hren
 
PZ Kaštelacoop predano su se prihvatili obnove vinograda autohtonih kaštelanskih sorti, posebno gotovo izumrlog crljenka, a svoje nasade vinovom lozom, da se ne bi oštetili, znaju obraditi i konjskim plugom. Čelni čovjek te kaštelanske zadruge, koja vuče korijene od 1903. godine, dipl. ing. Ante Vuletin nastoji oživjeti gotovo izumrlo vinogradarstvo na području između Splita i Trogira , a dao si je truda pronaći i sačuvati ugrožene autohtone sorte koje su se povijesno sadile u Kaštelima.

Betonizacija Kaštela

Tako su Kaštelacoop u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu pokrenuli projekt "Genetičke identifikacije i zaštite autohtonih sorti", kojim nastoje revitalizirati sorte s Kaštelanskog polja kao što su plavac mali, babica crna, glavinuša, ljutun crni, ninčuša, crljenak kaštelanski te bijele sorte mladinka i vlaška. Ta je zadruga nedavno zasadila 20 tisuća loznih cjepova svih tih sorti, koji će se u prosincu prometnuti u sadnice.
Kaštelacoop su na kaštelanskom predjelu Bufalina zasadili i 0,5 ha matičnjaka loznih podloga za buduće ej epove svojih autohotnih sorti. Zanimljivo je da je Vuletin, kako bi što bolje obradio te podloge, zemlju, kao nekoć stari Kaštelani, znao zaorati i plugom koji je vukao konj. No to je tek početak onoga što će trebati napraviti kako bi se revitaliziralo kaštelansko vinogradarstvo.

Naime, u Kaštelima povijest vinogradarstva seže od antičke Salone, a recimo do 2. svjetskog rata preko 85 posto stanovništa bavilo se poljoprivredom. No betonizacija i industrijalizacija Kaštelanskog bazena desetkovali su vinogradarstvo.

Pomoć mladim ljudima

- Nakon 2. svjetskog rata polja su zapuštena, izgradile su se tvornice poput Jugovinila, Dalmacijacementa, a poljoprivrednici su ostavljali zemlju i krenuli se zapošljavati u tvornice. Primjerice 1938. godine u Kaštelima je bilo 1300 vagona vina, a danas je to u boljem slučaju tek 100-tinjak vagona. Sad preko gradskih, županijskih i državnih subvencija želimo pomoći mladim ljudima da obnove obiteljske vinograde. Trebaju veliku pomoć jer 1 ha vinograda košta čak 200.000 kuna - rekao je Vuletin.


Crljenak je popularni zinfandel

Kaštelanski crljanak sačuvan je nakon što je pronađeno devet trsova te loze u jednom vinogradu u Kaštel Novom, a DNA analizama na Kalifornijskom sveučilištu, koje su pokrenute na inicijativu najpoznatijeg tamošnjeg hrvatskog vinara Miljenka Grgicha, utvrđeno je da je kaštelanski crljenak, ustvari, popularni zinfandel.
- Ta je sorta u Americi, gdje je donesena prije više od 180 godina, i u Italiji, poznata kao primativo, vrlo raširena. Nažalost, mi smo crljenak gotovo zaboravili, a jedan od razloga njegova nestanka bila je i bolest pepelnice u drugoj polovici 19. stoljeća koja nam je stigla iz Amerike.
Od pronađenih trsova zasadili smo nekoliko stotina loznih cjepova crljenka, a kako bismo se osigurali od lošeg vremena, dio proizvodnje cjepova pokrenut je u Zagrebu i Metkoviću. Posljednje tri godine nastojimo revitatizirati tu sortu, a gotovo desetljeće u suradnji s Gradom Kaštela obnoviti naše vinogradarstvo - istaknuo je Ante Vuletin, direktor PZ Kaštela-coop.


KOMENTARI:

Stari Komentari (3)

  • (Gost)

    crno vino to je zivot moj!!!!!!!

    oko 14 godina prije
  • (Gost)

    KME

    oko 12 godina prije
  • zinfandel brothers (Gost)

    Di se i s kim moze ozbiljno razgovarati u vezi crljenka kastelanskog koji je svjetska vinarska senzacija da li itko ima broj telefona ili adresu

    oko 11 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara