KAŠTELANI NE ODUSTAJU TEK TAKO - PROMJENA GLAVNOG IMENA SORTE
Iako su, prema raspravi koja se vodila, razumjeli objašnjenje Ivana Pejića, Edija Maletića i Gorana Zdunića o razlozima promjene glavnog imena sorte Crljenak kaštelanski u Tribidrag, pri čemu je Crljenak kaštelanski postao jedan od sinonima naziva, većina kaštelanskih vinara okupljenih na okruglom stolu pod nazivom „Inicijativa - Ja sam Tribidrag“, to objašnjenje nisu prihvatili, a pri tome su pojedini od njih Pejića i Maletića direktno prozvali za pogodovanje velikom kapitalu.

- Inicijativa „Ja sam Tribidrag“ radi se za znanstveni skup koji će se sljedeće godine održati u Splitu i u ovom trenutku nisam o njoj spreman govoriti. No želio bih objasniti zbrku s imenom i zašto mi mislimo da je Tribidrag najbolje glavno ime za tu sortu – kazao je na početku svog izlaganja Ivan Pejić.

U izlaganju se Pejić osvrnuo na priču o otkriću Crljenka kaštelanskog u kaštelanskom vinogradu, znanstvenom dokazivanju da ima isti DNK kao američki Zinfandel i talijanski Primitivo, kao i o tome kako su upravo Pejić i Maletić sorti dali ime Crljenak kaštelanski te o kasnijem otkrivanju trsova Pribidraga na omiškom području. Potom je nazočne upoznao s otkrivanjem pisanih tragova o Tribidragu, o kojem je pisao Stjepan Bulić, a potom i Ambroz Tudor, o herbariju starom 90 godina u kojem je nađen list  vinove loze za koji je također ustanovljeno da ima DNK kao i Zinfandel i Crljenak kaštelanski te o pisanim izvorima starim oko 500 godina, u kojima se spominje Tribidrag.
Naveo je Pejić i kako se u novoj knjizi Janice Robertson, Julie Harding i Hozea Vouillamoza, Tribidrag navodi kao glavno ime za Zinfandel, naglasivši kako je knjiga u kojoj se spominje 1300 sorti pisana u skladu sa znanstvenim istraživanjima i otkrićima.

Maletić: Nitko vas nije izdao

- Oni su pri tome koristili pravilo najstarijeg dokazanog naziva, a svi ostali nazivi te sorte navedeni su kao sinonimi. Struka kaže da se glavno ime daje po principu zastupljenosti ili po drugom principu, koje je starije. U ovom slučaju postoji puno povijesnih dokumenata koji spominju sortu Tribidrag na više lokacija u Dalmaciji – ustvrdio je Pejić.

- Nije mi jasno zbog čega salve nezadovoljstva. Nitko nije zabranio upotrebu naziva Crljenak kaštelanski. U praksi glavno ime za vas, vinare i vinogradare ne znači ništa. Što će pisati na vašoj etiketi, kako ćete vino promovirati, odluka je na vama. Trenutno stanje vama može biti i ekskluziva jer onaj tko želi popiti pravi Crljenak kaštelanski morat će doći u Kaštela. Vi možete razvijati svoj brend Crljenka kaštelanskog i nitko vas nije izdao – kazao je u svom obraćanju Edi Maletić.


Edi Maletić i Ivan Pejić

Zbunjujuće za strance

S njim se nisu u porpunosti složili vinari koji su izlazili za govornicu, poput Janka Budanka, Ante Vuletina ili Vlade Perišina koji je kazao da se desetak godina razvijala priča o Crljenku kaštelanskom, a da će se sada izazvati šteta. Neven Vuina naglasio je kako osim dvoje proizvođača vina od ove sorte, svi ostali, njih 15-ak u Hrvatskoj čije je vino u prometu, upotrebljavaju naziv Crljenak kaštelanski te kako se većina izjasnila kako naziv na etiketi neće mijenjati

- Radimo sa strancima koji deset godina slušaju o Crljenku, a odjednom Tribidrag. Sve je ovo trebalo uraditi na suptilniji način, a ne inicijativu nazvati „Ja sam Tribidrag“ – zaključio je Vuina.

Uloga Rizman vinograda

Najkonkretniji u svojim prigovorima bio je Ivan Kovač, koji je jasno kazao kako mu je sve sumnjivo, posebno ako se pogleda kronologija događanja.

- U vinograde je ušao veliki kapital. Posadili su se vinogradi Rizman. Do promjene imena ne bi došlo da se ciljano nije išlo sa sadnjom Tribidraga i unaprijed se znalo da će se ime promijeniti. Oni veliki izaći će na svjetsko tržište s vinom po imenu Tribidrag, a nas ste doveli pred gotov čin – kazao je Kovač, a o tome da će veliki proizvođači poput obitelji Štimac i njihovih vinograda Rizman „pojesti“ male vinare, jer imaju veći kapital nego cijeli Grad Kaštela, ovom je prilikom govorio i eno-gastro bloger Čedo Kovačević.


Čedo Kovačević

Edi Maletić odbio je njihove optužbe odgovarajući da s Rizman vinogradima nemaju nikakvu vezu, te kazao kako nisu Pejić i on odlučili o promjeni imena nego je to bio rezultat istraživanja.

Zakonska procedura i emotivni aspekt

Predsjednik Sabora društva Bijaći, Milivoj Novak, ustvrdio je da pri promjeni glavnog imena nisu primjenjeni zakonski  propisi, jer naziv sorte donosi posebno Povjerenstvo, a u ovom slučaju Povjerenstvo se nije sastalo. Iznio je svoje mišljenje kako su se Pejić i Maletić priklonili nekom drugom, a Kaštelane iskoristili. Sanja Viculin, predsjednica Bijaća postavila je pitanje hoće li se ime ponovno mijenjati ako se dođe do nekih novih znanstvenih otkrića, a direktor kaštelanskog muzeja Ivan Šuta govorio je o nekim povijesnim činjenicama i otkrićima na području Kaštela.
O značaju Crljenka kaštelanskog i samih Kaštela u turističkoj priči ovom je prilikom govorio Splićanin Robert Bralić, koji tri godine organizira  Zinfandel Origin Wine Tour.

Svoje mišljenje o cijeloj situaciji iznio je i kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić osvrnuvši se i na emotivnu stranu cijele priče, kazavši kako Tribidrag unatoč povijesnim elementima nije vezan posebno za niti jedno područje, dok je Crljenak kaštelanski Kaštelima od posebne važnosti.

Na kraju okruglog stola Emil Novak, koji je bio moderator skupa, zaključio je kako se većina povijesnih elemenata kojima su se stručnjaci vodili, temelji na zapisima povjesničara umjetnosti Ambroza Tudora, a u njegovim zapisima ima konkretnih netočnosti. Pri tome je Novak citirao dijelove teksta koji su netočni.
Novak je, kako bi naglasio da povijesni naziv Tribidrag nije isto što i Crljenak kaštelanski ili Zinfandel, nazočnima predočio dvije vinske etikete braće Stude iz 20-tih godina prošlog stoljeća. Na jednoj od njih piše „Prosecco bijeli tribidrag“, a na drugoj „Kaštelanski crljenak“.

Na kraju ovog okruglog stola većina vinara zaključila je kako njihova borba za povratak glavnog imena sorte u Crljenak kaštelanski, ne prestaje.

Sve detalje izlaganja, diskusije i rasprave možete pogledati na Portalovim video snimkama.

Prvi dio

Drugi dio


KOMENTARI:

Stari Komentari (27)

  • (Gost_8139)

    Gledao sam oba videa. Ne razumijem kaštelanske vinare. Vinari su umislili da su veliki proizvođači i da cijeli svijet zna za kaštelanski crljenak. Nitko nije rekao koliko se crljenka proizvodi i nitko ne shvaća da za kaštelanski crljenak nitko u svijetu pojima nema. Ni u Hrvatskoj skoro nitko ne zna za ovo vino. Dobro je profesor Pejić rekao, proizvodite i stavljajte etikete s imenima koje hoćete, ali ovo vino sa imenom Tribidrag je naučno dokazano.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3162)

    bitno da rodi šenerna repica za ostalo je lako

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6106)

    Autor teksta je slučajno, ili namjerno zaboravio napisati da je izdvojeni dna genom iz lista herbarija Stjepana Bulića zaveden pod nazivom Tribidrag,a u herbariju o crljenku kaštelanskom nema nit spomena, niti pokraj nekog drugog lista,kojih u herbariju ima više od stotine.
    Ova prića ne ide na ruku kaštelanima i to je točno.
    Međutim,na ovakav način braniti svoje stajalište je slično inkvizicijskim metodama spaljivanja Đordana Bruna.Iako se i nakon lomače zemlja vrtila oko sunca.
    U dalekoj povijest crkva se inkvizicijom borila protiv znanosti, shvativši grešku, crkva se duboko pokajala za svoje propuste i prošla svoju kartazu.
    Sudeći po govornicima na ovom skupu, kaštela će prihvatiti znanstveno utvrđeno ime tek kad zapale na lomači genetičara svjetskog glasa prof.dr Ivana Peića.Naravno,nakon lomače treba proći još jedno 500god.
    Možda se do tada naši vrli teoretičari zavjere i opismene, pa shvate važnost znanosti?
    Ovo je žalosno gledati.
    Barem uklonite video, pa se divite sami sebi!

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8120)

    kastelanski brendovi moraju biti nesto izvorno povijesno i naucno dokazano a to su mujo,plasticna cijev i vrica od cimenta .;)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2159)

    Goste 8120
    Zaboravio si i HDZ. I to je Kaštelanski brend.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_8122)

    2159..imas pravo..da sam ja netko a nisam..posla bi jednoga hadezeovca da nas brendira..sa mujom..plasticnom cijevi i vricom cimenta..godinu dvi po svitu..i za to vrime njegova odsustva..izgradia muzej..turisticke sadrzaje i sve popratne sadrzaje u kastelima..pa i crljenka..a..kad bi se..haezeovac sa kuferom vratia u kastila..uspjeh bi bia zagarantiran..jer svi koji je upozna na putu oko svita..bili bi garancija..buducnosti i razvoja kastela u jednu turisticku destinaciju..e tako se to planira i radi..samo me straj..da bi svi zaboravili i na njega i kufer..a neki zlobnici ..proglasili disidentom..i zabranili povratak.;)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6170)

    "veliki proizvođači poput obitelji Štimac i njihovih vinograda Rizman „pojesti“ male vinare, jer imaju veći kapital nego cijeli Grad Kaštela"

    Šta je i normalno. A kad se pričalo o udruživanju malih proizvođača radi količina vina i osiguravanja položaja na tržištu, obično bi se čulo: "Meni je ovo moga dosta", "Zadruge su bile u komunizmu" i tome slično. Sad kusajte kašu koju ste sami sebi zakuvali. Dok su se jaki igrači uopće uvatili vinarstva, imali ste se vrimena otriznit i izlobirat zajedno tržište i marke za sebe, a sad adio. Tipično malomišćanski.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_9921)

    A di je u svem ovome naša zadruga "Kaštelacoop". Oli se čeka da vridnost padne i proda se za jednu kunu ( 1 kn). Neki od ovih vinara su u upravi iste.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6082)

    Cila priča o crljenku kao izvorno kaštelanskom je od početka slabo držala vodu. Čak smo je dobro iskoristili za sadnju novih vinograda i promociju novih vinara. A naziv crljenak kaštelanski mogu i smiju zadržati ako žele. Samo naprid, radite, i bit će uspjeha. Pa neće znanost podilazit malomišćanskim potriban.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_4203)

    dobro je reka oni pri kraju, ime kaštelanski crljenak će postepeno odumirat, biće poznato samo na području od omiša do trogira i oni koji ubuduće svoje vino budu vezali za to ime na tome području će ga i prodavat. da se ja sotin bavin odma bi na etikete nadopisa i tribidrag ...

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2313)

    Meni je pokojni dida uvik govoria sine treba spalit sve vinograde i motike i lopate i maskline i sve zemlje prodat u kastilima i skupiti sve pineze na jednu jarpu i zapalit ji skupa sa judima i onako čedu vladati vlaji i bosanci nisam mu virova ali sad je kasno sramota da kastilima vladaju vlaji i bosanci...a naš sve manje...:)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6106)

    2313Kaštelanima su uvik krivi vlaji ili Bosanci.
    Tako je i u ovoj prići.
    Sad su krivi Štimci.
    Nigdi na kugli zemaljskoj nemože se doživit ovoliko gluposti ka u kaštilin.
    Koji Štimci?
    Koji kapital?
    Ti veliki vinari u hrvatskom vinarstvu ne predstavljaju ništa, a kapitala imaju toliko da nakon što su u Solinu kupili velika zemljišta za gradnju na njima raste trava.
    Okrupnjivanje malih proizvođača, najdebilnija ideja ikada izrečena.
    Kad su u kaštelin počele profesionalne vinarije pok.Plenković je već bija i velik i pun kapitala.
    Slijedom logike pored njega nitko nije trebao saditi vinograde.
    Najpoznatija, najbolja vinarija na svitu vinarija Petrus u svom posjedu ima 4ha vinograda.
    Nemojte slušati zalutale likove u svijet vinarstva poput ovog čede(neznam što čovik tu radi i priča) nego se uhvatite posla!
    Nije bitno koliko će se vina proizvest, nego kakvo će to vino bit kad se proizvede.
    Otputujte malo, prošetajte po Naponim vinarijama prije nego počnete bubat gluposti!
    O tempora o more

    oko 1 godine prije
  • 2313 (Gost_159)

    2313 a ZAboRavija si stavit iMOĆ a Ne?!? slučajNo oLi ti ga namyerno??? ko Vas neZna SkupO bi Vas PlATIya % :p

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6170)

    Što biste više voljeli biti , žitelj Švicarske ili Rusije?
    Ili Luxsenburga ili Kine?
    Što znači veličina pokraj kvalitete?
    Uhvatite se posla i prestanite baljezgat gluposti!
    Prihvatite znanost i u suradnji sa znanošču izgradite svoj zavičaj!
    To je jedini put, drugog nema.
    Ali za to sve, potrebno je promjeniti ovaj kaštelanski primitivni mentalni samouništavajući sklop.
    Nikakve udruge niti udruživanja neće pomoći nikome.
    Rad i samo rad.
    Ostavite se pulitike i uvatite se motike!

    oko 1 godine prije
  • (Gost_4178)

    Ova rasprava je pokazala koliko imamo nesposobne i netalantirane sve Uprave grada Kaštela s gradonačelnicima od njegovih poćetaka, sve profesionalne kulturno-turističke ustanove kao Muzej i Turističku zajednicu, te osramoćeno društvo Bijaći sa svim njegovim netalentiranim predsjednicima, pa s jadnom Poljoprivrednom zadrugom i još jadnijim proizvođaćima grožđa i vina u Kaštelima.jaU svoj toj ljudskoj i privrednoj mizeriji, gdje nema vinograda Crljenka kaštelanskog i proizvodnje sortnog vina, osim kod nekoliko uzaludnih i slijepih fanatika i to u posljednjih nekoliko godina, Kaštela nisu pružila nikakav dokaz da je naziv Crljenak stariji i rasprostranjeniji od Tribidraga, istog predka svjetski poznatog Zinfandela.Niti tzv. kaštelanski intelektualci: svećenici, učitelji, kroničari, veletrgovci vinom i bogatiji poljoprivrednici nikad nisu zabilježili postojanje te nove kovanice - Crljenak kaštelanski.A našim malograđanima danas godi da su izvorište najpoznatijeg vina?!Znanost nije Biblija!

    oko 1 godine prije
  • (Gost_9603)

    Ne mijesajte vinariju Petrus s ovim. Vinarija Petrus je i njihovo vino je poznat po tlu(crnoj glini) i tog tla ima vrlo malo, oko 10hektara. Da ga ima više i vinograda bi bilo vise. I naravno gazda je jedan od najvaznijih ljudi u vinskom svijetu, a i Robert Parker je pridonio vrijednosti Petrus Pomerol vinu

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6170)

    9603Nije miješanje vinarije Petrus, nego je ta vinarija eklatantan primjer kako veličina(udružovanje)nije gatancija uspjeha.
    Ako mislite da primjer nije dobar imate po svijetu na stotine primjera malih i uspješnih npr.wilderotter family ima tri male proizvodne serije od kojih ona najskuplja spada u sam vrh.
    Jedina prava mjera može i mora biti kvaliteta.
    Sve ostalo su prazne priče.
    Samo kvaliteta se postiže radom, odricanjem i saznanjima(znanošču), nažalost sve tri nabrojane kategorije u kaštilin su daleko od stvarnosti što se lako moglo vidjeti i iz priloženih video uradaka.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_9603)

    amo sam htio ukazati da vinarija Petrus nije dobar primjer jer je ona mala zbog nemogucnosti sirenja( manjak specificnog tla od crne gline). Slazem se inace s vama ali i sama kvaliteta nije dovoljna jer (sad je meni primjer vinarija Petrus) triba imati i kvalitetnu promociju i distribuciju. Njihovo vino su pili JFK i Onassis pa je njihovo vino prestavljalo prestiz u tim krugovima. Naravo i dobre veze s Robert Parkerom

    oko 1 godine prije
  • (Gost_6170)

    9603uglavnom prićamo isto ,drago mi je da postoje i u kaštilin ljudi koji su svatili poantu.
    Možemo za primjer uzeti i Dubokovića sa Hvara.
    Izuzetno mala garažna vinarija jedina u hrvatskoj prodaje boci vina po 50eura i to radi vrlo uspješno.
    Dapače, nema kompleks Štimaca,Tomića niti udruživanja.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_9216)

    Zna li netko sigurno kazati kada se prvi put u povijesti u Kaštilin spominje kao naziv Crljenak kaštelanski. Za sada se sigurno zna na osnovu sačuvanih etiketa sa tim nazivom, koje su nastale oko 20. godina 20. stoljeća, one nisu dovoljan materijalan dokaz, još manje znanstveni da bi nešto sigurno potvrdile. Na skupu su govorili šef Muzeja, šefica društva Bijaći, oni su najpozvaniji da nešto kategorički tvrde o tome, ali u gornjem tekstu ni traga o tome (fijasko od njihovih pitanja). Postavlja se pitanje: Zašto ulažemo tolika sredstva gradskog proračuna u gore spomenute, kada oni nemaju sigurna i vjerodostojna povijesna tumačenja o tom problemu? Jeli njihov djelokrug rada spada u paradu taština pojedinih članova ili nam ukazuju da nemaju dovoljne kompetencije da bi se mogli baviti tim prevažnim problemom iz kaštelanske povijesti???

    oko 1 godine prije
  • škovacin (Gost_6414)

    Udruživanjem bi se samo zajednički pristupilo na vinskim sajmovima a vinarije ostaju samostalne. A tim pristupom bi se ojačala mikrolokacija jer je največi dobitak Kaštelanskih vinara u samom nazivu CK. Veliki igrači imaju više kapitala za marketinšku obradu a po zakonima marketinga ponavljanje naziva jednog te istog branda s vremenom potiskuje drugi manje marketinški prisutan brand. Nadalje u Kaštelima su dvije udruge CK koje sa tim razdvaljanjem samo štete image-u CK. U Kaštelima su prisutne obiteljske vinarija koje bi u najgoroj varijanti mogle lako propast ako bi kojim slučajem došlo do bolesti ili financijskih problema. To velike vinarija mogu lakše spriječit. Mislim da nije sve tako lako. Nadalje se postavlja pitanje imaju li mali vinari nasljednike jer je tu dosta posla i pitanje je koliko je volje i znanja kod nasljednika da to nastave.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2150)

    "2313 a ZAboRavija si stavit iMOĆ a Ne?!? slučajNo oLi ti ga namyerno??? ko Vas neZna SkupO bi Vas PlATIya %"

    Imoćanin kad nema posla, sam sebi krade kapu s glave. To je jedini hrvatski kraj di je pošteno zanimanje bilo prosit i varat.

    oko 1 godine prije
  • Crljenak kaštelanski (Gost_2094)

    Čitan ove komentare i moran se javit
    vinar san i činin vino i fala bogu živin o toga, ali ova tri gospodina oćedu nan otet kruv iz just radi nekih velikih lobija i vinskih korporacija koje su se oko nas pojavile zadnji godina. Oćedu nan odnit i brend i turiste koji dolaze samo radi crljenka kaštelanskog a ne radi tribidraga

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2586)

    VELIKI I MALI?
    U kategoriji malih proizvođača vina, koje Zakon o vinima prepoznaje kao one koji proizvode godišnje do 1.000 hektolitara. Time se obuhvaća sve koji imaju od litre (1 litre) pa do 100.000 litara i ako se već tu pitamo što su onda veliki proizvođači, trebamo se pitati i kako razlikovati – po obvezama, administraciji, materijalno tehničkim uvjetima – obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se vrte do jednog hektara površine, a na tržište ne izlaze s više od dvi do pet tisuća litara vina godišnje, od onih koji stvarno imaju i dvadeset puta više. Recimo 99.999 litara?
    Zakonski, nema razlike. Fiksne troškove legalne, uredno prijavljene i kontrolirane proizvodnje zapravo i jedni i drugi imaju iste.
    Ovo treba mijenjati i ozakoniti više kategorija, a mali da budu npr. do 30 ili 50 hl (3.000 - 5.000 litara), uz obaveznu analizu i dozvolu za stavljanje u promet vina (onog dijela preko 1.000 litara, koliko je dozvoljeno za vlastite potrebe). Iako je to premalo za neke OPG.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1136)

    "ova tri gospodina oćedu nan otet kruv iz just radi nekih velikih lobija i vinskih korporacija koje su se oko nas pojavile zadnji godina."

    Niste se tili udružit u velikoga tržišnoga igrača i sad ćete popušit. To je logično, jer je veliki jači od maloga i to bez korupcije: može duže izdržat damping, više ulagat u razvoj i marketing, lakše gradit tržište i sl. A vama je bilo dobro, dok nije jaki igrač uša u igru: vrimena ste imali, glumili ste konte od kalete, a sad adio.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1236)

    nije stvar u temu da če veliki izist male jer se to uvik događalo nego je stvar da su kaštelanski proizvođači crljenka izgubili prednost koju su zbog svoje lokacije imali dok se govorilo kako je kaštelanski crljenak jedini predak zinfandela i dok je to bilo službeno i prvo ime ote sorte.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1136)

    "nije stvar u temu da če veliki izist male jer se to uvik događalo nego je stvar da su kaštelanski proizvođači crljenka izgubili prednost koju su zbog svoje lokacije imali dok se govorilo kako je kaštelanski crljenak jedini predak zinfandela i dok je to bilo službeno i prvo ime ote sorte."

    Da su bili krupniji (čitaj: moćniji) ne bi in lokacija smetala. Neš ti otoka ili Omiša, ka da je to Bruxelles.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara
 

Vinarija Kovač
Putaljski put 14
21212 Kaštel Sućurac
Tel: 021 224 550
Mob. 098 9172600
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vinarija Matela
Kaštel Sućurac
http://www.utpo-matela.hr/

Vina Bedalov
OPG Jakša Bedalov
Biskupa Frane Franića 14
21214 Kaštel Kambelovac
Mob: +385993331844
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
http://vinabedalov.com/

Vina Vuina
https://www.facebook.com/Vinarija-Vuina-1415146922071433
http://vino-vuina.hr