hren
 

USPUTNI RAZGOVOR
Početkom ovog tjedna obilježen je blagdan Svetog Martina ili Martinje, blagdan koji se vezuje uz običaj krštenja vina, kada mošt prelazi u mlado vino. Ti stari običaji zastupljeni su uglavnom u unutrašnjosti Hrvatske, dok se u Dalmaciji Martinje obilježava tek u pojedinim mjestima. Iako ne krste vino poput vinara iz Zagorja ili Međimurja, Dalmatinci ovih dana svom vinu također pokazuju posebne znake pažnje, jer posla u proizvodnji kvalitetnog vina nikada ne nedostaje.

- Oko vina se radi svaki dan jer onaj ko želi dobro vino mora o vinu i brinuti i pratiti svaku i najmanju promjenu. Sveti Martin i kod nas je važan datum jer oko tog datuma bi vino trebalo pretočiti, odnosno što bi mi rekli, dignit ga s taloga. Tako da već sada imamo naznake kakvo bi vino trebalo biti. Redovno se prate karakteristike vina, mirisi i okusi koji su sad u početnoj fazi– kazao nam je Emil Novak, kojeg smo kratko posjetili u njegovoj konobi ovih dana.

- Ovako na početku, mogli bi zaključiti da će vino  ove godine biti dobro iako je godina pomalo bila klimatološki neobična, sa izuzetno hladnim svibnjem u vrijeme kada je vegetacija krenula i velikim vrućinama tijekom ljeta. Tako sam ja ove godine imao nikad kasniju berbu. Bijelo grožđe koje inače beremo u drugoj polovini kolovoza ove smo godine brali kad smo zagazili u rujan, dok smo crno brali u listopadu. Unatoč svemu, prema mojim saznanjima, u Kaštelima će krajnji rezultat ipak biti dobar. Možda neće biti godina za pamćenje, ali će biti dobra godina -  komentirao je ovu vinsku godinu Novak.

Poput većine kaštelanskih vinara, Novak u svojoj konobi proizvodi i bijelo i crno vino te opolo. Uglavnom se radi o sortama udomaćenim u Kaštelima.

- Iako se poneki vinari odlučuju za proizvodnju vina od samo neke sorte, uglavnom se radi o proizvodnji vina od cijelog niza različitih sorti, posebno kaštelanske babice,  autohtone sorte koja je potomak plavca malog, kao i vlaške koja se osim u Kaštelima uzgaja i u trogirskom zaleđu i na nekim drugim lokacijama. Sve više se uzgaja crljenak kaštelanski, kao i maraština i pošip, dalmatinske sorte koje su već etablirane – nabrojio nam je Novak, naglasivši da je u isto vrijeme nekih sorti sve manje u Kaštelima, no kako je, bez obzira o kojoj se sorti radi, važno održavati dobru kvalitetu grožđa pa samim tim i kvalitetu vina, a da je tako pokazuje i to što su kaštelanska vina postala poznata u cijeloj Hrvatskoj.

Uz proizvodnju kivalitetnog vina kaštelanski vinari stvaraju i kvalitetan brend kaštelanskih vina, a posebno se to odnosi na članove udruge Kaštelanski crljenak.

- Mi u udruzi svakodnevno živimo kaštelanski crljenak i ostala kaštelanska vina. I pri tome stalno osmišljavamo kako ta vina prezentirati, raditi na njihovom brendu. Radimo to na mnogim natjecanjima, izložbama vina, kroz brojna turistička događanja, u susretima, posebnim večerima. O sve boljoj kvaliteti kaštelanskih vina svjedoče i sve bolji rezultati na tradicionalnoj Večeri kaštelanskih vina. Rezultati su vidljivi – ustvrdio je Novak, kojeg smo ostavili da i dalje budno pazi na vino u svojim bačvama u kojem će uživati mnogi, a nadamo se, ponekad i mi.


KOMENTARI: