Dobrobit koja proizlazi iz prestanka pušenja trenutačna je i izravna i smanjuje opasnost od preuranjene smrti. Danas se zna da prestankom pušenja pušači umanjuju povišeni kardiovaskularni rizik do 50 posto. Ipak, iako bi mnogi pušači željeli prestati pušiti, prema procjenama SZO-a manje od pet posto pušača koji bez stručne pomoći pokušavaju prekinuti ovu za zdravlje opasnu naviku ustraje u apstinenciji najviše godinu dana.

Razlog tomu leži u činjenici da duhanski dim koji sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka, sadrži i najpoznatiji - nikotin – koji stvara ovisnost. Doc. dr. sc. Veljko Đorđević, Pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju KBC-a Zagreb ističe: 'Pušenje je za neke i više od navike. Naime, s vremenom se kod pušača razvoja tolerancija prema nikotinu te psihička i fizička navika i metabolička ovisnost o nikotinu.'

Da je pušenje više od navike, potvrđuje i SZO. Naime, duhanska ovisnost službeno je zavedeni organski mentalni poremećaj u Internacionalnoj klasifikaciji bolesti i ozljeda pripremljenoj od SZO-a. Dobra vijest je da znanstvenici danas bolje razumiju ovisnost o nikotinu, posebice ulogu nikotinskih receptora, a napredak znanosti tj. proaktivna medicinska intervencija sigurno će se pokazati korisnom u borbi za nepušenje.

Doc. dr. sc. Veljko Đorđević je istaknuo: 'Veliki broj pušača pokušava samostalno prestati pušiti, ali pušači kod kojih se razvila psihička i fizička ovisnost najčešće trebaju stručnu pomoć. Za sve one pušače koji do sada koji nisu uspjeli poručio bih - Ne uspjeti je neuspjeh samo ako se ne pokuša ponovno prestati pušiti. Danas raspolažemo novim i učinkovitim farmakološkim sredstvima koji smanjuju žudnju i umanjuju simptome apstinencije.'

Pri prestanku pušenja, prema SZO, ispitivanja su pokazala da čak i kratki savjeti zdravstvenih stručnjaka mogu povećati razinu apstiniranja od duhana za čak 30 posto. Svi pušači kontinuirano bi trebali biti ohrabrivani od zdravstvenih djelatnika da prestanu pušiti.

Pasivni pušači

Pušači ne ugrožavaju samo svoje zdravlje. Nepušači izloženi pasivnom dimu također su ugrožena skupina. Međunarodna organizacija rada procjenjuje kako izlaganje pasivnome dimu na radnom mjestu uzrokuje oko 200 tisuća smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta. Izlaganje pasivnom dimu također može povećati rizik od koronarne srčane bolesti kod nepušača za čak 25 do 30 posto. Čak oko 700 milijuna djece – gotovo polovina djece na svijetu – redovito je izloženo pasivnom dimu čime se kod njih povećava rizik od razvoja astme i ostalih teških bolesti.

Krivac za mnoge bolesti

Pušenje šteti gotovo svakom organu u tijelu te se povezuje s mnogim bolestima, uključujući bolesti srca i krvnih žila, karcinom, bolesti dišnih putova i moždani udar. Pušenje je direktni ili indirektni krivac kod više od 50 bolesti od kojih je 20 smrtonosno. SZO je utvrdila kako će jedna od dvije osobe koje trenutno puše umrijeti od bolesti povezane s pušenjem, dok do polovine smrti u populaciji višegodišnjih pušača dolazi u srednjim godinama.

Karcinom pluća – najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s karcinomom u SAD-u – svake godine uzrokuje više smrtnih slučajeva nego karcinom dojke, karcinom prostate i karcinom debeloga crijeva zajedno. Svakih 30 sekundi netko umre od karcinoma pluća. Vjerojatnost da će pušač oboljeti od karcinoma pluća gotovo je 22 puta veća nego kod nepušača. Pušenje uzrokuje oko 90 posto slučajeva karcinoma pluća kod muškaraca i 80 posto kod žena.

Pušači mogu izgubiti sluh ranije od nepušača. Pušači lakše podliježu gubitku sluha uzrovanom infekcijama uha ili bukom. Također postoji tri puta veća vjerojatnost da će pušač dobiti infekciju srednjeg uha nego nepušač.

S pušenjem povezane bolesti srca i krvožilnog sustava svake godine u razvijenim zemljama prouzroče smrt više od 600,000 ljudi. Pušenje uzrokuje brže kucanje srca, podiže krvni pritisak i povećava opasnost od hipertenzije i začepljenja arterija te u konačnici uzrokuje srčane infarkte i moždane udare.

Ukoliko žena uzima kontracepcijske pilule i puši, kod nje raste rizik od nastanka krvnih ugrušaka i srčanoga infarkta
Od pušenja ‘žute’ prsti i zubi, a uslijed tvari koje se nalaze u dimu. Ono ujedno uzrokuje preuranjen nastanak bora stoga što nikotin steže sitne kapilare putem kojih se hrani koža.

Pušenje može prouzročiti deformacije spermija i oštetiti DNK uzrokujući pobačaj ili prirođene mane. Pušenje također smanjuje broj spermija i reducira dotok krvi u penis, što može dovesti do impotencije. Neplodnost se češće javlja kod pušača.

Pušenjem se povećava rizik od nastanka Buergerove bolesti obliterirajućeg tromboangitisa) – upale arterija, vena i živaca, prvenstveno u nogama, a koja za posljedicu ima ograničen protok krvi. Ako se ne liječi, Buergerova bolest može dovesti do gangrene (odumiranja tjelesnog tkiva) i amputacije zahvaćenih područja.

SZO procjenjuje da je tijekom 2002. godine diljem svijeta umrlo 2.75 milijuna ljudi od kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (KOPB) poput bronhitisa i emfizema. KOPB je u SAD-u uzrok 59% bolesti koje se mogu pripisati pušenju te je jedini glavni uzročnik smrti koji je još uvijek u porastu.

Izvor: T-portal

Komentari:

Poslao Gost_186 dana 2007-10-28 21:06:54 triba samo nepušaće zaštitit od pušaći zakonon koji bi se provodija (jema li toga u nas uopće?)  a oni moredu i krepat  endem

Dodaj komentar
Ime:	Gost
Naslov/Ime:
BBCode:
Komentar: