hrvatska zemlja vrlo bogata autohtonim sortama vinove loze? I da je velika većina tog blaga hrvatskih autohtonih sorti upravo iz Dalmacije. Sačuvane su kao rijetki trsovi izgubljeni po vinogradima obale i otoka i u tijeku je tiha velika akcija kako bi se naše autohtone sorte sačuvale od definitivnog propadanja i zaborava. I ne samo to, nego se i slavodobitno vratile u život, na dalmatinske stolove, kroz butelje sjajnog vina po kojima će turisti i na nepcu nositi sjećanja na izuzetnost Dalmacije.
Odredba o 0,0 promila alkohola u krvi vozača ugrožava tradicionalnu kulturu pijenja vina u Dalmaciji, kao i poslovanje poduzetnika — ugostitelja, vinara i vinogradara. Stav je to poduzetnika ugostiteljske djelatnosti i "Vinum croatice" — Udruge vinara i vinogradara, o novom Zakonu o sigurnosti prometa, s kojim je novinare na jučerašnjoj presici upoznao Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Podružnice Dalmacija.
U povodu 4. obljetnice otkrića da je najomiljenija američka vinska sorta zinfadel zapravo kaštelanski crljenak, u Biblijskom vrtu pokraj crkvice Gospe Stomorije iz 12 st. postavljen je svojevrsni spomenik vinu i vinovoj lozi.
Svečanost je održana u nazočnosti tima znanstvenika koji su razriješili tajnu porijekla zinfandela dr. Ivana Pejića, dr. Edija Maletića i dr. Jasminke Karoglan-Kontić, te gostiju iz Amerike, koji su stigli u pratnji bivše gradonačelnice kalifornijskoga grada Yountvillea Mary Lou Hunt, koja je pak prije dvije godine s čuvenim kalifornijim vinarom Miljenkom Grgićem i inicirala bratimljenje gradova Kaštela i Yountvillea iz Napa Valleyja, kalifornijske doline zinfandel.
Udruga hrvatskih restoratera i vinara predložila je Saboru hitne izmjene nedavno donesenog Zakona o cestovnom prometu kojima bi se povećalo toleriranje alkohola u krvi sa sadašnjih 0,0 do granice 0,8 promila. Zakon koji ne tolerira ni promil alkohola u krvi vozača nije korektan prema ekonomskom imperativu receptivno turističke države, navodi se u prijedlogu. Udruga iznosi računicu po kojoj se, ako 500 tisuća osoba domicila - vozača, uz 100 tisuća turista, na dan popije čašu vina koja prosječno stoji 20 kn ostvaruje promet od 12 milijuna kuna.
