U članku Lećevica - "Nemoj trovati svoju ili moju vodu" dr. Božičević upozorava da je ideja o stavljanju Centra za gospodarenjem otpadom u središte okršenog pojasa Dalmatinske zagore besmislena jer je to  mjesto gdje i za najobilnijih kiša nema površinskih vodenih tokova, na rubu tog kopnenog dijela terena Zagore prema Jadranskome moru nalaze se i tri za vodoopskrdrbu važna krška izvora: Pantan kod Trogira, Jadro kod Solina i Žrnovnica. 

Da je netko uz topografsku kartu posegnuo i za geološkom morao bi se zapitati o ispravnosti svoje odluke kad se zna da je o radovima na tom području pisano još prije 150 godina. Uz poštivanje zakonskih napomena, vrlo lako bi se zaključilo kako je ondje pojam o kršu i krškom reljefu nedovoljno uoćen i nije poštivana njegova ekološka iznimnost i vidljiva vodopropusnost. 

Budući da za ovaj prostor postoje već odavno izrađena osnovna i detaljnija hidrogeološka karta s naznačenim glavnim smjerovima kretanja podzemne vode, čudno je da i ta spoznaja nije bila dovoljna da se ne pomisli na planirano odlagalište i to shvati kao realnost. Na tom području postoji 17 pronađenih jama što je još jedan dokaz intenzivnog okršavanja ovog područja. Taj je prostor pun bunara, a neki su prema pričanju starosjedioca još iz turskih vremena. Prema pričanju iz nekih bunara voda izvire iz svoje dubine i nikad se ne zaledi niti presuši. 

Sve je to omogućilo čovjeku da se ondje naseli još u pradavno doba i stvori uvjete za život, a priroda ga je naučila da uzima od nje samo ono što mu je potrebno za život. To je zapravo samo dio nepoznate zemlje Dalmatinske zagore, zemlje našega krša kamenito bogatstvo graditeljske baštine i za sada očuvana okoliša.

Priopćenje iz Ministarstva 

Vezano uz ovaj članak objavljen u SD stiglo je Priopćenje iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u kojem se ističe da su izjave dr. Srećka Božičevića, navedene u članku Slobodne Dalmacije pune  pretpostavki, na temelju kojih - kao i niz drugih, ali nestručnih protivnika projekta prije njega - izvodi zaključke o projektu Centra za gospodarenje otpadom za Splitsko-dalmatinsku županiju na lokaciji Lećevica. Iz Ministarstva također napominju  i to, da se na Lećevici ne će graditi smetlište. 

Prosvjed u Lečevici,  Lipanj 2007.

Dio centra koji će biti odlagalište izgradit će se na taj način da procjedne vode neće moći dospjeti u podzemlje, a na odlagalištu će završiti samo dio prethodno obrađenog, sortiranog i stabiliziranog, dakle inertnog otpada. 

Odbor za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom

Odbor za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom- PEPGO  osvrnuo se na ovaj prethodni odgovor iz Ministarstva i u svom priopćenju naveo sljedeće. 

U priopćenju Ministarstva navodi se kako su „izjave“ dr. Srećka Božičevića pune pretpostavki, na temelju kojih - kao i niz drugih, ali nestručnih protivnika projekta prije njega - izvodi zaključke o projektu Centra za gospodarenje otpadom (CGO) za Splitsko-dalmatinsku županiju (SDŽ) na lokaciji Lećevica. Bilo bi dobro da je tom prilikom i rečeno o kojim se pretpostavkama dr. Srećka Božičevića radi u njegovim izjavama? Budući da surađujemo s njim, znamo da dr. Božičević vrlo temeljito i argumentirano iznosi činjenice, a u slučaju predmetne problematike one su plod analize Studije o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom SD županije u Lećevici, te drugih dostupnih stručnih materijala.

Nadalje, navodi se kako dr. Božičević zna da geološke karte o kojima on govori u "članku" spadaju u nedostatne podloge za donošenje relevantnih zaključaka i da su se morala provesti detaljnija istraživanja. Pri tome nije jasno da li u MZOPU misle da je dr. Božičević trebao provesti detaljnija istraživanja ili su ona morala biti provedena tijekom istražnih radnji prilikom odabira lokacije centra za gospodarenje otpadom? 

Ukoliko je ovo drugo posrijedi, onda zapravo Ured glasnogovornice potvrđuje stajalište dr. Božičevića. Stoga bi bilo dobro da u MZOPU temeljito promisle o svojim stavovima prije nego ih iznose u javnost.

Također, bilo bi dobro da u MZOPU, prije neargumentiranih izjava, odgovore zbog čega je, nakon istražnih radnji utvrđivanja veza podzemnih vodenih tokova s izvorima pitkih voda, na bušotinu u stijeni na području Lećevice nanešena gomila betona? Nadalje, zbog čega ispitivanja s ubacivanjem trasera radi ispitivanja tokova podzemnih voda nisu izvršena u dubokim jamama na području Lećevice, te u vremenskom periodu visokih razina voda? Na sve te nedostatke upozorava i dr. Božičević u svom članku o Lećevici. Na koji način će se na krškoj i tektonski aktivnoj lokaciji odlagališta izgraditi sustav koji će spriječiti prodor procjednih voda u podzemlje? Koje su spoznaje MZOPU o sličnim projektima u krškom području, te koje su reference na sličnom projektu u krškom području danske konzultantske firme Carl Bro, čiji je pilot projekt bio podloga za studiju izvodljivosti i idejno rješenje za centar gospodarenja otpadom? Hoće li ugovor o javno-privatnom partnerstvu između privatnog investitora i županije prilikom gradnje CGO-a biti predočen javnosti i dan na javnu raspravu prije potpisivanja? 

Diskutabilna je i kompetentnost tvrtke Carl Bro International  za „Pilot projekt gospodarenja otpadom u SDŽ“  financiran iz CARDS programa EU?

Ta konzultantska firma dolazi iz zemlje čije geografsko obilježje da je njezina konfiguracija tla uglavnom valovita ravnica s uzvisinama najviše nadmorske visine 173m, a kamene naslage nisu ni približno slične onima našeg krškog područja. Osim toga znatno su različite i klimatske prilike između Danske i Hrvatske (temperatura tijekom godine), a razlika je posebno i u mnogo većoj količini oborina kod nas (od 800 do preko 3000 mm godišnje).  Osim toga, u Hrvatskoj postoje zone umjerene kontinentalne, planinsko-kotlinske i mediteranske klime u kojima je uz to i različit vodni režim, a time erozijski i korozijski procesi na površini - a na prostoru krša i pod površinom. Bilo bi zanimljivo vidjeti koje su reference ove firme na projektima u krškom području? Izgleda da je predmetni projekt vjerojatno samo pilot projekt za tu firmu u pravom smislu te riječi.

U argumentiranju razloga za pogrešni koncept gospodarenja otpadom često se ističe kako će se na taj način ukloniti smeće sa otoka. Potpuni nestanak smeća sa otoka može se u perspektivi postići tek konceptom „Nula otpada“, kojem prethodi temeljna orijentacija na odvojeno skupljanje otpada već od domaćinstva. Samo takvom orijentacijom utiče se na smanjivanje nastanka otpada i civiliziran način njegova zbrinjavanja, bez intenzivnih neugodnih mirisa i narušavanja estetike prostora. 

Predsjednik Odbora PEPGO Željko Šimunović na kraju ističe, kada sude o nečijoj stručnosti, nije jasno da li u MZOPU argumentaciju nalaze u radu spomenute danske konzultantske tvrtke i njihovim „referencama“, te to prikazuju kao svoj autohtoni stručni doprinos rješenju predmetne problematike. Umjesto toga, bilo bi bolje da ispriku za svoj nerad ne traže omalovažavajući argumente dobronamjernih pojedinaca i grupa koji ukazuju na realne i potencijalne probleme. Samo trebaju pogledati dosljedno ekološko i moralno i etički neupitno rješenje na otoku Krku koje im stoji pred nosom.

Što će biti sa Lećevicom i Centrom za gospodarenje otpadom na Bikarcu za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju

Odgovor je stigao u četvrtak, 15. svibnja kako javlja Večernji list - Prijedlog o Bikarcu kao zajedničkome centru za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije dobio je negativnu ocjenu Stručnog povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Ocijenjeno je kako s ekonomskog aspekta gradnja zajedničkog regionalnog centra nema bitnih ni prednosti ni nedostataka.

Stručno povjerenstvo naglašava kako odustajanje od projekta Lećevica znači i odustajanje od poduzetničke zone u Lećevici.
 
Aspekt izvedivosti prijedloga glede njegova sufinanciranja sredstvima EU posve je na strani odbijanja predmetnoga prijedloga. Radi se praktički o gubitku 16 milijuna eura već odobrene pomoći te o otvaranju novih pregovaranja u trajanju od najmanje dvije godine, ali sada po novim pravilima strukturnih fondova, koja bi mogla biti i nepovoljnija od sadašnjih naglašeno je u izvještaju.

Komisija je ocijenila kako je izvedivost s aspekta prihvaćanja projekta javnosti također na strani gradnje dva centra.

Projekt naime "vapi" za brzim rješenjem jer je sustav gospodarenja otpadom u Splitskoj županiji na granici izdržljivosti, a nažalost i taj podatak pridonosi stavu Stručnog povjerenstva. 

Na kraju je zaključeno, ako se mijenja dosadašnji pristup, treba izmijeniti prostorno-planske dokumente i organizirati potpisivanje sporazuma svih jedinica lokalne samouprave, što bi dodatno produljilo gradnju centra na Bikarcu, što nije prihvatljivo i pridonosi stavu Stručnog povjerenstva da se prijedlog ne podrži.

Komentari:

Poslao Gost_76 dana 2008-05-16 06:10:03 lupežarija! oće li ministrica pit vodu iz jadra?

gost Poslao Gost_161 dana 2008-05-16 08:51:17 A zašto niste stavili članak iz Slobodne, nego nan ga triba prepričat

Poslao Gost_205 dana 2008-05-16 11:57:13 neka cgo u lećevicu

Poslao Gost_99 dana 2008-05-16 12:22:57 baš lipo smeće u lećevici kanalazacija u moru isprid kuće udišemo zrak kakvi udišemo i žlica azbesta dođite svi u kaštela

Poslao Gost_80 dana 2008-05-16 13:12:51 sta smece ne odvoze na hvar triba samo jedan tegljac i teglenice i deri brale u jednu teglenicu stane 200 kamijona .stede ceste i lovu, ozezi .a tamo da ceka pokretna traka koja se po potrebi moze primistat jedna dizalica i stvar rjesena za malo para,a to malo turista sta dodu i stipe,ne bi bila neka steta da i izostanu.i tako kamijon iskrice u teglenicu ,tegljac tegli ,dizalica dize na traku traka goni na brig nediljeti,tako moze 1ooo godina .pa nemogu virovat da je hvar vazniji i od splita i cilog okruga,nes ti to zero vina i ulja i nako je preskupo

Poslao Gost_80 dana 2008-05-16 13:26:32 opet mi nesto sine,kako je stipe dobar sa francuzima francuzi su vidili da bi in zagora mogla bit konkurencija njihovoj provansi di je kvadrat 3000€ ,di se odselija brad pitt i andelika .a ovako kad je smece nece tit niko doc i nema konkurencije ato sta ce dalmacija izgubit pazite ovo bilijardu to je tisucu bilijona ili ili sto tisuca milijardi ,koga to briga ,bit ce francuzin rekli daj lolo sredi,

gost Poslao Gost_69 dana 2008-05-16 13:36:27 Ne na Hvar nego na Goli otok! Tamo je uvik bilo smeće!Na Hvaru su Paškini hoteli i reka je A.K. da su to naši dijamanti, nesmimo mu u to dirad.Ovde će proširit aerodrom do mora a on će se ić odmarat na Hvar...

Poslao Gost_99 dana 2008-05-16 13:53:45 trebalo bi smislit neki dobar biznis sa tim smećem pa kako to rješavaju vani u Americi kako jedan New York rješava to pitanje tamo dnevno budu tone i tone smeća ili ga možda i oni nama šalju.  stvarno ovo je previše smeće azbest...

Gost Poslao Gost_112 dana 2008-05-16 13:57:58 Ajde moj momak! Napravit će biznis sa smećem jedino oni šta su izdali dozvolu za Lečevicu!!!!Sve bi ih natira da se tamo priselu pa neka uživaju!

Poslao Gost_99 dana 2008-05-16 14:22:05 goste 112 evala ti bilo

Protest Poslao Gost_28 dana 2008-05-18 18:09:27 Dok đaci zbog mature proizvedu više buke od cijelog Splita i okolice zbog azbesta, što se može očekivati kad je voda u pitanju. Dok se moji kaštelani ne udružite i pobunite svi će vas tretirati kao ovce (pardon tovari).

Poslao Gost_65 dana 2008-05-19 08:32:36 Mafija i političari bave se hrvatskim otpadom   Od devet crnih ekoloških točaka u nekoj od faza sanacije tek su njih četiri. Ekološke udruge upozoravaju da je svoje prste u sanacije uplela politika, dok drugi idu i korak dalje te tvrde da su u poslove s otpadom upetljani ljudi iz krim-miljea   Vranjički Salonit, Mravinačka kava, Lemić brdo kod Karlovca, jama Sovjak kod Rijeke, tvornica glinice Obrovac, koksara Bakar, otpad fosfogipsa kutinske Petrokemnije uz Lonjsko polje, radioaktivna šljaka iz bivšeg Jugovinila u Kaštelima, zauljeni muljevi kod Botova, devet je crnih ekoloških točaka koje je Ministarstvo zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja stavilo prije nekoliko godina na listu prioriteta u programu sanacije.     Za potrebe sanacije u periodu 2005. do 2008. godine izdvojeno je nešto više od 160 milijuna kuna i dok su neki projekti već odmakli u sanaciji, drugi, unatoč brojnim obećanjima, još se nisu maknuli s mjesta.     Premda je u nekoliko navrata obećavano da će karlovačko Lemić brdo biti sanirano, oko 400 tona otpada (mazut, filtri za pročišćavanje, boje, lakovi, razna ulja i kiseline) još uvijek stoji ukopani i razbacano uokolo.     Unatoč tome što je netom prije izbora u studenom Ministarstvo raspisalo natječaj za izvođenje radova na sanaciji, ona još uvijek nije započela. Odgovor na to, kao i na još neka pitanja koja smo u četvrtak uputili u Ministarstvo, do zaključenja teksta nismo dobili. Ekološke udruge koje djeluju na tom području kao osnovni razlog za zastoj vide politiku.   Za sanaciju Salonita i Mravinačke kave izdvojeno i osigurano je 30 milijuna kuna, za Lemić brdo 22, za Sovjak 18, za tvornicu glinice Obrovac 27, za koksaru Bakar 18, za Botovo 8, za Petrokemiju 16, a za Jugovinil 21 milijun. Sanacija je za sada započela u Bakru, Salonitu, na Mravinačkoj kavi i u Obrovcu. Program sanacije na prostoru bivšeg Jugovinila u Kaštelima je odobren i trebao bi započeti ove godine. Radioaktivna šljaka, za koju se procjenjuje da je ima 510 tisuća tona, trebala bi se premjestiti i pravilno uskladištiti na drugoj lokaciji. Na kojoj, javnosti nije poznato.     'Natječaj je poništen negdje u veljači ove godine, a kao razlog je navedeno da je na snagu stupio novi pravilnik o zaštiti okoliša, pa zbog toga treba raspisati novi. Meni se sve to čini kao najobičnije politikantstvo jer prije izbora raspišu natječaj, a onda time mašu u predizborne svrhe, da bi malo potom sve utihnulo.     Dosad se ništa nije pomaklo s mjesta, a ne bi me začudilo da se novi natječaj pokrene pred lokalne izbore. U kućama koje se nalaze u blizini odlagališta zabilježeno je više slučajeva oboljelih od karcinoma', kazala je karlovačka ekološka aktivistica Biserka Schumck.     Odlagalište koje je nastalo 1974. godine smješteno je u neposrednoj blizini obradivih poljoprivrednih površina i vodotokova rijeka Trebinje i Kupe, pa postoji opasnost curenja otpada u njih.     'Ako je točno obrazloženje zbog kojeg je poništen natječaj, onda samo mogu reći da je to smiješno jer se novi zakoni i pravilnici ne mogu retroaktivno primjenjivati', kazala SDP-ova saborska zastupnica Mirela Holy.     I dok jedni u sanaciji odlagališta otpada vide igru ljudskim životima za dnevno-političke svrhe, Vjeran Piršić iz Eko-Kvarnera pronalazi druge razloge zašto se sanacije ne obavljaju kvalitetno ili zašto se ne obavljaju uopće.   'Moram prije svega reći da apsolutno podržavam to što Ministarstvo želi riješiti crne točke. Problem je u tome kako se sanacija obavlja i tko je obavlja. Postoje indicije da su u poslove upetljani ljudi iz krim-miljea, koji su gospodarenje otpadom prepoznali kao unosan biznis, a nisam siguran da o njemu baš znaju previše. Sve mi se čini da se i kod nas počinje javljati sindrom Soprano', kazao je Piršić.     Do sličnih saznanja došla je Mirela Holy kojoj je jasno da je gospodarenje otpadom postalo unosan biznis, iz kojeg se može izvući velik profit.     'Bilo koja vrsta otpada danas je vrlo unosan posao. Konkretnih saznanja o tome je li hrvatsko podzemlje upleteno u priču oko sanacije odlagališta otpada nemam, iako postoje određene priče na tu temu. Ono što je više nego očito jest da je država od javnosti pokušala sakriti određene informacije o slučaju iz Vranjica, što je samo po sebi kriminalno i treba ispitati je li se tamo nekog pokušalo zaštititi', zaključila je Holy

Poslao Gost_65 dana 2008-05-19 08:38:00 Napomena uz komentar gosta 65:  http://www.tportal.hr/fset.html  Tekst u prethodnom komentaru je prenesen sa T portala.

Dodaj komentar
Ime:	Gost
Naslov/Ime:
BBCode:
Komentar: