hren
 
IME LOZE PRVI VRHUNSKI EKSPERIMENTALNI DALMATINSKI PROŠEK DOBIO IME PO MARCELU JELASKI, ZASLUŽNOM ZA RAZVOJ VINARSTVA U OVIM KRAJEVIMA
Prvi vrhunski dalmatinski prošek, koji je nabavljen na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, dobio je ime lani preminulog legendarnog Marcela Jelaske, jednog od trojice entuzijasta stručnjaka najzaslužnijih za opstanak i razvoj dalmatinskog vinarstva i vinogradarstva.

Dar unuci u Londonu

Prve boce eksperimentalnog prošeka "Marcel Jelaska" ing. Ante Vuletin, direktor kaštelanskog PZ-a "Kaštelacoop", jučer je u Splitu darovao Arijeli, supruzi pokojnoga Jelaske. Očiju punih suza ganuta i iznenađena gospoda Arijela zahvalila je svima koji su sudjelovali u ovom projektu i "odali počast Marcelu Jelaski. — Za mjesec dana udaje mi se unuka u Londonu. Bila je luda za svojim didom Marcelom i prošek nazvan po njemu bit će joj najlipši dar za pir — rekla je oduševljeno razgledavajući etiketu prošeka na kojoj piše "Tribute to Marcel Jelaska". Istraživanja dalmatinskog prošeka financira Ministarstvo poljoprivrede, a projekt je povjeren ekipi znanstvenika sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Vodi ga prof.dr. Jasminka Kontić-Karoglan sa suradnicima prof.dr. Edijetn Maletićem, doc.dr. Pavicom Tupajićem, prof.dr. Nikolom Miroševićem, studentom Darkom Preinerom, direktorom PZ-a "Kaštelacoop", ing. Vuletinom, vinarom Nikom Karamamom iz Konavala te mr. Goranom Zdunićem iz splitskog Instituta za jadranske kulture.

Cilj projekta je utvrditi koje su od dalmatinskih autohtonih sorti najpogodnije za proizvodnju prošeka. Odabrano je 11 potencijalno najboljih sorti: maraština, vugava, grk, prč, malvasija dubrovačka i pošip od bijelih sorti, te plavac mali, babić, lasina, glavinuša i plavina od crnih sorti. I dok se grožđe maraštine i malvasije dubrovačke suši po tradicionalnoj metodi na sijenu u Konavlima, o čemu brine vinar Niko Karaman, grožđe svih ostalih odabranih sorti već drugu godinu dovozi se u Kaštela. Tu u stakleniku PZ-a "Kaštelacoop" ing. Vuletin na odvojenim "policama" posebno suši svaku sortu također na starinski, tradicionalan način.

Uzorci u Jazbini

Svakih deset dana uzorke šalje na analizu na fakultet u Zagreb, a nakon što je grožđe prosušeno, na Agronomski fakultet se šalje i na vinofikaciju. Rezultati dosadašnjeg istraživanja, male količine čistih sortnih prošeka, čuvaju se u malim bačvicama u eksperimentalnom podrumu u čuvenoj Jazbini, vinarskom pokušalištu u Zagrebu. Što se za sada može zaključiti?

— Od bijelih sorti kao najbolje za prošek pokazale su se malvasija dubrovačka, koja daje zaista izvanredan prošek, te vugava. Od crnih sorti najbolji rezultati su za sada kod plavca malog i glavinuše, koju ponegdje još nazivaju i okatac, i koja je od davnine u narodu poznata kao sorta dobra za prošek - veli prof.dr. Edi Maletić, te dodaje:

- Prosušivat ćemo grožđe na tradicionalan način još ove godine, obavit ćemo analizu i onda donijeti konačni zaključak. Sva saznanja o prošeku stavit ćemo u jednu knjižicu-priručnik za ljude koji se žele baviti proizvodnjom prošeka, tradicionalnom dalmatinskom metodom, ali prilagođenoj današnjem vremenu, novoj tehnologiji i zakonima tržišta. Činjenica je da danas na tržištu ima samo nekoliko vrhunskih dalmatinskih prošeka i da prostora i te kako ima. To više što je vrijeme — na strani prošeka. U svijetu su izuzetno tražena i cijenjena desertna vina i cijena im je redovito takva da i zahtjevnu i skupu proizvodnju prošeka čini profitabilnom. Iskustva Italije, Španjolske i Portugala govore da slatka desertna vina donose i oko 30 posto veću dobit od proizvodnje drukčijih vina.

Piće za fešte i lijek

Prošek "Marcel Jelaska" napravljen je tradicionalnom metodom od vugave, grka, prča i maraštine i ima 14,2 posto alkohola. Napunjeno je samo 200 bočica.

- Za koju godinu bit će još izuzetniji. Svakom prošeku treba vremena, mora odležati. Pio sam prošeke stare i 50 godina. U Dalmaciji se prošek oduvijek pio za najvećih fešta. Čuvalo ga se za rođenje djeteta, onda zakapalo u zemlju i otvorili bi ga tek kad bi se taj sin ženio. To je bilo piće za najveće veselje i lijek za bolest - kaže ing. Ante Vuletin.

Marcel Jelaska zaslužan za međunarodnu zaštitu dingača

Tko je Marcel Jelaska? Čovjek koji je zaslužan što je uopće objavljeno vrhunsko djelo Stjepana Bulića. Posebno je radio na kolekcioniranju autohtonih sorti. Najzaslužniji je za međunarodnu zaštitu prvog našeg vina dingača 1961. godine. Bio je 15 godina član Generalne skupštine Office International de la Vigne et du Vin u Parizu, ekspert za vinogradarstvo UN-a u Afganistanu, Iranu, Indiji... Mnoge svjetske sorte je upravo on donio u naše vinograde. Posljednji put o legendarnom Marcelu Jelaski čulo se lani kada je nekoliko mjeseci prije smrti u 91. godini života sramotno, na zgražanje javnosti, deložiran iz svojega stana u Splitu. Posljednje mjesece života proveo je sa suprugom u staračkom domu.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (4)

  • (Gost)

    PRIJE OPLOL A SAD PROŠEK

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Molim?

    oko 12 godina prije
  • Milena (Gost)

    Da li u Kaštelima postoji agronomski fakultet?

    oko 12 godina prije
  • dalibor lazov (Gost)

    jeli u kastelima postoi netko ko hoce da radi sa uvoza na vinsko grozdje iz makedonije- tikveski region.radi se o posao koji e veoma ozbiljan i da se radi na dugorocnom

    oko 11 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara