hren
 
OK, bezbroj puta ste već čuli priču o Dalmatincu koji je iz siromašnog sela otišao u Ameriku, ostvario američki san i postao tako uspješan da za njega zna cijela Kalifornija. Ali ova priča je, iako slična, sasvim posebna. Za Dalmatinca iz ove priče dugo se nije znalo odakle potječe, a kako je bivao sve popularniji (nema, recimo, hollywoodskog glumca koji se nije s njim družio) tako je i misterija njegova porijekla sve više budila maštu poklonika.

Bilo je potrebno puno terenskog istraživanja, a na kraju i analiza DNK, kako bi se konačno utvrdilo da je poznati Amerikanac zapravo - Dalmatinac.

Potraga za korijenima

Treba odmah priznati da se ovdje ne radi o ljudskom biću. Poznati Amerikanac za kojeg se utvrdilo da je Dalmatinac nije drugo doli - Zinfandel, najpopularnija vinska sorta u Americi, koja je zapravo Crljenak kaštelanski, zaboravljena sorta u Hrvatskoj.

Ali to što ovdje nije riječ o znamenitom čovjeku već o znamenitoj vinskoj sorti ne umanjuje važnost otkrića koje je riješilo stoljetnu misteriju. Do otkrića je došla hrvatsko-američka grupa znanstvenika, u kojoj su bili Edi Maletić i Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te dr. Carole Meredith, profesorica na Sveučilištu Kalifornija u Davisu, koja je, sa svojim studentima i francuskim kolegama, otkrila porijeklo svjetskih sorti kao što su Cabernet sauvignon, Chardonnay i Syrah. Meredith je u istraživanje uključila i Jasenku Piljac, svoju tadašnju studenticu, danas znanstvenicu s Instituta “Ruđer Bošković” (dolje).

In vino veritas, istina je u vinu - ali istina je otkrivena tek kad su znanstvenici primijenili tehnike genetike o kojima smo navikli slušati u sudskoj vijećnici, a ne u vinskom podrumu.

Sve donedavna Zinfandel se u Americi smatrao jedinom “američkom” sortom vinove loze (iako se znalo da mu porijeklo mora biti europsko jer na američkom kontinentu prije Kolumba nije bilo plemenite ili vinove loze).

Genetička identifikacija

Premda nije gospodarski najvažnija vinska sorta u SAD-u (zauzima manje površine nego Chardonnay i Cabernet sauvignon), Zinfandel je najpopularniji. Zato nije čudno da je otkriće porijekla Zinfandela 2002. odjeknulo u svjetskim A kako je utvrđeno da je Zinfandel upravo Crljenak kaštelanski?

- Skupina znanstvenika s dva zavoda Agronomskog fakulteta započela je 1998. projekt “Genetička identifikacija autohtonih sorata vinove loze”. Spojili smo se s Carol Meredith koja je, na nagovor našeg vinara u Americi Miljenka Grgicha, htjela istražiti Grgichevu indiciju da je Zinfandel zapravo naš Plavac mali.

Godine 1998. zajedno smo obišli vinograde, dr. Meredith je analizirala Plavac mali i utvrdila da to nije Zinfandel. Otkrili smo da je Plavac mali potomak Zinfandela. Kolega Pejić i ja nastavili smo potragu i 2001. pronašli drugog roditelja Plavcu malom, a to je sorta Dobričić sa Šolte - priča Edi Maletić.

Sorta Dobričić bila je novi element koji je suzio potragu: te sorte nema nigdje drugdje osim na Šolti, Čiovu, Braču i okolici, pa su znanstvenici zaključili da i Zinfandel, drugi roditelj Plavca malog, mora biti tu negdje.

Vino u herbariju

I zaista, u jesen 2001. pronašli su ga u vinogradu Ivice Radunića u Kaštel Novom.

Dotad su svaki trs slali u laboratorij dr. Meredith, ali 2001. konačno je opremljen i laboratorij u Zagrebu te je ovdje obavljena analiza koja je donijela senzacionalno otkriće. Druga analiza u SAD-u samo je potvrdila da je Zinfandel zaista Crljenak kaštelanski.

- Našli smo ga iznad Omiša pod drugim imenom: Pribidrag. To nas je uputilo na sortu Tribidrag, koju više nismo mogli pronaći u Dalmaciji. No, pronašli smo je u herbariju čuvenog antolografa Stjepana Bulića. Iz lišća Tribidraga, skupljanog početkom prošlog stoljeća, ustanovili smo da je Tribidrag ili Pribidrag isto što i Crljenak kaštelanski, odnosno Zinfandel, a uzeli smo i uzorak za DNK analizu - govori Ivan Pejić.

Na Hvaru u istom vinogradu posađeni trsovi Crljenka, Zinfandela i Primitiva Terenskim istraživanjem otkrivena su samo 22 trsa Crljenaka kaštelanskog u Hrvatskoj. Amerikanci su od te sorte stvorili kult Zinfandela, ali u Hrvatskoj je zamalo odumrla. Zato je pokrenut i projekt gospodarske revitalizacije te sorte.

Iznad vinarije Plenkovića u Svetoj Nedjelji na Hvaru radi se eksperiment: jedni pored drugih posađeni su trsovi Crljenaka, Zinfandela i sorte Primitivo koja se uzgaja na jugu Italije i za koju je još ranije utvrđeno da je sinonim Zinfandela.

- Na tom smo mjestu, dakle, posadili jednu sortu s klonskim varijantama. Treba vremena da se vinograd podigne, ali za koju godinu očekujemo da ćemo svima koji ondje dođu, a dolazit će Amerikanci koji su naprosto zaljubljeni u Zinfandel, vrlo zorno pokazati rezultate našeg otkrića. Od svakog tog klona napravit ćemo bačvu vina i tko kuša uvjerit će se i putem osjetila da je Zinfandel zapravo Crljenak kaštelanski - kažu Maletić i Pejić.

Vino koje su pili renesansni pjesnici

To je otkriće otvorilo vrata još jedne zanimljive priče: prije petstotinjak godina vinograde s čistom sortom Tribidraga, dakle današnjeg Zinfandela, imali su Lucić, Hektorović, Marulić... Ukratko, to je bila najvažnija sorta Dalmacije. Netko ju je, prije dvjestotinjak godina odnio u svijet, završila je u Americi i dogurala do današnje slave Zinfandela. A Amerikanci su od te sorte napravili brand, stvorili imidž i ime koje nešto znači u vinskom svijetu.

Izvor: Jutarnji.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • prijatelj zinfandela (Gost)

    Samo naprid kastelani crljenak je zlato u vasim rukama zivia zinfandel

    oko 10 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara