hren
 
U KOČIJAMA OD KONOBE DO KONOBE
Kakvog je okusa novi opolo, je li bijelo vino ima bistar izgled ili je još malo mutno, a je li boja crnog previše tamna, imali su priliku ove nedjelje ocijeniti sudionici 1. Dana mladog vina u Kaštelima, koji su posjetili nekoliko kaštelanskih konoba, pri čemu su im, kao prijevozna sredstva, poslužile đardinjere, kočije i kari koje su vukli snažni konji.

A sve je počelo u rano nedjeljno jutro ispred konobe Ivana Kovača - Matele u Sućurcu gdje su se sa trinaest konja upregnutih u sedam karoca okupili Tonći Mateta, Živko Kapov, Slavko Penga, Ante Vuletin, Marin Dobrić-Kilac, Pave Bilić-Kravarić, Vinko Žanić, Ivan Zoraja i Boris Zec, zajedno s članovima udruge Kaštelanski crljenak i kaštelanskim vinarima koji su ujedinjeni bili inicijatori te organizatori cijelog događanja.

Mlado vino, delicije i bob

Baš kao što se i očekuje od pravog domaćina Matela je na stol iznio brojne kaštelanske tradicijske delicije od suhih smokava, ušećerenih bajama, preko domaćeg kruha do slanih inćuna, sira i pršuta. Našao se tu i veliki lonac pun boba, manistre i orza kuhan sa suhim mesom i pršutom, za što je Matela utrošio dobar dio noći. I naravno, kušalo se ono zbog čega je sve i organizirano, ovogodišnje vino.

Druga postaja bila je konoba Vlade Perišina na rivi u Kambelovcu, a ni ovdje nije nedostajalo užitaka za nepce te okupljenih građana, posebno onih najmlađih, koji su sa zanimanjem gledali konje i sve što se oko njih događa.

U Kambelovcu se posjetilo i konobu Jakše Bedalova, gdje su gosti, uz sve ostalo, sami mogli rezati pršut, a uz mlado vino probati i Jakšinu već nadaleko poznatu rakiju od trešanja. Je li zbog dobrog društva ili dobre kapljice, ispred ove konobe pala je i prva pjesma, a predvodio ju je slijedeći domaćin Emil Novak, koji je s pjesmom nastavio i u svojoj konobi u Lukšiću koju su slijedeću posjetili i uz dobar zalogaj degustirali mlado vino.

Iz Lukšića put je ovo poveće društvo odveo u Kaštel Novi, gdje su konji i kočije „parkirani“ na brcu, a vinari i vlasnici konja pohodili konobu Ivice Radunića-Kida. Ne treba niti govoriti da je i ovdje domaćin svoje goste primjereno dočekao.

Sve je zaključeno večernjim druženjem u prostorima PZ Kaštelacoop gdje im je domaćin bio još jedan vinar Ante Vuletin. I u zadruzi je bilo dobre hrane i kapljice, a sve je „začinjeno“ zajedničkom pjesmom uz gitaru i harmoniku. 

Uspon kaštelanskog vinarstva

Kako je sve ovog dana bilo u znaku broja sedam, od sedam Kaštela kroz koja se prošlo te sedam karoca u ovom je događanju trebalo sudjelovati i sedam vinara, no zbog privatnih razloga, sa događanja je izostao Neven Vujina.

Ovi kaštelanski vinari, svi osim jednog su i uspješni vinogradari koji su ovom inicijativom uspjeli u naumu da Kaštela imaju tri velika događanja vezana uz vino. Tako se na prijelazu iz zime u proljeće već tradicionalno održava Večer kaštelanskih vina na kojoj se dijele nagrade za najkvalitetnija vina, za vrijeme ljeta Večer je otvorenih konoba kojom se želi proširiti kultura degustacije i ispijanja vina, a jesen je ovime dobila i svoju manifestaciju kojoj je cilj, uz proslavu završetka berbe, otvoriti mogućnost nastajanja kaštelanske vinske ceste te stvaranje zanimljive turističke ponude.

Iako će mnogi stručnjaci u ovom trenutku reći za kaštelanska vina da su prosječne kvalitete, trud i zalaganje ovih vinara i vinogradara daju nadu da će kaštelanska vina svoja mjesta uskoro naći na vrhu ljestvice najboljih hrvatskih vina.

Veliki trud za pune bačve

Kako ovo nije tek puka fraza, govore i brojevi koji svjedoče o njihovom trudu pa tako Jakša Bedalov obrađuje 10000 metara četvornih mladog  i 5000 metara četvornih starog vinograda iz kojih je ove godine dobio oko 3 tisuće litara vina, Ivan Kovač na 6000 kvadrata ima 2200 trsova te ove godine u bačvama ima oko 2000 litara raznih vrsta vina, dok Ante Vuletin brine za cijelu proizvodnju vina u zadruzi. Emil Novak napunio je bačve s 2000 litara vina koje je dobio iz vinograda od 5000 kvadrata, Ivica Radunić ima 7500 kvadrata sa starim i isto toliko s mladim lozama i može se pohvaliti rekordnim količinama od 5000 litara vina. I Vlado Perišin ove je godine proizveo 3000 litara vina iako još nema svoj vinograd već grožđe kupuje od drugih kaštelanskih vinogradara.

No i njemu je uskoro u planu zasaditi nekoliko tisuća trsova na području između Kambelovca i Lukšića.

Svi kaštelanski vinari u svojim konobama prave bijelo vino, opolo i crno vino i to uglavnom od autohtonih kaštelanskih sorti vinove loze, a neki od njih prošle i ove godine proizveli su i po nekoliko stotina litara kaštelanskog crljenka. Većina njih uz vino proizvodi prošek i razne vrste rakije i likera i to uglavnom po starim recepturama.

Kušanje mladog vina u prijateljevoj konobi bio je dobar stari kaštelanski običaj koji ovi vinari žele sačuvati od nestajanja, a udruženi s vlasnicima konja i kočija, makar sudeći prema ovoj nedjelji i unatoč sitnim organizacijskim propustima specifičnim za prvo održavanje, u tome će i više nego uspjeti.

Fotografije možete pogledati na ovom LINKU...


KOMENTARI:

Stari Komentari (15)

  • (Gost)

    matelu za poteštata kaštili...

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    ma zaplakala sam kad sam vidila kare i konje...

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    ko će pokupit balege o konji po selu :zzz

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    a okle si ti kad ti balega smeta.bice ti u zavicaju sve asvalt do kuce...ovo je bilo lipo i prilipo i volia bi da cesce paradiraju selima..i predlazen in da doli di mi cinimo moto parti napravu sedan dan parti o konji i nek dodu judi od svagdi s bestijan ...lipa su lipa moja kastila..

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Oni šta kupe i tvoje škovace i moje i pasje i ptičje pa će skupit i konjske

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Sv je to lipo. konji, šeširi, kari, bačve od inoxa, priča o crljenku i državni poticaji. Ali dajte više da kada odem u dućan vidim negdje bar jedno vino iz Kaštela i da ga probam. Za koga se rade ta vina, za rodbinu i prijatelje?

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Judi svaka čast,lipo je danas u ovoj gunguli od motorizacije vidit konje i kare. Skidan kapu na trudu i fala na ovo mrvu vraćanja u dane kad san bila dite! :) :) :)

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Goste br. 200, ne možeš vidit to vino u butigan jer ga nema u tolikim količinama za sada da bi se moglo distribuirat u butige. Kad bude još više nasada vinove loze bit će više grožđa pa i vina, jer vino se pravi od grožđa- zar ne. Ponešto od ovih vinara ima u našin i trogirskim restoranima, ostali imaju količine za sebe, prijatelje i ponešto od toga i prodaju refužo.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    U ono vrime dica su išla kupit gnjoj a posli bi išli marendat .U zdravlju pokakali u veselju izili !

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Pa čemu onda tolika pompa oko toga, i ja radin vino za rodbinu i prijatelje ali se ne smatram vinarom. Sve je to sitnež koja nije vrijedna spomena.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Goste 200. ne traži po dućanima vino iz Kaštela. Svak pametan, za sada ni ne pomišlja da da tamo daje, jer ga vlasnici tih trgovina žele platiti kad na vrbi rodi grodže, a to ne odgovara trenutku vremena.najbolje je iz ruke u ruku.Ti kune vinaru oni tebi vino.Samo gotovina ide,ostalo zaboravi.Kaštelanska vina su svake godine sve bolja i bolja, bar od ovih vinara što se i spominju ovdje.Kod svakoga se može po dogovoru dobiti i refužo i litrenoj boci i botilji od 0,75. Osobno kod jednog uzimam i zadovoljan sam i ja i moji gosti, koje tim vinom poslužim, čak štoviše pitaju gdje mogu isto i sami kupiti. Pij malo, pij dobro.
    Inače stanujem u Splitu, ali po vino idem u Kaštela, jer sam tamo pronašao ono što meni od vina treba.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    jasno mi je da gost 200 ne cijeni ni svoje ni tuđe trude. a bilo bi čudno u nas kad bi se čoviku što kod priznalo.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Goste br 200 ako i tvoje vino nije vridno spomena onda ti radiš kvasinu a ne vino ka mi ostali vinogradari i vinari sa par tisuća trsi babice, plavca malog i crljenka pa se ni ne stavljaj sa nama u isti koš.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    Kad san ja bija momčić ondak smo dugopoljce zvali vlajima jerbo su trčali konjima po svojin stazican.Sad san naresta doša san velik,pa mene dugopoljci zovu vlajima.Sad more bit da je manifestacija bila puno uspješna za jednu sredinu koja se silno trudi bit grad.

    oko 9 godina prije
  • (Gost)

    da uspješna, a ja se samo divin onin konjima, jer koliko su samo piza tribali povuć priko kaštili...

    oko 9 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara